Liderski sastanak u Sjevernoj Makedoniji: Novi izborni sistem ili prijevremeni izbori?

Prijedlog izmjena Zakona o vladi, kojima će se ukinuti tehnička vlada, kao i izmjene Izbornog zakona, dio su tema o kojima će se razgovarati 14. januara na liderskom sastanku koji će se održati u Klubu poslanika.

Do sada su svoje prisustvo na ovom sastanku javno potvrdile samo stranke iz vladajuće koalicije i opozicijska Ljevica. Ona dolazi s uslovnom podrškom za ukidanje tehničke vlade i traži uvođenje jedne izborne jedinice.

Lider opozicijskog SDSM-a Venko Filipče najavio je da neće prisustvovati, dok iz DUI-a još nisu odgovorili kakav je njihov plan.

Na sastanku će se razgovarati o reformskom programu, izboru narodnog pravobranioca, najavljenim izmjenama Izbornog zakona, kao i o ukidanju tehničke vlade – mehanizma koji je uveden 2016. godine kao dio tzv. "Pržinskog sporazuma".

Njime je bilo predviđeno da se garantuju fer izbori prije izbora kroz kadrovske promjene sa mandatom od sto dana.

Otvaranje pitanja ukidanja tehničke vlade i izmjena Izbornog zakona, samo dva dana nakon zvaničnog zatvaranja poglavlja "lokalni izbori", otvara i pitanje – da li se priprema teren za prijevremene parlamentarne izbore.

Analitičar Sefer Selimi kaže da se u javnosti sve glasnije govori o mogućnosti prijevremenih parlamentarnih izbora i da će ishod ići u prilog VMRO-DPMNE-u. Dodaje da opcija prijevremenih izbora što je moguće prije najviše odgovara vlasti.

"Iz više razloga, ali uglavnom mislim da premijer Mickoski želi uskladiti mandat na čelu VMRO-DPMNE-a s još jednim punim četverogodišnjim mandatom kao premijer, uz očekivanja ponovne pobjede. Kao drugo, više indikatora pokazuje da makroekonomska situacija u državi nije dobra i neće se kretati u dobrom pravcu", kaže Selimi.

Prema njegovim riječima, vladajuće stranke žele na neki način spriječiti veći pad podrške i to kapitalizirati s još jednim četverogodišnjim mandatom.

"Vlada žuri da izbore održi što je prije moguće, a s druge strane, opozicija se nada da će oni biti što kasnije ove godine, jer očekuje da će ekonomska situacija i druga politička dešavanja stvoriti veće nezadovoljstvo, a time i povećati podršku opoziciji", dodaje on.

S druge strane, dio političkih analitičara smatra da trenutno nijednoj partiji ne odgovaraju prijevremeni parlamentarni izbori iz dva razloga: vlast je na polovini mandata sa stabilnom većinom, a opozicione stranke nisu spremne dok ne završe unutrašnje reforme.

"Trenutno ne vidim ozbiljnu političku opciju kojoj bi odgovarali prijevremeni izbori ove godine, možda 2027., ali ne i ove godine", kaže analitičar Vladimir Božinovski iz Instituta za politička istraživanja za Radio Slobodna Evropa.

Vlast tvrdi – nema novih izbora, ali ako mora...Premijer i lider VMRO-DPMNE-a Hristijan Mickoski, uoči liderskog sastanka, poručio je da fokus Vlade nisu izbori, već reforme i projekti. No, često je ponavljao u javnosti da "opozicija treba paziti šta želi, jer može da joj se ostvari ta želja".

Predsjednik Sobranja Afrim Gaši slaže se sa svojim koalicionim partnerom, ističući da je pobornik ideje o redovnim izborima.

"Mislim da nam, konceptualno govoreći, nedostaje politička i ekonomska stabilnost. Ako stalno pravimo prijevremene izbore, stvaramo političku i ekonomsku nestabilnost", izjavio je Gaši na brifingu s novinarima.

Opozicione želje za prijevremenim izborimaDemokratska unija za integraciju (DUI) nakon prošlih parlamentarnih izbora javno traži prijevremene izbore jer ne priznaje legitimitet vladajuće koalicije Vredi.

