Srbija i Crna Gora kao poligoni ruskih službi
Paravojni kampovi, širenje rasne i verske mržnje i špijunaža po Evropi, praćenje opozicionih ruskih aktivista, utočište za proterane ruske diplomate.
To su neke od afera koje povezuju Rusiju sa Srbijom.
Vlasti u Srbiji, koje održavaju prijateljske veze sa Kremljom, do danas nisu rasvetlile niti okončale nijednu od njih.
"Označavanje ruskih struktura kao inspiratora ili organizatora bi značilo otvoreno zaoštravanje odnosa sa Rusijom", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Maja Bjeloš iz nevladinog Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.
Ističe i da bi imenovanje ruskih službi kao aktera "potkopalo narativ o suverenosti i kontroli bezbednosnog okruženja" Srbije.
Beograd se oslanja na Moskvu zbog protivljenja nezavisnosti Kosova, ali i zbog gasne zavisnosti, a takođe se poziva na tradicionalno prijateljske odnose.
Srbija je jedna od retkih evropskih zemalja koja nije uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.
Zvanični kontakti nisu prekinuti ni četiri godine od rata, uprkos pozivima Evropske unije i Vašingtona Beogradu da se distancira od Moskve.
"Prisustvo ruskih službi u Srbiji je signal i prema Zapadu i prema domaćim akterima, odnosno pokazivanje da Rusija i dalje ima pristup i uticaj u Srbiji", dodaje Maja Bjeloš.
Kampovi za obukeSlučaj ruskog paravojnog kampa, otkrivenog uz reku Drinu na zapadu Srbije u septembru 2025, i dalje je u fazi istrage.
"Osumnjičeni su saslušani, svedoci ispitani i u toku su potrebna veštačenja", navelo je za RSE Više javno tužilaštvo u Šapcu.
To tužilaštvo vodi istragu protiv Lazara Popovića iz Beograda i Save Stevanovića iz Loznice.
Popoviću je 6. februara pritvor zamenjen jemstvom, rečeno je za RSE u Višem sudu u Šapcu, dok je Stevanović pušten 17. oktobra nakon saslušanja svedoka.
Sumnja se da je borbeno-taktička obuka, koju su organizovali u ugostiteljskom objektu Sunčana reka, imala za cilj pružanje fizičkog otpora policiji Moldavije u slučaju nereda tokom izbornog dana 28. septembra 2025.
Obojica su povezani sa proruskim ministrom bez portfelja u Vladi Srbije Nenadom Popovićem.
Lazar Popović je njegov nekadašnji savetnik, a Stevanović je najpre bio član Popovićeve Srpske narodne partije (SNP) a potom "Zdrave Srbije", članice vladajuće koalicije.
Nakon njihovog hapšenja, RSE je posetio lokaciju za koju se sumnja da je bila sedište kampa.
U lokalnoj prodavnici su tada za RSE rekli da su im dolazili posetioci iz kampa i da su uglavnom govorili ruski jezik.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je kasnije izjavio da su nadležni u Srbiji ustanovili da su u kampu bila tri državljanina Rusije.
Nije, međutim, doveo rusku obaveštajnu službu u vezu sa kampom. Rusija se zvanično ne pominje u saopštenjima srpske policije i tužilaštva.
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije je navelo da je kroz borbeno-taktičku obuku u Sunčanoj reci prošlo između 150 i 170 državljana Moldavije i Rumunije.
U okviru istrage u Moldaviji je privedeno više od 70 ljudi, a za većinu se sumnja da su obučavani u Srbiji.
Terete se za pripremu masovnih nereda i destabilizacije Moldavije uoči parlamentarnih izbora 28. septembra na kojima je proevropska vladajuća partija ubedljivo pobedila prorusku koaliciju.
Iz kancelarije javnog tužioca Moldavije nisu odgovorili na raniji upit RSE u kojoj fazi je istraga i da li imaju novih saznanja u vezi sa ovim slučajem.
Rusija je negirala mešanje u izborni proces Moldavije.
U međuvremenu je sud u Moldaviji zbog organizovanja obuke 2024. u Bosni i Hercegovini i Srbiji osudio tri osobe.
