Trump: Promjena režima je 'najbolja stvar koja bi se mogla desiti' u Iranu
Američki predsjednik Donald Trump rekao je da je promjena režima "najbolja stvar koja bi se mogla desiti" u Iranu, te je potvrdio da će se uskoro drugi nosač aviona pridružiti "masivnoj" američkoj armadi u Arabijskom moru, dok su tenzije između ogorčenih rivala i dalje visoke.
"Čini se da bi to bila najbolja stvar koja bi se mogla desiti", rekao je Trump novinarima 13. februara u vojnoj bazi u Sjevernoj Karolini, kada su ga pitali da li želi "promjenu režima" u Teheranu.
"Već 47 godina pričaju i pričaju i pričaju. U međuvremenu smo izgubili mnogo života dok oni pričaju", dodao je, u svom dosad najdirektnijem pozivu na pad tvrdolinijaškog iranskog klerikalnog režima.
Trump nije rekao koga bi želio vidjeti na vlasti ako bi vlada pala, samo je poručio da "ima ljudi".
Reza Pahlavi, prognani sin posljednjeg iranskog šaha, jedan je od mnogih koji se bore za uticaj među podijeljenom iranskom opozicijom u egzilu.
Iranski teokratski režim je na vlasti od 1979. godine, kada je Islamska revolucija, koju su predvodili klerici lojalni ajatolahu Ruhollahu Homeiniju, svrgnula šaha Mohameda Rezu Pahlavija, kojeg su podržavale SAD. Dvije zemlje nemaju diplomatske odnose od 1980. godine.
Vašington i Teheran vode indirektne razgovore o iranskom nuklearnom programu. Zapadne zemlje sumnjaju da Iran pokušava razviti nuklearno oružje, dok Teheran insistira da je program isključivo civilne prirode.
Trump je također zaprijetio novim vojnim udarom na iransku vladu ako izvrši smrtnu kaznu nad bilo kojim demonstrantom uhapšenim tokom nedavnih masovnih antivladinih protesta.
'Teški' nuklearni pregovoriTrump je vojnicima u bazi rekao da je Teheran bio "težak" u nuklearnim pregovorima i sugerisao da je potreban dodatni pritisak na Irance.
"Bili su teški za postizanje dogovora", rekao je. "Ponekad morate izazvati strah. To je jedina stvar koja će zaista riješiti situaciju."
Trump je također pohvalio 12-dnevni rat u junu, kada su Izrael i Sjedinjene Države pokrenuli kampanju bombardovanja iranskih nuklearnih i vojnih lokacija.
Njegovi najnoviji komentari dolaze usred jedne od najvećih američkih vojnih mobilizacija u Persijskom zaljevu.
Stručnjaci kažu da je raspoređivanje vojske usmjereno na to da Trumpu pruži vojne opcije, ako odluči djelovati u skladu sa svojim prijetnjama da napadne Iran zbog neuspjeha u sklapanju nuklearnog sporazuma i zbog nasilnog suzbijanja protesta.
Iranske snage sigurnosti ubile su hiljade demonstranata u januaru, nakon što su protesti izbili krajem decembra 2025. godine, isprva zbog ekonomskih problema, a zatim prerastajući u opšti bijes protiv režima. Više od 53.000 ljudi je uhapšeno, navode grupe za ljudska prava.
"Okupljanje snaga predstavlja vid pritiska koji Sjedinjene Države primjenjuju na Iran kako bi ga dovele za pregovarački sto", rekao je Amin Tarzi, profesor strateških studija na Ratnom koledžu Marinskog korpusa.
Tarzi je dodao da je, nakon vojnog gomilanja, američka vojna pozicija u Zaljevu "robustna", sa „"pomorskim i odbrambenim vazdušnim kapacitetima, plus ofanzivnim zračnim komponentama".
Reuters je 13. februara citirao dvojicu neimenovanih američkih zvaničnika koji su rekli da se vojska priprema za mogućnost višesedmične operacije protiv Irana, ako Trump naredi napad.
Najveći ratni brod na svijetuAmerička vojska je ranije rasporedila nosač aviona Abraham Lincoln u region Persijskog zaljeva kako bi se pridružio onome što je Trump nazvao "masivnom armadom" blizu Irana.
Trump je 13. februara potvrdio da još jedan nosač aviona, Gerald R. Ford, zajedno sa svojim pratećim brodovima, napušta Karibe i da će se uskoro pridružiti američkim snagama u regionu, vjerovatno u roku od oko sedam dana.
Nosač aviona Gerald R. Ford smatra se najvećim ratnim brodom na svijetu, dugim 337 metara, s mogućnošću nošenja nekih od najnaprednijih vojnih tehnologija.
Na pitanje zašto šalje drugi ratni brod, Trump je odgovorio: "U slučaju da ne postignemo dogovor, trebat će nam… Ako nam zatreba, biće spreman."
Pregovarači su se prošle sedmice sastali u Muskatu na razgovorima uz posredovanje omanske vlade, a nastavak pregovora nije jasan, iako je Reuters citirao izvore koji kažu da je novi krug razgovora zakazan za Ženevu 17. februara.
Izvor je naveo da će američku delegaciju činiti izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner i da će omanski predstavnici služiti kao posrednici. Witkoff i Kushner će potom učestvovati u trilateralnim razgovorima SAD–Rusija–Ukrajina kasnije tokom dana, dodao je izvor.
Teheran je izrazio spremnost da razgovara o svom nuklearnom programu, ali je odbacio mogućnost pregovora o balističkim raketama i drugim povezanim pitanjima.
Sankcije pogađaju iransku ekonomijuIran je teško pogođen zapadnim finansijskim sankcijama koje su dodatno urušile ekonomiju zemlje.
Iran je 2015. godine pristao na istorijski nuklearni sporazum, Zajednički sveobuhvatni plan djelovanja (JCPOA), sa svjetskim silama, kojim se nastojalo spriječiti razvoj nuklearnog oružja u zamjenu za ublažavanje ekonomskih sankcija.
Međutim, počeo je povlačiti svoje obaveze nakon što je Trump tokom svog prvog mandata 2018. godine povukao Sjedinjene Države iz sporazuma i ponovo uveo sankcije Teheranu.
Priredila Elvisa Tatlić