Opozicioni lider iz frakcije stranke Alijansa za Albance, koja je ostala u koaliciji Nacionalna Alijansa za Integraciju (NAI), Arben Taravari nada se da će već na proljeće biti prijevremenih izbora.

"Alijansa za nacionalnu integraciju pokazala je da zajedno možemo postići izvanredne rezultate. Ovo je novi duh koji vjerujem da će se nastaviti i na parlamentarnim izborima koje očekujem 2026. godine, bez obzira da li će biti u maju ili oktobru", izjavio je Taravari nakon pobjede na ponovljenim lokalnim izborima u Gostivaru i Vrapčištu.

Prema riječima lidera opozicionog SDSM-a Venka Filipčea, lopta za izbore je u dvorištu vlasti, optužujući premijera Mickoskog da mu se žuri s ukidanjem tehničke vlade kako bi raspisao prijevremene izbore.

"Mickoski i tender-koalicija VMRO-ZNAM neka sami raspišu izbore kad već sve imaju isplanirano, SDSM neće biti pokriće za ovaj scenario", izjavio je Filipče, ne objašnjavajući da li to znači da će bojkotovati izbore ako budu organizovani prijevremeno.

Vlast traži ukidanje tehničke vlade, opozicija ne dozvoljavaLiderski sastanak će pokazati u kojem pravcu će se kretati politički tokovi u narednom periodu, složni su analitičari. Prema njihovim riječima, prisustvo DUI-a na ovom sastanku pokazaće političku spremnost za sistemske promjene u ključnim zakonima, među kojima su i oni koji se odnose na izbore.

Božinovski očekuje da će se po prvi put, kako kaže, na vrijeme krenuti s izmjenama izbornih pravila, među kojima i rasprava o jednoj izbornoj jedinici, smanjenju cenzusa za referendum i predsjedničke izbore.

"Mislim da je sada pravi trenutak jer sada ima dovoljno vremena da se naprave određene izmjene koje nam kasnije neće zadavati glavobolje. Jer mi uoči predsjedničkih izbora ne znamo hoće li oni biti uspješni", kaže Božinovski.

Iako je SDSM u prethodnim godinama tražio ukidanje tehničke vlade, sada Filipče odbija da prisustvuje liderskom sastanku i traži da ovaj mehanizam ostane, jer smatra da je garant fer i demokratskih izbora.

"Ona može biti ukinuta samo onda kada budemo zrelo društvo, a mi to sada, u ovom trenutku, nismo", kaže Filipče.

Gaši se slaže da zemlja nema skandinavsku demokratiju, ali za razliku od Filipčeta, smatra da je "rok trajanja" tehničke vlade istekao.

"Ne mislim da smo među rizičnim zemljama za implementaciju demokratije i sprovođenje izbora. Mislim da smo mnogo napredovali u tom dijelu", rekao je Gaši, dodajući da zemlji članici NATO-a ne priliči da organizuje prelaznu vladu kako bi sprovela izbore.

Ideju o ukidanju tehničke vlade lider VMRO-DPMNE-a promovisao je uoči prošlih parlamentarnih izbora. Stranka je to uvrstila i u svoj izborni program, a kao objašnjenje navodi da se "koncept tehničke vlade pokazao kao kreator dodatnih kriza, neefikasnosti, polarizacije i nefunkcionalnosti institucija".

Tehnička vlada se aktivira sto dana prije izbora, a mandat traje od njenog izbora do objavljivanja konačnih rezultata Državne izborne komisije za izbore poslanika i formiranja nove političke vlade.

U njoj premijer dolazi na prijedlog aktuelne vlasti, a u pet ministarstava, koja su određena kao ključna, rukovode kadrovi i iz opozicije i iz vlasti. Tamo gdje je ministar iz jedne strane, dodatni zamjenik ministra je iz druge, i obrnuto. Radi se o ministarstvima: unutrašnjih poslova, rada i socijalne politike, finansija, informacionog društva i administracije te poljoprivrede.

Pitanje nužnosti tehničke vlade u protekloj deceniji otvaralo se nekoliko puta, pa i uoči posljednjih parlamentarnih izbora, ali ipak nije ukinuta.