Nebo iznad BiH između 'crne rupe' i vraćanja pod kontrolu Srbije i Hrvatske

Zračni prostor iznad Bosne i Hercegovine suočen je s potencijalnim zatvaranjem ili ponovnim preuzimanjem od Hrvatske i Srbije.

Ova mogućnost pojavila se nakon što je Europska organizacija za sigurnost zračne plovidbe (EUROCONTROL) zamrznula sva plaćanja prema Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA), potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Sve se dešava nakon sudskog zahtjeva slovenske kompanije Viaduct koja je pokrenula arbitražni postupak protiv BiH zbog duga njenog entiteta Republika Srpska.

"Kao rezultat naloga za zapljenu od strane treće strane koji je izdao belgijski sud za provođenje arbitražne odluke protiv države BiH, EUROCONTROL je trenutno dužan zamrznuti rutne naknade koje naplaćuje u ime BiH", kazali su iz EUROCONTROL-a za RSE.

BHANSA je preuzela kontrolu nad nebom iznad BiH u decembru 2019. godine nakon certificiranja kadra i nabavke radarskih i komunikacijskih sistema.

Do tad su nebo kontrolirale Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo i Direktorat civilnog vazduhoplovstva Srbije, ovisno o dijelu teritorija i visini leta.

Slovenska kompanija Viaduct pokrenula je arbitražni postupak protiv BiH, jer je Vlada Republike Srpske 2013. godine dodijelila koncesiju vlastitoj Elektroprivredi, čime je ugrožen raniji projekt slovenske hidroelektrane na rijeci Vrbas.

Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) presudio je u korist Viaducta 2022. godine, naloživši BiH – budući da Republika Srpska nije međunarodni subjekt - da plati odštetu od 39 miliona eura.

Do 1. marta 2025. ukupni dug s kamatama popeo se na približno 56,3 miliona eura, povećavajući se za oko 9.500 eura dnevno.

Nakon presude, Viaduct je pokrenuo postupke zapljene državne imovine BiH u zemlji i inozemstvu, uključujući i sredstva Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA).

"BHANSA je dobila na koncesiju nebo iznad BiH. Avioni plaćaju EUROCONTROL-u u Briselu prelet preko BiH, BHANSA dobija pare direktno od EUROCONTROL-a, polaže račune EUROCONTROL-u i nema nikakve finansijske veze sa BiH", kazao je za Radio Slobodna Evropa Omer Kulić, bivši predsjednik Vijeća BHANSA-e.

Kulić kaže da bi zamrzavanje sredstava koje EUROCONTROL uplaćuje BHANSA-i značilo zatvaranje ove agencije i da tad postoje samo dvije mogućnosti.

"Prva je da avioni više ne bi letjeli iznad BiH, što aviokompanijama ne bi odgovaralo, jer bi onda letjeli dužim rutama. Druga je da bismo se vratili na prethodno stanje da Srbija i Hrvatska kontrolišu nebo iznad BiH i da oni to naplaćuju", pojasnio je Kulić.

Iz BHANSA-e nisu odgovorili na upit RSE o zamrzavanju sredstava i mogućim rješenjima. Ranije su iz ove agencije saopćili da su o svom problemu upoznali institucije BiH, Evropsku komisiju i zemlje članice EUROCONTROL-a.

Upozorili su da je ova agencija, kao i sve druge takve agencije u Evropi, neprofitna organizacija i da se prikupljeni prihodi koriste isključivo za pokrivanje troškova.

"Sigurno i neprekidno odvijanje zračnog prometa u BiH je pod neposrednom prijetnjom. Postoji mogućnost potpunog zatvaranja zračnog prostora BiH, što bi izazvalo domino efekt na regionalni zračni promet i rad aerodroma", naveli su iz BHANSA-e.

Prema zvaničnim podacima, prihod BHANSA-e, koja upošljava više od 140 kontrolora leta, iznosio je oko 134,5 miliona eura od decembra 2019. do kraja 2024. godine što je u prosjeku oko 26 miliona eura godišnje. U julu prošle godine ostvaren je rekord od 63.452 leta.

Ko će platiti dug RS-a?Odštetu prema Viaductu će morati platiti država BiH, a potom taj iznos tražiti od Republike Srpske.

Sporazumom iz 2017. godine, koji je potpisala tadašnja premijerka Republike Srpske Željka Cvijanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, precizirano je da će entitet RS snositi "sve financijske posljedice arbitraže" s Viaductom.

"Svaku marku ovog procesa platit će na kraju bh. entitet Republika Srpska. To će biti novih stotinu i nešto miliona maraka za koje su [predsjednik RS-a Milorad] Dodik i njegovi saradnici oštetili građane u Republici Srpskoj", kazao je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH na konferenciji za medije 1. aprila.

Konaković je kazao kako, koliko je njemu poznato, Vijeće ministara BiH ne može isplatiti odštetu prema Viaductu bez glasova ministara iz Republike Srpske, a na osnovu odluke Ministarstva financija BiH na čijem čelu je Srđan Amidžić, kadar Dodikovog SNSD-a koji je vladajuća stranka u RS-u.

"Bez glasa Amidžića i [ministra vanjske trgovine iz SNSD-a Staše] Košarca mi ne možemo ništa. Svaki dan njihovog odugovlačenja znači zavlačenje džep građana RS-a i uzimanje od njih više od 9.000 dolara. BiH će platiti taj dug, a potom ga glatko naplatiti od RS-a", dodao je Konaković.

Vijeće ministara BiH je 27. marta zadužilo Ministarstvo finansija i trezora BiH da "bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana, pripremi prijedlog rješenja za izvršenje isplate potraživanja". Iz Ministarstva nisu odgovorili na upit RSE rade li na prijedlogu.

Zapljena imovine u BiH i inozemstvuSlovenci su u maju prošle godine zatražili ovrhu nad tri zgrade Centralne banke BiH u Banjoj Luci, Brčkom i Mostaru pred lokalnim sudovima, u skladu s presudom Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) iz Washingtona od 18. aprila 2022. godine.

Pred sarajevskim sudom Viaduct je dodatno zatražio izvršenje nad novcem države na računima banaka u zemlji, a pred sudovima u Luksemburgu i Belgiji nad imovinom i računima BiH u inozemstvu.

Općinski sud u Mostaru je sredinom marta prihvatio prijedlog za pljenidbu zgrade Centralne banke BiH u tom gradu koji još nije konačan, dok se čekaju presude ostalih sudova.

Advokat Predrag Baroš, koji zastupa slovensku kompaniju pred sudovima u Bosni i Hercegovini, pojasnio je ranije za RSE da Viaduct ima neograničenu mogućnost da mijenja predmete izvršenja u zemlji i inozemstvu, koji mogu biti sve što je državna imovina, sve dok se u potpunosti ne izvrši naplata potraživanja.