Crnogorskom radiju Antena M zabranjen dolazak na konferenciju Ministarstva odbrane

Ministarstvo odbrane Crne Gore odbilo je zahtjev redakcije Antena M za praćenje konferencije za novinare crnogorskog i slovenačkog ministara odbrane Dragana Krapovića i Boruta Sajovica u Podgorici.

Nakon poslatog maila za akreditaciju, iz Ministarstva odbrane je stiglo obavještenje ovom mediju da ona 'neće biti prihvaćena'.

Naknadno je utvrđeno da više medija nije dobilo poziv Ministarstva da prati konferenciju ministara - portal i televizija E i portal Analitika.

Tokom konferencije sa slovenačkim kolegom, Krapović je odgovornost za uskraćivanje akreditacije prebacio na službu za informisanje Ministarstva odbrane.

"Napravljena je jedna omaška od strane PR tima", rekao je Krapović 16. septembra.

Mediji kojima je uskraćeno prisustvo konferenciji Ministarstva su kritički izvještavali o čelnicima bezbjednosnog sektora.

Taj sektor kontrolišu vladajuće Demokrate- vicepremijer Aleksa Bečić, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i ministar odbrane Dragan Krapović.

Ministar odbrane optužio je na konferenciji dio crnogorskih medija za neprofesionalizam.

"Bez obzira što je u pitanju sunovrat novinarskih standarda više puta manifestovan, nisam ja neko ko bi zabranio čak i da ima zakonskih mogućnosti. A zakonskih mogućnosti da se nekome uskrati akreditacija nema", kazao je Krapović.

Međutim, poručio je da će 'zauzeti stav' u odnosu na medije koji ne budu poštovali novinarske standarde.

Komentarišući postupanje ministra, premijer Milojko Spajić kazao je da se time šalje loša poruka i da to on ne bi uradio.

Radio Antena M je, inače, prvi nezavisni elektronski medij u Crnoj Gori, koji tri decenije reemituje program Radija Slobodna Evropa.

NVO sektor optužio Krapovića za diskriminaciju medijaNakon što je utvrđeno da je dijelu crnogorskih medija uskraćeno prisustvo konferenciji, uslijedile su kritike i pozivi ministru da promijeni odluku.

"Praksa selektivnog odobravanja akreditacija na osnovu uređivačke politike ili prethodnog izvještavanja medija nije prihvatljiva", poručeno je iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

Napominju da je u više presuda Evropskog suda za ljudska prava istaknuta obaveza državnih institucija da osiguraju ravnopravan pristup informacijama svim medijima.

Grupa nevladinih organizacija je poručila da potez Ministarstva odbrane predstavlja diskriminaciju i kršenje Ustava i Zakona o medijima, kojim je propisano da se novinaru ne može odbiti akreditacija za događaje koje organizuju državne institucije.

"Ali i poruka da Ministarstvo bira kome će dozvoliti da postavlja pitanja. A pitanja koja se vlasti ne sviđaju – najčešće su ona koja javnost najviše želi i treba da čuje", poručeno je iz organizacije 35mm.

Iz ove organizacije su poručili i da "sloboda medija nije luksuz niti poklon od ministra – to je pravo koje država mora da garantuje".

Nevladine organizacije su zbog toga pozvale ministarku kulture i medija Tamaru Vujović da jasno stane u odbranu novinara i novinarskih kuća čiji se rad ograničava.

Iz Ministarstva se, međutim, nisu oglašavali povodom postupanja Ministarstva odbrane.

Ministarka medija i ministar odbrane su partijske kolege.

Stejt department zabilježio targetiranje novinaraIz nevladinog sektora je poručeno da će o ovom slučaju obavijestiti i međunarodne organizacije koje prate stanje slobode medija u Crnoj Gori.

A da targetiranje kritičkih medija od strane javnih funkcionera podriva slobodu izražavanja u Crnoj Gori konstatovao je prošlog mjeseca američki Stejt department.

"Funkcioneri su nastavili da targetiraju kritički nastrojene novinare i medije", piše u izvještaju Stejt departmenta o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori.

Isti problem zabilježen je i u prošlogodišnjem izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori.

U njemu se navodi da "ostaje zabrinutost zbog nekoliko incidenata uznemiravanja od strane visokih javnih funkcionera, koje su prijavili novinari 2024".

Crna Gora namjerava da do kraja sljedeće godine zatvori sva poglavlja i 2028. postane članica Evropske unije.

Medijske slobode su dio jednog od najvažnijih poglavlja u procesu pristupanja - 23 (Pravosuđe i temeljna prava).