Porast invalidnina za Vladu Federacije BiH 'finansijski teret'
Roditelji ovog 12-ogodišnjaka kažu da on prima ličnu invalidninu od 690 maraka (345 eura) koja nije dovoljna ni za njegove osnovne potrebe. Oni su nezaposleni.
"Do skora je (Benjamin) primao injekciju od 1.000 maraka (oko 500 eura) za hormon rasta i ta mi invalidnina nije mogla poklopiti", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Benjaminova mama, Mirjana Pranjić Jusufović.
Navodi da od invalidnine Benjaminu kupuje lijekove i pelene za koje izdvoji oko 250 maraka (125 eura).
"I onda mi 400 maraka (200 eura) dođe za preživljavanje", iskreno će Pranjić Jusufović.
Ona ističe kako je loša odluka Vlade Federacije da rast invalidnina više neće pratiti rast minimalne plate, koja je sa 619 maraka (314 eura) krajem decembra povećana na 1.000 maraka (500 eura).
Izmjenom zakona koji omogućava isplatu naknada osobama sa invaliditetom, iznos invalidnine se prestaje vezati za minimalnu platu. Osnovica za obračun ostaje 495 maraka (245 eura).
O ovom će zakonu 16. januara raspravljati Dom naroda Federacije BiH.
Iz Ministarstva rada i socijalne politike pojašnjavaju da će se invalidnine od sada jednom godišnje usklađivati po formuli 50 posto rasta indeksa potrošačkih cijena i BDP-a i da će one kontrolisano rasti.
Invalidnine prema zakonu primaju osobe s invaliditetom od 100 i 90 posto.
Lična invalidnina je novčana naknada koja se isplaćuje osobi s invaliditetom kao podrška u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, zbog utvrđenog stanja invaliditeta.
'Svi zakoni vezani za minimalnu platu trebaju se mijenjati', poručuju nadležni
Federalno ministarstvo finansija je iznijelo mišljenje da se invalidnine ne bi trebale vezati uz minimalnu platu, jer bi to, kako je pojašnjeno, imalo negativni uticaj na budžet.
"S obzirom na to da još nije usvojen proračun za 2025. godinu, iskazali smo rezervu s aspekta osiguranja potrebnih sredstava", kažu iz ministarstva za RSE.
U Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike pojašnjavaju da, ako bi osnovica ostala vezana za minimalnu platu, troškovi za naknade osoba s invaliditetom bi porasle s trenutnih 280 miliona (140 miliona eura) na 490 miliona maraka godišnje (245 miliona eura).
"Ova razlika od 210 miliona maraka (105 miliona eura) predstavlja značajan financijski teret za budžet Federacije koji nije održiv i dovodi u pitanje mogućnost isplata svih drugih naknada i prava koja se isplaćuju iz budžeta", kažu u odgovoru za RSE.
Dodaju da se odredba koja vezuje osnovicu invalidnine uz minimalnu platu mijenja, jer ne postoji "veza između minimalne plate i socijalnih naknada".
"Nastavak ovog modela obračuna bi doveo do situacije da invalidnine budu veće od minimalne plate radnika, što se sa stanovišta radnika, smatra nepravednim i neodrživim", navede iz Ministarstva rada i socijalne politike Federacije BiH.
Dodaju i kako već unazad dvije godine postoji stav Vlade da se svi zakoni vezani za minimalnu platu trebaju mijenjati.
Šta kažu u udruženjima koja okupljaju osobe sa invaliditetom?
U Udruženju građana za podršku djeci i osobama sa poteškoćama u razvoju "Imam pravo" kažu kako je Vlada Federacije napravila "nepravdu i diskriminaciju".
Uradili su i analizu koliko će biti oštećeni kada se invalidnine više ne budu vezale za minimalnu platu.
"Za ove koji imaju najveće invalidnine, imat će primanja manja za nekih 280 maraka (invaliditet 100 posto), a ovi koji su druga kategorija (invaliditet 90 posto), primit će manje invalidnine za oko 500 maraka (250 eura), ja vjerujem da će Vlada donijeti neku odluku da se to ispravi", kaže Vahidin Nurikić, predsjednik ovog udruženja za RSE.
Iz Unije osoba sa invaliditetom Federacije BiH, pak, ističu za RSE da osobe sa invaliditetom ne trebaju imati bojazan da se neće povećavati invalidnine, bez obzira na to što se više neće vezati uz minimalnu platu.
"Moramo čekati Federalni zavod za statistiku da oni daju procjene koliko je za prošlu godinu bilo rasta BDP i rasta cijena, moguće je da u ovoj godini to ne bude veliki iznos kada govorimo o povećanju invalidnina", kaže za RSE Adnan Dervišević, predsjednik Unije osoba sa invaliditetom Federacije.
Iako nema jedinstvene baze podataka o broju osoba sa invaliditetom, procjenjuje se da ih u Bosni i Hercegovini ima oko 295.000.
Podrška ovim osobama u nadležnosti je dva bh. entiteta, dok je u Federaciji BiH dodatno podijeljena na deset kantona.
Primanja se razlikuju, a visina ovisi o uzroku invalidnosti.
Najlošiji status imaju osobe sa tzv. neratnim invaliditetom, a riječ je, uglavnom, o onima koji tjelesna oštećenja ili intelektualne poteškoće imaju od rođenja ili djetinjstva.
Njima je u Federaciji BiH omogućena invalidnina samo u slučaju da im je invaliditet procijenjen na 90 i 100 posto. Osobe sa nižim stepenom invaliditeta isključene su iz tih prava.