Kontrolorima neba iznad BiH smanjena plaća zbog duga koji je napravio RS
Kontrolorima zračnog prostora iznad Bosne i Hercegovine i ostalim uposlenicima bit će smanjene plaće za prethodni mjesec, najavila je 14. aprila Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA).
Iz BHANSA-e su naveli da ih je na to primorala sudska blokada sredstava koja ovoj agenciji treba uplatiti Europska organizacija za sigurnost zračne plovidbe (EUROCONTROL), a nakon arbitražne i izvršne presude koju mora platiti BiH zbog duga njenog entiteta Republika Srpska prema slovenskoj kompaniji Viaduct.
Viaduct je pokrenuo arbitražni postupak protiv BiH, jer je Vlada Republike Srpske 2013. godine dodijelila koncesiju vlastitoj Elektroprivredi, čime je ugrožen raniji projekt slovenske hidroelektrane na rijeci Vrbas.
Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) presudio je u korist Viaducta 2022. godine, naloživši BiH – budući da Republika Srpska nije međunarodni subjekt - da plati odštetu od 39 miliona eura.
Do 1. marta 2025. ukupni dug s kamatama popeo se na približno 56,3 miliona eura, povećavajući se za oko 9.500 eura dnevno. Nakon presude, Viaduct je pokrenuo postupke zapljene državne imovine BiH u zemlji i inozemstvu, uključujući i sredstva BHANSA-e, neprofitne agencije koja kontrolira zračni prostor iznad BiH.
Iz BHANSA-e su naveli da blokada računa po nalogu belgijskog suda onemogućava normalno poslovanje BHANSA-e budući da su prihodi od rutnih naknada, koji čine devedeset posto njezina proračuna, trenutno nedostupni.
"Kako bi ublažila posljedice, BHANSA je bila primorana poduzeti mjere predostrožnosti, uključujući i smanjenje plaća za prethodni mjesec", saopćili su iz BHANSA-e 14. aprila navodeći da su odluku donijeli nakon konsultacija sa sindikatom.
Odštetu prema Viaductu mora platiti država BiH, a potom taj iznos tražiti od Republike Srpske. Sporazumom iz 2017. godine, koji je potpisala tadašnja premijerka Republike Srpske Željka Cvijanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, precizirano je da će entitet RS snositi "sve financijske posljedice arbitraže" s Viaductom.
Vijeće ministara je predložilo 11. aprila da se preraspodjeli novac od dobiti Centralne banke BiH, koji među sobom dijele entiteti i Brčko distrikt BiH, kako bi se isplatio dug prema Viaductu, ali taj prijedlog mora odobriti Fiskalno vijeće BiH.
Fiskalno vijeće čine predsjedavajuća državne vlade, premijeri dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske, predsjednik Vlade Brčko distrikta kao treće administrativne jedinice u BiH, kao i ministri financija na državnom i entitetskom nivou.
Općinski sud u Mostaru je sredinom marta prihvatio prijedlog za pljenidbu zgrade Centralne banke BiH u tom gradu koji još nije konačan, dok se čekaju presude ostalih sudova u BiH i inozemstvu.
Advokat Predrag Baroš, koji zastupa slovensku kompaniju, kazao je ranije za Radio Slobodna Evropa da tražioci izvršenja, kompanija Viaduct, ima neograničenu mogućnost da mijenja predmet i broj izvršenja i da to može biti sve što je državna imovina, sve dok se ne u potpunosti ne izvrši naplata potraživanja.