Armenija uvozi benzin iz Azerbejdžana, potez koji se vidi kao smanjenje zavisnosti od Rusije
Dvadeset i dva vagona benzina stigla su u Armeniju iz Azerbejdžana preko Gruzije 19. decembra, što označava prvu poznatu komercijalnu trgovinu između dva dugogodišnja protivnika u posljednjih 30 godina – potez koji obje strane smatraju korakom ka miru.
Premijer Armenije Nikol Pašinjan pozdravio je pošiljku, rekavši da je trgovina omogućena poboljšanom političkom klimom između dvije zemlje:
"Trgovina se odvija između privatnih kompanija, ali, naravno, mir uspostavljen između Armenije i Azerbejdžana stvorio je političke uslove za ovu trgovinu", rekao je Pašinjan.
Pošiljka je dogovorena prošlog mjeseca tokom razgovora između zamjenika premijera dvije zemlje Južnog Kavkaza, u okviru napora da se proširi ekonomska saradnja, prema riječima Hikmeta Hadžijeva, savjetnika za vanjsku politiku predsjednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva.
Armenija je prošle godine uvezla oko 65 posto svog benzina iz Rusije, što čini diverzifikaciju snabdijevanja osjetljivim pitanjem u Jerevanu.
Smanjenje zavisnosti od Rusije"Vjerujem da bi ovo moglo biti dobro za smanjenje zavisnosti Armenije, posebno od Rusije", rekla je Emily Babakanian Frazier, istraživačica u Centru za regionalne studije, think tanku sa sjedištem u Jerevanu, za RSE-ov azerbejdžanski servis, komentarišući nedavnu trgovinu.
Međutim, upozorila je da se ovaj potez u Armeniji i dalje smatra krhkim.
"Mislim da postoji mnogo straha da bi, ako se napetosti obnove, Azerbejdžan mogao prekinuti snabdijevanje i ostaviti Armeniju na cjedilu", rekla je ona. "Vidim to kao potencijal, ali možda više za srednji i dugoročni period nego za kratkoročni."
Ministar ekonomije Armenije Gevorg Papojan opisao je transakciju kao komercijalnu:
"Proces je krenuo – hajde da to zabilježimo umjesto rata. Rat je gubitak, trgovina je prosperitet", rekao je Papojan za RSE-ov armenski servis.
Ranije ove godine, Azerbejdžan je ponovo otvorio svoju teritoriju za tranzit robe ka Armeniji, okončavši restrikcije koje su bile na snazi od 1997. Od oktobra, dvije pošiljke žitarica iz Kazahstana i Rusije prošle su kroz Azerbejdžan na putu ka Armeniji.
Armenija i Azerbejdžan su u sukobu od kasnih 1980-ih zbog Nagorno-Karabaha, regije koja je međunarodno priznata kao dio Azerbejdžana, ali je dugo bila pod kontrolom etničkih armenskih separatista.
I Azerbejdžan i njegov saveznik Turska zatvorili su svoje granice s Armenijom od početka sukoba.
U septembru 2023. Azerbejdžan je ponovo preuzeo punu kontrolu nad Karabahom nakon vojne ofanzive.
Ovog ljeta, lideri Armenije i Azerbejdžana dogovorili su veliki sporazum s ciljem okončanja decenijskog sukoba i potencijalnog otvaranja regionalne trgovine, iako ugovor još nije formalno potpisan niti ratifikovan.
Priredila Elvisa Tatlić