Rastu računi za struju, ali i gubici Elektroprivrede RS

Pred bankom u Banjaluci, Vladimir Grujić, penzioner, u jednoj ruci drži račun za struju, a novčanik u drugoj.
Tek je platio novembarski račun u iznosu od 50 maraka (25 evra).
Od 1. februara naredne godine, zbog skuplje mrežarine, račun za struju će biti uvećan za 10 posto.
"Sa penzijom od 450 maraka (oko 225 evra) i stanarinom od 320 maraka (160 evra), novo poskupljenje struje znači da mi ne ostaje ništa", priča Grujić za Radio Slobodna Evropa.
Odluku da struja poskupi donijela je Regulatorna komisija za energetiku bh. entiteta Republika Srpska. Od ove institucije je to tražila Elektroprivreda RS u ime pet distributivnih preduzeća.
Kao razlog su naveli više troškove rada, održavanja mreže i zaradu zaposlenih.
Ovo je treće poskupljenje od 2023. godine i dolazi u trenutku kada Elektroprivreda RS posluje sa milionskim minusom.
Prvo povećanje cijene od oko pet odsto bilo je 1. januara 2023. godine, a drugo je uslijedilo 1. januara ove godine. Tada su računi porasli u prosjeku za 7,9 odsto.
Za Banjalučanina Mirka, novo poskupljenje znači i "novi udar" na kućni budžet.
"Nas dvoje, ja i supruga, stalno pazimo na potrošnju. Do sada mjesečno izdvajamo oko 60 maraka (30 evra) maraka za električnu energiju", dodaje.

Iz Elektroprivrede RS nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa koliki prihod očekuju od novih cijena, te na šta će biti potrošena sredstva.
Elektroprivreda RS ima oko 585.000 krajnjih kupaca i više od 9.000 radnika.
Distributeri: 'Tražili smo 46 odsto, odobreno je 20'Distributeri su od Elektroprivrede RS tražili poskupljenje mrežarine, čime automatski poskupljuje i struja.
Mrežarina je obavezna stavka na računima domaćinstava i privrede od početka 2000-ih godina. Obuhvata troškove održavanja i korištenja elektrodistributivne mreže, uključujući kablove, trafostanice, stubove, mjernu opremu i rad distributivnih preduzeća.
Predrag Klincov, portparol Elektrokrajine, jednog od pet distributivnih preduzeća Elektroprivrede RS, koje je tražilo poskupljenje, kaže za RSE da su nedovoljni prihodi uticali na zahtjev za povećanje mrežarine.
"U zahtjevu smo izložili argumente za očuvanje finansijske likvidnosti i stabilnosti isporuke električne energije. Nedovoljni prihodi od 2023. do kraja ove godine otežali su normalno funkcionisanje preduzeća. Inflatorni rast troškova, poskupljenje repromaterijala, opreme, energenata i veći troškovi rada doveli su nas u situaciju da ne možemo adekvatno ulagati u mrežu", kaže Klincov za RSE.
No, ekonomista Zoran Pavlović objašnjava da povećanje mrežarine za 20 odsto znači rast ukupnog računa za oko deset odsto, jer je mrežarina u RS do sada činila oko polovine iznosa ukupnog računa.
"Prvo će svi građani da plaćaju deset odsto veće račune. A pošto je najavljeno da će poskupljenje pogoditi i privredu, onda će to da se nastavi dalje i da praktično ostavi efekt na poskupljenje roba i usluga. To je uvijek tako", kaže Pavlović.
Damjan Ožegović iz Transparency International-a BiH za RSE ističe kako je Elektroprivreda opterećena i lošim poslovnim odlukama, prekomjernim zapošljavanjem, te sumnjivim tenderima.
"Primjetno je da se sve više tendera raspisuje za usluge reklamiranja, iako ovom preduzeću marketing nije potreban jer ima apsolutnu dominaciju na tržištu. Riječ je o tenderima vrijednim po nekoliko stotina hiljada maraka. Najčešće na ovim tenderima bude po jedan ponuđač, dakle bez aktivne i pravične konkurencije koja bi dovela do obaranja cijena i dobijanja najkvalitetnijih usluga za najmanju cijenu", naveo je Ožegović.
Iz Elektroprivrede RS nisu za RSE odgovorili na upit koliko je novca utrošeno na medijske kampanje, te koje medijske kuće su dobile sredstva. Ti podaci nisu dostupni ni na njihovoj zvaničnoj stranici.
Koliki je minus Elektroprivrede RS?Zvanični podaci pokazuju da su ukupne obaveze kompanije veće od 650 miliona maraka (332 miliona evra).
Istovremeno je dobit u 2024.godini, nakon rekordne prethodne godine, "pala" za više od 70 miliona evra.
Ovu, 2025. godinu, Elektroprivreda RS će završiti sa minusom od oko 15 miliona evra, kako je nedavno na konferenciji za novinare u Trebinju rekao direktor kompanije Luka Petrović.
To je pravdao "lošom hidrološkom situacijom i povećanim uvozom struje".
No, Elektroprivreda RS je opterećena i kreditima i dugovima svojih zavisnih preduzeća.
Prema ranijoj arbitražnoj odluci, Termoelektrana Ugljevik mora slovenačkoj državnoj kompaniji Elektrogospodarstvo Slovenije (EGS) isplatiti oko 190 miliona evra, ali i predavati trećinu proizvedene električne energije dok god bude u funkciji.
Spor potiče iz prijeratnih ulaganja EGS-a u vrijeme kada je termoelektrana bila u fazi izgradnje.
EGS potražuje ukupno 695,2 miliona evra (više od 1,3 milijarde maraka), uz dodatnih 67 miliona evra zateznih kamata za električnu energiju koja nije isporučena.
Ovaj spor dodatno opterećuje finansijsku stabilnost Elektroprivrede RS, koja se već suočava sa padom dobiti i rastućim troškovima uvoza struje.
Kakva je situacija u drugom entitetu, Federaciji BiH?Na području Federacije BiH električnu energiju proizvode i isporučuju dva javna preduzeća, Elektroprivreda BiH(EPBiH)i Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (HZHB).
Obje kompanije su u većinskom vlasništvu Vlade Federacije BiH i pokrivaju različite dijelove entiteta, EPBiH većinom centralna i sjeverna područja, dok Elektroprivreda HZHB snabdijeva krajeve s većinskim hrvatskim stanovništvom.
Od 1. septembra za domaćinstva u dijelu Federacije Bosne i Hercegovine struja je skuplja za 6,85 posto, nakon što je stupio na snagu novi sistem obračuna električne energije.
Riječ je o tzv. sistemu "blok tarifa", prema kome će cijena ovisiti o mjesečnoj potrošnji, na temelju koga je Regulatorna komisija za energiju Federacije BiH (FERK) ranije odobrila poskupljenje.
Kupci koje snabdijeva druga entitetska elektro kompanija, Elektroprivreda HZHB, za sada ostaju pošteđeni poskupljenja.
U izvještaju o stanju u elektrokompanijama, dostavljenom Vladi FBiH početkom godine, u koji je Radio Slobodna Evropa ranije imao uvid, ističe se kako bi Elektroprivreda BiH mogla postati nelikvidna u drugoj polovici ove godine, ukoliko se ne uspije osigurati dodatni novac na računima.
Prema dostupnim podacima, Elektroprivreda BiH ima više od 805.000 krajnjih kupaca i zapošljava oko 3.900 radnika, dok Elektroprivreda HZHB opslužuje oko 203.000 kupaca i ima oko 2.300 zaposlenih.