Pregovori o budućoj Vladi Crne Gore pod lupom spolja i iznutra
U Crnoj Gori na djelu je "cjenkanje", poput onog na pijaci, po pitanju podjela pozicija unutar buduće Vlade, a ne ozbiljni pregovori u čijem fokusu je politika koja bi državu vodila demokratskim reformama i Evropskoj uniji, ocijenila je za Radio Slobodna Evropa Daliborka Uljarević, direktorica nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje.
Formalan početak pregovora o formiranju buduće Vlade, očekuje se ove sedmice, nakon što su proglašeni konačni rezultati parlamentarnih izbora održanih 11. juna.
To je najavio Pokret Evropa sad koji je osvojio najviše poslaničkih mjesta u crnogorskom parlamentu, a negov lider Milojko Spajić slovi za mandatara za sastav nove Vlade.
S kim će pregovarati Spajić?
Nakon parlamentarnih izbora Milojko Spajić je odbacio mogućnost da će o novoj Vladi pregovarati sa onim subjektima za koje smatra da su zloupotrebljavali institucije.
Prije svega, Demokratska partija socijalista, koja je vladala tri decenije, sve do 2020. godine i koju optužuje za korupcionaške afere. Takođe, kao potencijalnog partnera odbacio je i Građanski pokret Ura odlazećeg premijera Dritana Abazovića.
Abazović je Spajića u predizbornoj kampanji povezao sa takozvanim kraljem kriptovaluta Do Kvonom koji se nalazi u pritvoru u Crnoj Gori.
Spajić je to nazvao zloupotrebom institucija u predizborne svrhe.
Potencijalni partneri Pokreta Evropa sad su Demokrate, manjinske nacionalne stranke, a pregovaraće i sa strankama bivšeg proruskog Demokratskog fronta.
Daliborka Uljarević ukazuje na heterogenost budućih saveznika.
Kako kaže, njihove političke razlike postale su očiglednije nakon što je DPS oboren s vlasti.
"Kada su poslali DPS u opoziciju otvoreno je more razlika među dojučerašnjim saveznicima koji su to savezništvo do skoro vještački održavali na bazi Đukanovića na mjestu predsjednika države. Njegovim odlaskom su do kraja ogoljene te razlike", kaže Uljarević.
Lider DPS Milo Đukanović je napustio mjesto predsjednika stranke nakon što je izgubio na predsjedničkim izborima početkom aprila.
Uljarević je mišljenja da je vlast, koja je došla nakon DPS-a, neemancipatorska:
"I to je problem koji se reflektuje kroz proces formiranja nove vlade. Na djelu imamo sve loše prakse koje su bile karakteristične za DPS. I sada imamo cjenkanje kao na pijaci oko ministarskih pozicija, a ne ozbiljne pregovore u čijem fokusu su politike i principi koji bi nas evropeizirali."
Uticaj spoljnog faktora na izbor Vlade
Stranke bivšeg Demokratskog fronta očekuju dijalog o formiranju nove vlasti sa Pokretom Evropa sad, saopšteno je nakon proglašenja konačnih izbornih rezultata.
Prosrpske stranke Nova srpska demokratija Andrije Mandića i Demokratska narodna partija Milana Kneževića očekuju da se vlast formira "na osnovu izborne volje građana".
Koalicija stranaka bivšeg Demokratskog fronta treća je po snazi izborne liste.
Oni ne žele da se ponovi situacija iz 2020. godine kada je, nakon izbora došlo do formiranja Vlade koju je Demokratski front podržao u parlamentu ostala bez ijednog ministarstva.
Međutim, za Sjedinjene Američke Države, stranke bivšeg Demokratskog fronta nisu partneri, kazala je krajem juna ambasadorka Džudi Rajzing Rajnke za Glas Amerike:
"Nekadašnji Demokratski front, sada koalicija 'Za budućnost Crne Gore', ne dijeli naše evropske vrijednosti, ciljeve koje smo kao SAD jasno zacrtali. Ne doživljavamo ih kao partnere."
I evropske diplomate su poručile da Vlada mora biti "kredibilno proevropska".
Ove stranke bliske su predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, zalažu se za povlačenje priznanja Kosova i ukidanje sankcija Rusiji.
Vučić i Dačić lobiraju za stranke bivšeg DF-a
Na drugoj strani najviši zvaničnici Srbije očekuju da stranke Mandića i Kneževića budu dio buduće Vlade.
Naime, predsjednik Aleksandar Vučić i šef diplomatije Ivica Dačić su izrazili zabrinutost ukoliko u budućoj Vladi Crne Gore "ne budu Srbi".
Partije rasformiranog Demokratskog fronta i Vučićeva Srpska napredna stranka su godinama unazad partnerske. Između ostalog, Milan Knežević je govorio u Beogradu na skupu podrške Vučićevoj politici.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno je ocijenio da je "formiranje nove crnogorske vlade završeno i da će Srbi, za razliku od Bošnjaka, dobiti šipak".
