CDT: Vlasti u Srbiji finansiraju organizacije koje vode kampanju za popis u Crnoj Gori

Vlasti u Srbiji direktno finansiraju kampanje pojedinih prosrpskih organizacija za popis stanovništva u Crnoj Gori, pokazuje analiza nevladine organizacije Centar za demokratsku tranziciju (CDT).

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić negirao je 18. oktobra da se Beograd miješa u crnogorski popis.

Popis bi trebalo da bude održan u prvoj polovini novembra, uprkos preporuci Evropskog parlamenta da se bude odgođen.

CDT analizirao je konkurs Uprave za dijasporu Vlade Srbije.

Finansijsku pomoć srpskih vlasti dobile su tako Srpsko narodno vijeće za projekat "U susret popisu stanovništva u Crnoj Gori" i organizacija Mi znamo ko smo, čija je kampanja isključivo usmjerena na popis, za internet portal za borbu protiv dezinformacija.

Beograd je i na druge načine finansirao aktivnosti vezanih za popis.

Jedan od primjera je manifestacija Srpsko kulturno ljeto u Beranama, grada na granici sa Srbijom.

"Gdje se 'u slavu Vuka (Karadžića)' govorilo o značaju popisa, pripovijedalo o srpskom porijeklu Bošnjaka i Muslimana i o ustavnoj diskriminaciji srpskog jezika", navodi se u analizi.

Uticaj susjeda i vjerskih organizacija

"Crna Gora nema nikakve mehanizme da zaštiti svoje unutrašnje procese od neželjenih vanjskih uticaja. Očigledno je da ovi rizici nijesu razmatrani u toku pripreme popisa, niti su predviđeni bilo kakvi zaštitni mehanizmi, osim naivne nade da će građani vjerovati samo kampanji Uprave za statistiku (MONSTAT)", ocjenjuju iz CDT-a.

U dijelu analize koja se bavi stranim uticajima, ova NVO ističe da ni ostale zemlje regiona nisu imune na miješanja u crnogorski popis.

Prva je zainteresovanost iskazala Srbija.

Predsjednik Aleksandar Vučić je i prije parlamentarnih izbora avgusta 2020. godine saopštio da su oni

značajni za srpski narod, ali da je za njih još važniji popis.

Na avgustovskim izborima 2020. poslije tri decenije smijenjana je vlast Demokratske partije socijalista, a na vlast došle snage predvođene proruskim Demokratskim frontom, čiji su lideri bliski Vučiću.

Međutim, Vučić je 18. oktobra kazao da se Srbija ne miješa u popis i da je na građanima da se izjasne kako žele.

„Da vidimo koliko danas ljudi srpskog roda živi u Crnoj Gori. Verujemo da tamo živi značajan broj Srba“.

Prema posljednjem popisu iz 2011. godine, u Crnoj Gori živi 45 odsto Crnogorca i 29 odsto Srba.

CDT je istakao i da se Srpska pravoslavna crkva (SPC) direktno umiješala u propisni proces, ističući da je patrijarh Portfirije prilikom posljednje posjete Podgorici pozvao građane da ispolje svoj identitet kao Srbi.

Iz ove NVO poručuju da se godinama vodi i kampanja dzinformacija, prije svega medija iz Srbije, ali i pojedinih političara iz Crne Gore. Kao primjer navode da je "netačna i lako provjerljiva tvrdnja – da se na popisu 1909. godine 95 odsto stanovništva Crne Gore izjašnjavalo kao Srbi".

Nestabilnost ne doprinosi kvalitetnom popisu

CDT se osvrnuo i na političku situaciju u Crnoj Gori, navodeći da nestabilnost ne doprinosi dobijanju objektivnih podataka, niti sigurnosti onih kojih sprovode popis.

Od parlamentarnih izbora u junu 2023. godine nije izabran predsjednik Skupštine, mandataru Milojkou Spajiću uskoro ističe rok za sastavljanje Vlade, dok se dio pravosuđa nalazi u v.d. stanju.

I Evropski parlament je ukazao da bi otklanjanje političkih blokada trebao biti preduslov za održavanje popisa.

DPS i više drugih partija tražilo je odlaganje potpisa, a razmatra se i mogućnst bojkota. Odlaganje su tražili i predstavnici nacionalnih savjeta manjinskih naroda.

"Nezamislivo da se popis može održati na valjan način ukoliko u njemu, eventualno, ne učestvuju manjinski narodi", upozoravaju iz CDT.

MONSTAT i (ne)transparentnost

CDT je kritikovao netranspranentnost MONSTAT-a u dijelu koji se tiče sprovođenja propisa.

Ukazuju da je transparentnost rada popisnih komisija na izuzetno niskom nivou, odnosno da na sajtovima 22 opštine nema informacija o tome ko su članovi popisnih komisija. Informacija ima samo na sajtovima tri opštine.

Dalje navode da su u komisijama uglavnom funkcineri vladajućih partija ili članovi njihovih porodica.

"Za razliku od procesa iz 2011., kad je popisna struktura takođe bila pod partijskom kontrolom ondašnje vlasti i opozicije, sada smo dobili popisnu administraciju dominantno blisku vladajućim strukturama".

Kda je u pitanju sam popisivački proces, iz CDT-a navode da nije u potpunosti jasno na koji će se način određivati ko je konkretno dijaspora, na koji će se način ona razdvajati od stalnog stanovništva i kako će se taj proces kontrolisati.

Ne smije se, navode iz CDT-a, u ovom kontekstu, nipošto potcijeniti i pitanje imigranata kojih po različitim procjenama ima preko 80.000.

"Budući da se, pretežno, radi od ljudima koji su u Crnu Goru došli da bi izbjegli rat u Ukrajini, ne treba potcijeniti njihov motiv, koji je za nas potpuno razumljiv, da ne budu potpuno iskreni u svojim odgovorima popisivačima, naročito po pitanju dužine boravka u Crnoj Gori."

Iz CDT-a su naveli da su kaznene odredbe za one koji bi eventualno bojkotovali popis postavljene na način da teško mogu biti sprovedene u praksi, urkos porukama MONSTAT-a da će građani koji se odluče na taj korak biti kažnjeni od 100 do 500 eura.