Iranski novinar mikrofon zamijenio puškom kako bi branio Ukrajinu
Pišu: Mehran Karimi i Kian Sharifi
Kourosh Sehati radio je za britansku televiziju Iran International kada je Rusija pokrenula punu invaziju na Ukrajinu 2022. godine.
Danas se Sehati bori na frontovima u Ukrajini, istočnoevropskoj zemlji koju naziva "drugim domom".
Sehati je prvi Iranac koji se pridružio Ukrajinskoj stranoj legiji, vojnoj jedinici oružanih snaga sastavljenoj od stranih dobrovoljaca.
U intervjuu za Radio Farda, Sehati je rekao da brani Ukrajinu od onoga što je nazvao "klubom diktatora i osvajača".
To se, kako je rekao, odnosilo na ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegove ključne saveznike, uključujući iranske vladare, autoritarnog vođu Bjelorusije Aleksandra Lukašenka, kao i Sjevernu Koreju i Kinu.
Odluka 46-godišnjeg novinara da se bori u Ukrajini bila je i duboko lična.
"Imam vezu s Ukrajinom jer mi je žena Ukrajinka, a naša djeca su dijelom Ukrajinci", rekao je za Radio Farda, dodajući da njegova porodica živi u Londonu.
Sehati je odluku da se bori u Ukrajini objavio 18. marta, napisavši na X-u da je pristupio vojsci kako bi se "borio protiv kriminalca Putina i njegovih podupirača".
Rusija 'šteti' IranuOsim ličnih veza s Ukrajinom, Sehati se protivi Moskvi na temelju historijskih zamjerki koje Iran ima prema Rusiji.
"Rusija je Iranu nanijela veliku štetu u posljednjih 200 godina", rekao je Sehati, koji je radio za Perzijsku službu Glasa Amerike i ima američko državljanstvo.
Perzija i carska Rusija vodile su niz ratova u 19. stoljeću, što je kulminiralo time da je Teheran ustupio veliki dio Kavkaza Moskvi.
Rusko carstvo takođe se borilo za kontrolu nad prirodnim resursima Irana i okupiralo iransku teritoriju.
Sredinom 1940-ih, Sovjetski Savez je podržao kratkotrajne etničke kurdske i azerbejdžanske republike na sjeverozapadu Irana. Iako su republike brzo uklonjene, one su doprinijele etničkim tenzijama koje traju i danas.
Ne podržavaju svi Iranci Islamsku republikuOd početka rata Rusije u Ukrajini, Iran je opskrbio Moskvu dronovima koji su korišteni za napade na ukrajinske gradove i infrastrukturu.
Iako Teheran i Moskva to negiraju, postoje značajni dokazi koji sugerišu suprotno. Takođe, postoje rastuće zabrinutosti da bi Iran mogao Rusiji pružiti rakete za upotrebu u Ukrajini.
Sehati je rekao da je jedan od njegovih motiva za pridruživanje bio da dovede u pitanje percepciju o Irancima.
"Pokušavam poslati poruku solidarnosti između Iranaca i Ukrajinaca, kako Ukrajinci ne bi povezivali Irance sa djelovanjem Islamske republike", rekao je.
Kao aktivista za ljudska prava, koji je nekoliko puta uhapšen, Sehati je 2004. godine pobjegao iz Irana u Tursku.
Dobio je status političke izbjeglice, a kasnije se preselio u Sjedinjene Američke Države.
Nije ubistvo već samoodbranaSehati je imao deset godina kada je 1988. godine završio rat između Irana i Iraka. Nema prethodnog borbenog iskustva osim dvogodišnje obavezne vojne službe koju je odslužio u Iranu.
Od kada se pridružio Ukrajinskoj stranoj legiji, on i njegova jedinica prolaze kroz profesionalnu obuku.
Priznao je da nikada nije ubio nikoga u borbi, ali da je mentalno spreman.
"To je kao kada neko upadne u vaš dom sa oružjem i pokušava da vas napadne. Šta ćete učiniti?" rekao je Sehati. "Braniti se je legitimna samoodbrana, a ne ubistvo."