Oglasio se i šef srpske diplomatije Ivica Dačić, ocjenom da će nova Vlada Crne Gore, bez Srba u njoj, značiti da se negativan odnos prema Srbima nastavlja.
"Loša vijest će da bude ako nova vlada Crne Gore bude bez Srba kojih ima oko 30 odsto u toj zemlji. To je loša poruka da će se negativan odnos prema Srbima nastaviti", rekao je Dačić u intervjuu za beogradsku Politiku.
Pokret Evropa sad je najavio da će na razgovore pozvati lidere koalicije "Za budućnost Crne Gore Andriju Mandića i Milana Kneževića.
Uljarević: (Ne)dobronamjerni uticaji na sastav Vlade
Uljarević smatra da postoji mnogo uticaja van Crne Gore vezanih za formiranje nove Vlade. Kako kaže, ima dobronamjernih, koje stižu sa evropskih adresa ali i onih drugih, iz susjedne Srbije, a kroz njih i iz Rusije:
"Osnovni interes ovakvih uticaja je da nas uspore na putu integracija u EU, što su do sada značajno i uspjeli. Svi koji sada pregovaraju o formiraju Vlade treba da imaju na umu činjenicu - da građani Crne Gore većinski podržavaju pristupanje EU."
Kako navodi, ta vrsta inženjeringa koja dolazi iz Beograda nije usmjerena ka revitalizaciji procesa evropskog puta:
"U Evropsku uniju se ne može ići s onim akterima koji osporavaju temelje Unije."
S druge strane, apeluje, treba obratiti pažnju na poruke sa zapadnih adresa.
Odmah nakon izbora, Evropska unija je pozvala političke aktere u Crnoj Gori da što prije konstituišu novi parlament i formiraju Vladu koja će, kako su u zajedničkoj izjavi naveli visoki predstavnik Žozep Borelj i komesar za proširenje Oliver Varhelji, biti sposobna da u najkraćem roku pokrene reforme vezane za pristupanje Uniji.
Procedura do formiranja Vlade
Nakon proglašenih konačnih rezultata izbora, očekuje se konstituisanje novog saziva parlamenta do kraja jula. Potom teče rok od mjesec kada predsjednik države Jakov Milatović obavlja konsultacije sa političkim partijama i daje mandat za sastav Vlade.
Potom mandatar ima tri mjeseca da formira kabinet i predstavi program rada buduće Vlade.
Milatović je kazao da očekuje konstruktivan razgovor sa svim političkim subjektima i da mu stranke predstave kako ta Vlada treba da izgleda:
"Razgovori se vode sa ciljem da se ja uvjerim kome bi trebalo da dam mandat za sastavljanje vlade", istakao je Milatović.
"Pokret Evropa sad otvorio Pandorinu kutiju populizma"
Ključno predizborno obećanje Pokreta Evropa sad se odnosilo na povećanje plata i penzija nakon formiranja nove Vlade. Taj ekonomsko socijalni program će takođe biti predmet pregovora.
Daliborka Uljarević ocjenjuje da je Pokret tim obećanjem otvorio "pandorinu kutiju populizma", ocjenjujući to vrlo neodgovornim, ali krivi i druge političke subjekte koji nisu razvili svoje modele ekonomskih reformi kojim bi parirali:
"I zato mi sada imamo poziciju Evrope sad da uslovljava onim što je bila njihova ključna karta na izborima zbog čega su ih građani podržali."
Uljarević zaključuje da će nova Vlada morati da odgovornije pristupi društvenim reformama.
"Sa mnogo manje pogleda na partikularne partijske interese a mnogo više na požrtvovanost koju zahtijeva javni interes. A to da sada nismo imali prilike da vidimo."
Iako osnovan u junu prošle godine, Pokret Evropa sad je osvojio najveći broj glasova najprije u Podgorici, a njihov kandidat Jakov Milatović pobijedio je i na predsjedničkim izborima u aprilu.
Popularnost im je donio ekonomski program "Evropa sad 1" kada su tokom ministarskog mandata u Vladi Zdravka Krivokapića 2021. godine, izmjenom poreske politike povećali prosječnu i minimalnu platu, prelivajući doprinose za zdravstvo na zarade.
Sastav nove Skupštine Crne Gore
Od ukupno 81 poslaničkog mjesta u crnogorskom parlamentu, Pokret Evropa sad osvojio je 24, a koalicija "Zajedno", koju predvodi Demokratska partija socijalista 21 mandat.
Koalicija stranaka koje su nekada činile prosrpski Demokratski front "Za budućnost" Crne Gore ima 13 mandata, Koalicija Demokratske Crne Gore i Građanskog pokreta URA ima 11 mandata, Bošnjačka stranka šest mandata, prosrpska Socijalistička narodna partija dva mandata, a albanske nacionalne stranke i Hrvatska građanska inicijativa osvojile su ukupno četiri mandata.