Sastanak Predsjedništva BiH sa Erdoganom u Istanbulu iza zatvorenih vrata
Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH)- Željka Cvijanović, Željko Komšić i Denis Bećirović razgovarali su sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom (Recep Tayyip Erdogan) u Istanbulu, 24. februara.
Erdogan je u vili Vahdettin održao sastanak iza zatvorenih vrata, saopšteno je iz Direkcije za komunikacije pri Uredu predsjednika Turske.
U saopštenju za javnost iz Predsedništva BiH je rečeno da je tokom sastanka razgovarano o aktuelnoj situaciji u BiH, regiji i svijetu.
"Posebna pažnja bila je usmjerena na teme vezane za jačanje ekonomske saradnje dvije zemlje u kontekstu intenziviranja trgovinske razmjene i realizacije dosadašnjih, kao i mogućnostima pokretanja novih investicionih projekata",, navodi se u saopštenju za javnost.
Polovinom februara sa turskim predsjednikom se susreo član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić. Tada je razgovarano o posljedicama zemljotresa koji je pogodio Tursku 6. februara.
Erdogan se tada zahvalio Bosni i Hercegovini i njenim građanima na pomoći u ljudstvu i materijalnim sredstvima, ističući da je Bosna i Hercegovina kao mala zemlja iskazala visok stepen solidarnosti sa Republikom Turskom.
Turski predsjednik je posljednji put u Bosni i Hercegovini boravio početkom septembra 2022. godine. Tada je najavio je sporazum s Bosnom i Hercegovinom (BiH) kojim će biti omogućeno putovanje državljanima BiH u Tursku samo s ličnom kartom i obrnuto.
Turski predsjednik u BiH je bio nekoliko dana nakon početka kampanje za opšte izbore u BiH, koji su održani 2. oktobra.
Kakva je ekonomska saradnja BiH i Turske?
Kada je riječ o ekonomskoj suradnji BiH i Turske, po direktnim investicijama, Turska nije među prvih deset zemalja.
Prema podacima Centralne banke i Agencije za unaprjeđenje stranih investicija, od kraja rata 1995. do kraja 2021. godine, turske kompanije su uložile oko 347,5 miliona eura.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore, BiH je u Tursku u posljednjih šest godina izvezla roba u vrijednosti nešto većoj od 900 miliona eura. Najviše se izvozilo suncokretovo ulje, željezni otpad, sjedala, goveđe meso, kartoni, te oružje i detonatori.
U istom periodu, iz Turske je u BiH uvezena roba vrijedna blizu 1,9 milijardi eura, odnosno milijardu eura više nego što je izvezeno.