Šmit na Savjetu bezbjednosti: Secesionistička politika u RS u porastu

Secesionistička retorika i aktivnosti su se dramatično povećale u Republici Srpskoj u prethodnih šest mjeseci, rekao je Kristijan Šmit (Christian Schmidt), visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) prilikom predstavljanja svog izvještaja pred Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) u Njujorku.

Obraćajući se ovom tijelu u srijedu, 10. maja, Šmit je istakao da ključni izazovi za punu implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma dolaze iz Republike Srpske (RS, jedan od dva bh. entiteta).

Istakao je da predsjednik RS, Milorad Dodik, otvoreno zagovara nezavisnost tog bh. entiteta i čak je otvoreno govorio o ujedinjenju sa Srbijom - što "dovodi u pitanje same temelje Dejtona".

Između ostalog, Šmit je upozorio da je negiranje genocida u Srebrenici i glorifikovanje ratnih zločinaca i dalje problem.

Šmit je pred ovim tijelom predstavio 63. Izvještaj generalnom sekretaru UN-a o statusu provođenja mira u BiH, koji se odnosi na period od 16. oktobra 2022. do 15. aprila 2023. godine.

Svakih šest mjeseci, visoki predstavnik podnosi izvještaj SB UN, u kojem daje svoju ocjenu političke situacije u zemlji, a posljednji put Šmit im se obratio 2. novembra prošle godine.

U okviru rasprave o BiH, Savjetu se obratila i Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH, koja je prilikom Šmitovog obraćanja napustila salu.

Ona je ocijenila da, sudeći po raspravi, sve prisutne zemlje žele da BiH bude suverena, nezavisna, stabilna, funkcionalna i napredna - te da je Dejton za to najbitniji.

"Prva i ključna stvar je poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, uključujući i Ustav BiH koji je ustanovio formulu za dijeljenje vlasti između tri konstitutivna naroda u BiH, koji dijele dugu istoriju konflikta", rekla je Cvijanović.

Prema njoj, BiH nije "bure baruta", te je rekla da to tvrde oni koji žele dodatne strane intervencije u zemlji.

"Najveća prijetnja stabilnosti BiH nije zapaljiva retorika, nego neuspjeh vjerne primjene Dejtonskog sporazuma", ocijenila je ona.

Ona je takođe istakla da RS - entitet u kojem je ona izabrana - nije spreman da prihvati, kako je navela, despotsku vlast visokih predstavnika i neustavne odluke Ustavnog suda BiH.

Zaključila je da SB UN treba osuditi spoljno miješanje u unutrašnja pitanja BiH, te da BiH "može postati pristojna zemlja ako svi unutar i van zemlje budu poštovali njen Ustav".

Zemlje koje su se priključile diskusiji koja je trajala dva sata su uglavnom podržale visokog predstavnika kao i mirovnu misiju EUFOR Althea, dok su ruski i kineski ambasador iskazali protivljenje Šmitovom izvještaju, tvrdeći da je on nelegalno izabran.

Šta je navedeno u Šmitovom izvještaju?

U izvještaju objavljenom na stranici Kancelarije visokog predstavnika (OHR) je između ostalog navedeno da je prethodnih šest mjeseci obilježilo formiranje vlasti nakon oktobarskih opštih izbora, ali i "disruptivna retorika i djelovanje vladajuće koalicije u Republici Srpskoj".

Apostrofirao je da su vlasti u RS pojačale svoje secesionističke aktivnosti u tom periodu, te je naglasio Dodikov uticaj u tome.

"Vlasti u RS kategorički odbacuju autoritet Ustavnog suda BiH, OHR-a i zauzimaju konfrontacioni stav prema zapadnim partnerima", navodi se u izvještaju.

Podsjetio je na zajedničku izjavu članova vladajuće koalicije u RS od 24. aprila, te upozorio da se radi o opasnom razvoju događaja.

"Preusmjeravanje, ukidanje ili uslovljavanje finansiranja su alati koje međunarodni partneri imaju na raspolaganju da odgovore na ove aktivnosti", rekao je Šmit u izvještaju.

Dodao je da je suspendovao zakon o nepokretnoj imovini usvojen u Narodnoj skupštini RS, jer je bio "baziran na pogrešnom razumijevanju ustavne strukture i bio u kršio ranije sudske odluke".

Upozorava da postoji jasna tendencija ka autoritarnoj politici u RS, te da predloženi zakoni – poput onih o kriminalizaciji klevete ili registrovanju organizacija koje se finansiraju iz inostranstva – smanjuju prostor manevrisanja civilnom društvu i medijima.

Istakao je da se u Federaciji BiH (drugom bh. entitetu) još nije formirala vlast, te da je zastoj na ovom putu štetan za zemlju i njene evrointegracije.

Zaključio je da mimo usvajanja budžeta na državnom i entitetskim nivoima nije mnogo učinjeno na ispunjenju ciljeva iz agende "5+2", što su uslovi koje BiH treba ispuniti prije zatvaranja OHR-a.

Šta poručuje RS u svom izvještaju?

Republika Srpska (RS, jedan od dva bh. entiteta) je takođe uputila svoj izvještaj SB UN, u kojem je entitetska Vlada izrazila svoja viđenja o ključnim pitanjima i problemima sa kojima se suočava BiH.

U njemu navode da je RS posvećena Dejtonskom mirovnom sporazumu, "kao i suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku BiH".

Ističu da sve strane u BiH moraju poštovati i pridržavati se Dejtonskog sporazuma.

Prema izvještaju, prisustvo OHR-a u BiH je nespojivo sa suverenitetom BiH te se radi o "stranoj sili koja prisvaja i vrši neograničenu, despotsku vlast nad građanima BiH".

U RS ističu da ekonomske sankcije Evropske unije (EU) za RS podrivaju bh. integraciju u ovaj blok, ali da je ovaj entitet i dalje posvećen sprovođenju neophodnih reformi za evropske integracije.

Takođe, naglašavaju da mir u BiH nije narušen, kao i da se RS po pitanju rata u Ukrajini "ne svrstava ni na jednu stranu".

U posljednjem od pet dijelova izvještaja, tvrde da "strano uplitanje u BiH [...] podriva razvoj i stabilnost BiH".

Izvještaj koji RS redovno šalje generalnom sekretaru UN, na sjednicama SB UN uobičajeno čita ruski ambasador pri ovoj organizaciji.

Politički predstavnici iz RS smatraju Šmita "običnim njemačkim državljaninom", te tvrde da njegov izbor na poziciju visokog predstavnika nije legitiman, u čemu u SB UN imaju podršku Rusije i Kine.

Savjet za provođenje mira (PIC) je izabrao Šmita bez saglasnosti Rusije, koja zajedno sa predstavnicima RS tvrdi da je ovo imenovanje morao potvrditi i SB UN - dok ostale članice PIC tvrde suprotno.

PIC je tijelo koje visokom predstavniku daje smjernice njegovog rada,