Zašto je važna odluka Kenije o priznanju Kosova?

Odluka moćne istočnoafričke države Kenije da prizna nezavisnost Kosova izazvala je brojne reakcije na Kosovu i u Srbiji. Lideri dvije zemlje izrazili su nadu i zabrinutost zbog mogućeg uticaja koji stručnjak Gezim Visoka opisuje kao "prekretnicu".

Od proglašenja nezavisnosti Kosova mnoge države su priznale državnost. Ali mnoge druge, poput onih na afričkom kontinentu, još uvijek odbijaju da to učine zbog zabrinutosti oko separatističkih pokreta unutar svojih država.

Na sastanku koji je Afrička unija (AU) održala u martu, Maroko - koji predsjedava ovom institucijom za mjesec mart - pozvao je na zaštitu "teritorijalnog integriteta" kao načina za održavanje stabilnosti na kontinentu.

Priznanje od strane Kenije moglo bi dovesti do promjene u ovoj politici, što bi potaknulo druge afričke zemlje da donesu istu odluku.

Gezim Visoka, autor knjige "Priznavanje država", kaže da bi, ako se institucije angažuju, ovo mogla biti "prekretnica u korist Kosova".

"Priznanje od strane Kenije predstavlja dobru priliku za Vladu Kosova, ali i za druge angažovane aktere, da povrate zamah i rade na održiv i strateški način kako bi se završio proces međunarodnog priznanja Kosova", rekao je Visoka za Kosovski servis Radija Slobodna Evropa (RSE).

Visoka, profesor studija mira i konflikta na Univerzitetu Dablin u Irskoj, kaže da bi Kosovo u budućnosti trebalo da cilja na 10 do 12 priznanja unutar godinu dana.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da bi priznanje Kenije moglo potaknuti trend priznavanja Kosova.

Rekao je da će lično razgovarati s istočnoafričkim liderima kako bi spriječio "širenje trenda (priznavanja Kosova)".

Upozorio je i da će u sljedeće dvije sedmice biti povlačenja priznanja nezavisnosti Kosova od strane dvije afričke zemlje, ali nije iznio detalje.

I ranije je Srbija najavljivala povlačenje priznanja Kosova od strane zemalja kao što su: Surinam, Burundi, Liberija, Solomonska Ostrva, Madagaskar, Gana i druge.

Većina država za koje Srbija tvrdi da su povukle priznanje je iz Afrike.

Visoka je povlačenja priznanja nezavisnosti Kosova ranije opisao kao "neregularne radnje" koje nemaju smisla u slučaju Kosova, budući da se razlozi navedeni u prvim priznanjima, poput nalaza Međunarodnog suda pravde iz 2010. da nezavisnost Kosova ne krši međunarodno pravo, nisu promijenili.

U većini slučajeva nepriznavanja se događaju od strane država koje su uglavnom postkolonijalne zemlje, bez duge diplomatske tradicije i koje su poznate po promjenjivoj inostranoj politici koja se mijenja u zavisnosti od finansijske, ekonomske, pa čak i vojne pomoći koju dobijaju od regionalnih ili međunarodnih sila, rekao je Visoka.

Ministarstvo inostranih poslova i dijaspore Kosova optužilo je Srbiju da vrši pritisak na države da ne priznaju ili povuku priznanje nezavisnosti Kosova.

Prema njegovim riječima, Srbija ignoriše obaveze iz Sporazuma o putu normalizacije koji su strane postigle u Ohridu 2023. godine, "odbijajući priznati Kosovo i iskrivljujući međunarodna pravna načela".

Zašto je priznanje Kenije izazvalo reakcije?Osim nade s Kosova i straha iz Srbije da bi priznanje Kenije moglo pokrenuti novi trend priznavanja, posebno je važno priznanje Kenije.

Od afričkih zemalja koje su do sada priznale nezavisnost Kosova, Kenija je, na afričkom kontinentu, zemlja s drugim najvećim bruto domaćim proizvodom, nakon Egipta.

Nakon službenog priznanja od strane Kenije, kosovska predsjednica Vjosa Osmani izjavila je da su tokom sastanka s kenijskim predsjednikom Williamom Rutom razgovarali i o "mogućnostima za produbljivanje saradnje u trgovini, obrazovanju, turizmu i drugim područjima od zajedničkog interesa".

"Obje naše zemlje predane su otvaranju diplomatskih misija kao konkretnom koraku prema snažnom i održivom partnerstvu", napisala je Osmani na mreži X. Do sada je uloga Kenije na Balkanu bila ograničena na mirovne misije Ujedinjenih nacija.

Međutim, u Africi, a posebno u istočnoj Africi, ova država uživa važnu ulogu regionalne sile, kroz sudjelovanje u raznim projektima, poput električne veze s Etiopijom i Električnom mrežom istočne Afrike.

Kenija je takođe jedna od osnivača Istočnoafričke zajednice (EAC), kojom trenutno predsjedava kenijiski predsjednik Ruto.

On je takođe je u nekoliko navrata odigrao ključnu ulogu u posredovanju u sukobima unutar regije.

Na primjer, 28. marta Kenija je poslala bivšeg premijera Raila Odingu u Južni Sudan, s ciljem sprječavanja povratka građanskog rata.

Zašto više država ne priznaje Kosovo?Od 2008. godine, Kosovo je osiguralo priznanje od gotovo 120 država. Posljednjih godina članovi opozicije i politički stručnjaci su kritikovali Ministarstvo inostranih poslova Kosova zbog neupuštanja u nova priznanja.

Visoka kaže da postoje mnogi razlozi zašto Kosovo nije osiguralo dodatno priznanje. Među njima su glavni "promovisanje vanjskopolitičkih prioriteta Kosova" i "proaktivna diplomatska kampanja Srbije da spriječi i, kada je moguće, isposluje povlačenje priznanja Kosova".

Prema njegovim riječima, utjecao je i Washingtonski sporazum potpisan 4. septembra 2021. godine, kada je Kosovo pristalo poštovati jednogodišnji moratorijum, kroz koji neće aplicirati za članstvo u međunarodnim organizacijama.

"To je stvorilo međunarodni utisak da Kosovo više nije zainteresovano za nova priznanja, odnosno da bi put do priznanja trebao ići kroz dijalog uz posredovanje EU za normalizaciju odnosa sa Srbijom", kaže Visoka.

Washingtonski sporazum takođe je obavezao Srbiju da obustavi svoju inicijativu da uvjeri razne zemlje u svijetu da povuku priznanje nezavisnosti Kosova.

Visoka kaže da mnoge države strahuju da bi proces priznavanja mogao imati destabilizirajuće učinke i narušiti njihove interese, "stoga teže očuvanju postojećeg međunarodnog poretka i davanju prioriteta teritorijalnoj cjelovitosti nad pravom na samoodređenje".

No, prema njegovim riječima, to bi se moglo promijeniti ako se država koja traži priznanje, poput Kosova, uključi u "proaktivnu diplomatiju" i "tijesno sarađuje sa svojim saveznicima širom svijeta".