Ustavni sud BiH prijavio ministra pravde RS Tužiteljstvu zbog kršenja Ustava
Ustavni sud Bosne i Hercegovine (USBiH) uputio je 2. aprila prijavu Tužiteljstvu BiH da ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović nije izvršio odluku kojom je Ustavni sud BiH 7. marta privremeno stavio izvan snage Zakon o visokom sudskom i tužiteljskom vijeću Republike Srpske.
Ustavni sud BiH je saopćio 2. aprila da je ministar pravde entiteta Republike Srpske Miloš Bukejlović objavio 7. marta u entitetskom Službenom glasniku RS-a "Pravilnik o postupku kandidiranja i izbora prvih članova Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Republike Srpske (VSTVRS)".
Ustavni sud BiH je naglasio je da je svojom odlukom od 7. marta privremeno stavio van snage Zakon o VSTV-u RS-a i zabranio poduzimanje bilo kakvih mjera zasnovanih na osporenom Zakonu o VSTVRS i naglasio da je pravilnik koji je objavio ministar Bukejlović pravno ništavan, bez obzira što je objavljen u entitetskom Službenom glasniku RS-a.
Ustavni sud BiH je naglasio da su, prema Ustavu BiH, odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće i da neizvršenje odluka Ustavnog suda BiH može povlačiti krivičnu odgovornost odgovornih osoba kojima prijeti kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.
"Rješenje o neizvršenju Odluke broj U-8/25 [privremena mjera o zakonu o VSTVRS] je odmah nakon donošenja dostavljeno Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine", saopćio je Ustavni sud BiH.
Narodna skupština RS-a usvojila je 27. februara Zakon o visokom sudskom i tužiteljskom vijeću RS-a, koji je objavljen u Službenom glasniku 5. marta.
Tad je usvojen i Prijedlog zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH kojim je predviđena zabrana rada i postupanja Suda BiH, Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH na teritoriji tog entiteta.
Ustavni sud BiH kasnije je te zakone privremeno stavio van snage.
Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH nadležno je za imenovanje i razrješavanje s funkcije svih sudaca i tužitelja u Bosni i Hercegovini.
Zakonom o visokom sudskom i tužiteljskom vijeću Republike Srpske predviđeno je osnivanje tijela koje bi imenovalo nositelje pravosudnih institucija u ovom entitetu, a ne državno tijelo. Na entitetskom zakonu se radilo od 2022. godine.
Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom njenom dijelu teritorija nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Skupština entiteta Republika Srpska je 27. februara usvojila zakone nakon što je predsjednik RS-a Milorad Dodik nepravosnažno osuđen pred Sudom BiH na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije.
Predsjednik RS-a je osuđen i proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Schmidt ranije poništio, a kojima se pokušalo spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS-a.
Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine je saopštilo da od decembra 2024. godine provodi istragu zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo "napad na ustavni poredak".
Za Dodikom, kao i za premijerom RS-a Radovanom Viškovićem te predsjednikom Narodne skupštine RS-a Nenadom Stevandićem raspisana je interna potjernica i prijeti im pritvor, a od Interpola je zatraženo raspisivanje međunarodne potjernice za Dodikom i Stevandićem.