Ukrajina žali za djecom ubijenom u smrtonosnom ruskom napadu na Krivi Rih

U ukrajinskom gradu Krivi Rih održano je nekoliko bdijenja za neke od 20 ljudi -- od kojih su devetoro bila djeca -- ubijenih tokom vikenda na igralištu i u restoranu koji su bili pogođeni zračnim napadom dok je Rusija opet negirala da je pucala na civilnu infrastrukturu uprkos dokazima koji govore suprotno.
Trodnevna žalost započela je 7. aprila u rodnom gradu predsjednika Volodimira Zelenskog, a gradonačelnik Oleksander Vilkul nazvao je to najsmrtonosnijim napadom na Krivi Rih, industrijsko središte s oko 600.000 stanovnika, otkako je Rusija pokrenula svoju invaziju punih razmjera prije više od tri godine.
Izjave svjedoka, službene izjave, javni zapisi i drugi materijali iz otvorenog izvora koje je pregledala Systema, istraživačka jedinica Radija Slobodna Evropa na ruskom jeziku, pokazuju da je restoran za koji ruska vojska tvrdi da ga je napala jer je bila domaćin sastanka vojnih jedinica i stranih savjetnika zapravo bio mjesto foruma industrije ljepote i rođendanske zabave.
Zvaničnici iz cijelog svijeta izrazili su užasnutost napadom za koji su ukrajinski zvaničnici rekli da je uključivao upotrebu kasetne municije.
"Korištenje eksplozivnog oružja sa širokim djelovanjem od strane Ruske Federacije u gusto naseljenom području - i bez ikakve očite vojne prisutnosti - pokazuje bezobzirno zanemarivanje života civila", rekao je šef UN-a za ljudska prava Volker Turk u izjavi kasno 7. aprila.
Žrtve napada bile su od trogodišnjaka do 79-godišnjaka.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima tokom brifinga 7. aprila da se "ne izvode nikakvi udari na društvene objekte i društvenu infrastrukturu", ponovivši odgovor Moskve na optužbe ukrajinskih zvaničnika da napad predstavlja ratni zločin.
"Čak i da su ruske vlasti imale informaciju da bi moglo biti prisutno vojno osoblje, način i okolnosti napada mogu predstavljati neselektivni napad", rekao je ured UN-a za prava.
Istovremeno, francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je na "snažne mjere" ako Moskva nastavi da blokira napore za pregovore o mirovnom sporazumu.

"Dok je Ukrajina prije skoro mjesec dana prihvatila prijedlog predsjednika [Donalda] Trumpa o potpunom i bezuslovnom 30-dnevnom prekidu vatre i dok radimo sa svim našim partnerima na osiguranju mira, Rusija nastavlja svoj rat s obnovljenim intenzitetom, ne pokazujući poštovanje prema civilima", napisao je Macron na mreži X.

"Ovi ruski udari moraju prestati. Prekid vatre mora biti postignut što je prije moguće. I snažna akcija mora uslijediti ako Rusija nastavi da koči i odbija mir", dodao je on.
Zelenski je 5. aprila oštro kritizirao ono što je nazvao "slabim" američkim odgovorom na ruski zračni napad koji je pogodio igralište, ubivši najmanje 20 ljudi, od kojih su polovina bila djeca, u stambenoj četvrti u gradu Krivi Rih, rodnom gradu Zelenskog.

Američka ambasadorka Brink je u objavi na društvenim mrežama rekla da je "užasnuta" napadom u kojem su povrijeđene najmanje 74 osobe, rekavši da se "zbog toga rat mora završiti".

Ali Zelenski je kritikovao izjavu jer nije prozvao Rusiju po imenu, nešto što je Brink -- kojeg je imenovao bivši predsjednik Joe Biden -- redovno činio u izjavama prije Trumpovog dolaska na dužnost.

"Nažalost, odgovor američke ambasade je iznenađujuće razočaravajući - tako jaka zemlja, tako jak narod, a opet tako slaba reakcija", napisao je Zelenski na društvenim mrežama.

Ove izjave dolaze nakon serije smrtonosnih zračnih napada ruskih snaga na ukrajinske gradove.

Ukrajinski zvaničnici rekli su da je jedna osoba poginula, a najmanje tri ranjene kada je projektil pogodio industrijsku četvrt u glavnom gradu, izazvavši požare i oštetivši skladište i druge zgrade. Čini se da su žrtve ograničene jer su u okruzima uglavnom industrijska preduzeća i skladišta.

U Kupjansku, gradu istočno od Harkiva, ruske snage bacile su kliznu bombu na stambeni kvart, nanijevši veliku štetu i ranivši dvije osobe. Veći dio grada, koji je blizu linija fronta, evakuisan je jer se ruske snage približavaju sa sjevera.

Klizne bombe su teška municija koja je naknadno opremljena sistemima za navođenje i koja se baca iz aviona iza linija fronta. Od oružja je teško braniti se, a ruske snage su ga upotrijebile za razorni učinak protiv ukrajinske odbrane preko linija fronta.

Sveukupno, Rusija je ispalila skoro dvadesetak projektila na ukrajinske ciljeve i više od 100 dronova, saopćile su vlasti. Pola projektila i skoro polovina dronova je oboreno, tvrde zvaničnici.

Ukrajina je, sa svoje strane, gađala 11 dronova na ruske ciljeve, saopćilo je rusko Ministarstvo odbrane.

U februaru su Kremlj i Bijela kuća, kao i ukrajinske vlasti, objavili okvir za ograničeni prekid vatre koji bi ograničio napade na energetsku infrastrukturu kao što su elektrane, dalekovodi i trafostanice. Moskva i Washington također su najavili sporazum o ograničavanju vojnih aktivnosti u crnomorskom regionu.

Međutim, ukrajinske i ruske snage nastavile su da ispaljuju dronove i projektile jedna na drugu, gotovo svake noći.

Zelenski je rekao da je Rusija lansirala više od 1.460 vođenih vazdušnih bombi, skoro 670 dronova za napad i više od 30 različitih projektila tokom protekle sedmice.

Najsmrtonosniji napad dogodio se u Krivom Rihu, gradu od 603.000 ljudi, kasno 4. aprila, kada je ubijeno 20 ljudi, uključujući 10 djece, saopštile su vlasti. Zvaničan dan žalosti održan je 6. aprila. Moskva je tvrdila da je cilj napada bio ukrajinski vojni skup.