EU će zabraniti prodaju uređaja s ugrađenim nedostacima
Sljedećeg tjedna Europski parlament glasa o izmjenama europskih direktiva koje će zabraniti ugrađene kvarove u elektronskim uređajima.
To će uštediti novac građanima, smanjiti otpad i otvoriti nova radna mjesta, vjeruje glavna pregovaračica, europarlamentarka iz Hrvatske Biljana Borzan.
Ona je najavila da bi nakon desetgodišnjeg angažmana na zabrani ugrađenih kvarova u elektroničke i druge uređaje njen trud mogao konačno uroditi plodom. Naime, sljedećeg tjedna Europski parlament glasa o izmjenama i dopunama Direktive o pravima potrošača i Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi, koje se bave tom tematikom.
Potom kreću pregovori sa Vijećem Europske unije, za koje očekuje da bi do rujna trebali biti zaključen, i direktive kreću u implementaciju na tržištima zemalja Europske unije.
Prekid s praksom 'kupi, koristi, baci'
"Novom regulativom prekinut ćemo sa praksom 'kupi, koristi, baci', građani će uštedjeti koji euro, a istovremeno sačuvati okoliš", najavila je eurozastupnica na konferenciji za novinare u Zagrebu.
Kazala je kako će građani na taj način dobijati uređaje "koji će dulje trajati, koji se neće kvariti odmah nakon što istekne jamstvo ili vrlo brzo nakon toga, što je danas praksa, koje će se moći popraviti i prilikom kupnje dobiti sve informacije što kupuju, kako bi donijeli što odgovorniji izbor".
Izmjenom Direktiva zabranit će se ugrađivanje komponenti koje ograničavaju trajanje uređaja.
Zabranit će se prodaja uređaja za koje je dokazano da imaju ugrađeni kvar, a koji nije uklonjen u razumnom roku – to je do sada bio jedino Nintendo Switch joystick. Također i prodaja uređaja koji traže zamjenu potrošnih dijelova ranije nego je nužno – primjerice kada printer javlja da se potrošio toner i da treba kupiti novi, a toner je napola pun, i uređaja koji su napravljeni tako da slabije funkcioniraju ako zamjenski dijelovi ili punjenja nisu od originalnog proizvođača.
Razdoblje prilagodbe
Nakon usvajanja Direktiva slijedi razdoblje prilagodbe za proizvođače, ali i za države članice da prilagode svoja zakonodavstva. Biljana Borzan nije željela špekulirati hoće li ono trajati godinu, godinu i po ili dvije godine.
"Molim građane za još malo strpljenja. Radi se o nečemu što su trpjeli godinama i žalili mi se u velikom broju. Ovo su sada slatke muke za izdržati ovaj zadnji period", poručuje eurozastupnica.
Nema više nelojalnosti sa Istoka
Nova pravila neće vrijediti samo za proizvođače iz Europske unije, već za sve proizvođače iz Azije ili drugdje koji žele plasirati robu na tržištima EU, pojasnila je Borzan na pitanje Radija Slobodna Europa (RSE).
"Time zapravo izbijamo mogućnost stvaranja nelojalne konkurencije. Europski proizvođači znaju vrlo često biti u lošijem položaju jer moraju poštivati stroga pravila, a onda se pojave jeftini proizvodi, često sa Istoka, koji ih 'potuku' u konkurenciji. To sada više neće biti moguće", najavljuje Biljana Borzan, koja je na ovoj temi bila izvjestiteljica i pregovaračica Europskog parlamenta.
Novim propisima predviđa se da proizvođači i trgovci uz postojeće obavezno dvogodišnje jamstvo ponude potrošačima dodatne dvije godine garancije, a kupci pri kupnji novih uređaja moraju imati informaciju postoje li rezervni dijelovi u slučaju kvara i ima li ograničenja vezanih uz popravke, poput nepostojanja servisera.
Ona vjeruje da bi se izmjenom paradigme iz 'kupi, koristi, baci' u popravljanje i prenamjenu moglo stvoriti iznimno mnogo novih radnih mjesta.
Serviseri traže da se i o njima vodi računa
Pročelnik Sekcije RTV elektroničara – preciznih mehaničara u Obrtničkoj komori grada Zagreba Zoran Stašević u toku je sa pripremom novih direktiva.
Što se mehaničke strane, odnosno materijala tiče, on za RSE kaže kako je uobičajeno da neki metalni dio ne bude više debeo 10 milimetara nego 7, pa će se prije pohabati, a da neki dio nije više od bakra nego od željeza, pa će prije istrunuti. Međutim, Stašević tvrdi da je u takvim situacijama praktički nemoguće dokazati da se radi o programiranom kvaru.
"Sa druge strane, softverski možete napraviti programirane kvarove, ali to je jako, jako teško dokazati. Činjenica je da da se uređaji kvare brže i češće i da je to vrlo vjerojatno posljedica masovnije proizvodnje i želje da se ti uređaji čim prije zamijene za nove", kaže Stašević.
On pozdravlja što će direktive natjerati proizvođače da rade kvalitetnije i da daju garancije na dulje vrijeme, npr. na pet godina, ali pita – a što sa serviserima?
"Serviserima treba omogućiti lakši i jeftiniji pristup do dijelova, jer se i na njih sada plaća PDV od 25 posto. Zatim, hoće li uređaji koji će imati petogodišnju garanciju - kada nakon tog vremena dođu na servis - hoće li oni biti tehnički izvedeni tako da su popravci mogući, kako bismo i mi serviseri opstali", pita se Stašević.
Prema jednom ranijem istraživanju koje je naručila Biljana Borzan, 94,1 posto hrvatskih građana smatra kako bi uređaji trebali trajati duže. Njih 93,8 posto građana smatra kako kućanski aparati danas traju kraće nego prije 20 godina, a njih 61,1 posto građana smatra kako se uređaji proizvode s ugrađenim kvarom kako bi trajali kraće. Kod tog pitanja u anketi njih 29% kazalo je kako ne zna je li to istina ili nije, a njih 9,9 posto smatra da to nije točno.