Državljanin BiH zarobljen u Ukrajini može biti zadržan do kraja agresije ili prebačen u Rusiju

Državljanin Bosne i Hercegovine Selver Hrustić, kojeg je kao ruskog dobrovoljca zarobila Ukrajina, mogao bi biti zadržan do okončanja vojne agresije protiv Ukrajine, saznaje Radio Slobodna Evropa iz Službe sigurnosti Ukrajine.

Za RSE su iz ove institucije rekli da, osim ove mogućnosti, Hrustić može biti prebačen i u Rusiju.

"Može biti prebačen u državu agresora na njen odgovarajući zahtjev, u okviru mjera usmjerenih na oslobađanje ukrajinskih branitelja koji se nalaze u zarobljeništvu", rečeno je u odgovoru za RSE.

RSE je zatražio odgovor i na pitanje o mogućnosti suradnje s BiH, gdje bi Hrustić bio procesuiran zbog sudjelovanja na stranom ratištu, na što su iz Službe rekli da "informacije koje se odnose na suradnju Ukrajine sa stranim tijelima za provođenje zakona i specijalnim službama vezanim za operativne i službene aktivnosti predstavljaju informacije s ograničenim pristupom i ne podliježu objavljivanju".

Iz Ministarstva pravde BiH su za RSE rekli da nisu zaprimili nikakvu oficijalnu informaciju o Hrustiću, niti raspolažu informacijom da je predmet potrage od strane nekog pravosudnog tijela u Bosni i Hercegovini.

Tužiteljstvo BiH je ranije za RSE reklo da nemaju informacije o Hrustiću, kao i da će službeno zatražiti provjeru ove osobe.

Informaciju o bh. državljaninu koji je zarobljen u Ukrajini objavio je United24 Media, medijski projekt ukrajinske vlade, u januaru 2026. godine. U videu objavljenom na društvenim mrežama Hrustić je rekao da je potpisao ugovor s Ministarstvom odbrane u Moskvi u septembru 2025. godine.

"Oni to predstavljaju kao da mi nekoga branimo u Ukrajini. To je propaganda", govori Hrustić u videu.

Prema United24 Media, Hrustića su ukrajinske snage zarobile u januaru 2026. u smjeru Harkiva.

Muškarac u videu, prema United24 Media, imao je probleme sa zakonom u nekoj od EU zemalja i rekao je da mu je obećano da će nakon šestomjesečnog ugovora s ruskom vojskom dobiti odvjetnika koji će mu pomoći s njegovim problemima.

Radio Slobodna Evropa je saznao da je Hrustić, porijeklom iz Zenice, studirao historiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a potom neko vrijeme boravio i radio u Njemačkoj.

Ovaj 35-godišnjak u videu govori da osobe poput njega dolaze i budu poslane da ubijaju ljude za novac.

"Savjetujem svima da ne potpisuju ugovore s ruskom vojskom, jer oni drukčije gledaju na takve ljude. Jedan oficir mi je rekao da nas ne zovu vojnicima. On je rekao da smo mi plaćenici koji ubijaju druge ljude za novac. Jedan Rus je na to rekao – ali ja sam patriota, a on mu je rekao – ti ubijaš ljude za novac. To je sve."

Kaže i da mu je obećano da neće biti poslan u napade u Ukrajinu, ali da se desilo upravo to – naređeno mu je da pokušava proboj kroz ukrajinska sela, povremeno se skrivajući u podrumima.

Hrustić je u kratkom videu rekao i da plaćenike šalju na bojišnicu s pola litre vode i jednom ili dvije male kutije mesa.

"Dva čovjeka, ja i kolega, moramo podijeliti pola litre vode i malo hrane. Nekad neki izađu da nešto nađu i poginu. Mnogi griješe. Izađu i ubije ih dron. Dronovi su užasni", kaže ovaj državljanin BiH u videu.

On tvrdi da je smrtnost među ruskim plaćenicima visoka i da su šanse za preživljavanje jako male.

Rekao je i da je imao plaću 210.000 rubalja (oko 2.300 eura).

Pridruživanje stranim vojskama je krivično djelo prema Krivičnom zakonu BiH.

Ranije je zbog odlaska na ratište u Ukrajinu, odnosno zbog pridruživanja ruskoj vojsci, procesiran jedan bh. državljanin Gavrilo Stević, koji je pravomoćno oslobođen optužbi da je ratovao 2015. godine zbog nedostatka dokaza.

Drugi slučaj Darija Ristića, koji je po povratku u BiH u septembru 2025. uhapšen, je u toku. Kako RSE saznaje, očekuje se podizanje optužnice i sporazumno priznanje krivice.

Među onima koji su se pridružili ruskoj vojsci je i Mario Kuzmanović iz Modriče, koji je nestao krajem 2024. godine na ratištu.

RSE je krajem prošle godine pisao i o slučaju Petra Popovića, još jednog bh. državljanina koji se pridružio ruskoj vojsci, za kojeg je BiH zatražila raspisivanje potjernice, što je INTERPOL odbio.

Dosad je poznato da se nešto više od 20 osoba iz BiH priključilo ruskoj vojsci.