I BiH je otvorila predmet u vezi sa obukama koje su održavane u toj zemlji tokom 2024.
Vlasti Moldavije su u dva navrata iznele tvrdnje da se u zemljama Zapadnog Balkana organizuju obuke za izazivanje nereda u organizaciji Rusije.
I uoči predsedničkih izbora i referenduma o pridruživanju Evropskoj uniji 2024. u Kišinjevu je saopšteno da su organizovane obuke koje su vodile osobe povezane sa ruskim plaćeničkim oružanim grupama Ferma i Vagner.
Izazivanje rasne i verske mržnje u Parizu i BerlinuU fazi istrage je i slučaj 11 državljana Srbije uhapšenih zbog sumnje da su u Parizu i Berlinu izveli niz rasističkih akcija.
Te akcije su, kako je navela srpska policija, bile usmerene na jevrejske i muslimanske verske zajednice kako bi dodatno pojačale tenzije u društvu.
Oni su uhapšeni krajem septembra 2025. u Smederevu, 60 kilometara južno od Beograda.
Na upit o tome kakav je status osumnjičenih, RSE iz Višeg tužilaštva u Smederevu nije dobio odgovor.
U decembru je u tom tužilaštvu za RSE rečeno da je devetorici osumnjičenih produžen pritvor, dok za dvojicu koji su ranije prebačeni u kućni pritvor nije bilo navedeno da li je i njima produžena mera.
MUP Srbije je nakon hapšenja naveo i da se jedna osoba koja je u bekstvu sumnjiči da je "po instrukcijama strane obaveštajne službe" na teritoriji Srbije organizovala i obučavala 14-članu grupu srpskih državljana.
Više Tužilaštvo u Smederevu je na upit RSE da li je u međuvremenu ta osoba uhapšena navelo da "u interesu nesmetanog vođenja" istrage za sada nisu mogućnosti da iznose informacije.
Dva incidenta, koji su se desila u razmaku od nekoliko meseci, potresla su javnost u Francuskoj 2025. godine.
Najpre su krajem maja nepoznate osobe polile zelenu farbu na Muzej Holokausta, tri sinagoge i jedan restoran u centru Pariza.
Potom je početkom septembra ispred devet džamija u Parizu ostavljena svinjska glava, a na nekoliko njih bilo je ispisano ime francuskog predsednika Emanuela Makrona.
Ispred Brandenburške kapije u Berlinu, ispisivali su diskriminišuće poruke.
Istraživački portal Mediapart iz Pariza objavio je u novembru 2025. da je francuska obaveštajna služba došla do internih dokumenata Kremlja u kojima se vidi da je predsednička administracija Rusije "direktno odobrila" skrnavljenje jevrejskih spomenika u maju 2025. godine.
Prema sažetku izveštaja, u koji su novinari pariskog portala imali uvid, Kremlj nastoji "da poveća tenzije" između jevrejske i muslimanske zajednice u Francuskoj "kako bi posejao podelu unutar francuskog društva i oslabio nacionalnu koheziju".
Nadležno tužilaštvo u Francuskoj nije odgovorilo na pitanja RSE u vezi sa ovim informacijama.
Prema pisanju francuskih istraživačkih medija, ključni čovek u oba incidenta bio je državljanin Srbije Aleksandar Savić, čije veze sa Rusijom su detektovale francuske obaveštajne službe.
RSE nije dobio odgovor iz Višeg tužilaštva u Smederevu o tome koliko njihova istraga potvrđuje informacije iz Francuske. U decembru su naveli da o detaljima ne mogu da govore u cilju dalje istrage.
Afera 'Ruski špijun'Novembra 2019. godine na internetu se pojavio snimak na kojem se navodno vidi kako ruski obaveštajac daje novac jednom penzionisanom pripadniku Vojske Srbije.
Snimak je, prema rečima najviših zvaničnika Srbije, napravljen skoro godinu dana ranije 24. decembra 2018.
Autentičnost snimka je medijima potvrdio Relja Željski, načelnik analitike Bezbednosno-informativne agencije (BIA), rekavši da se "na njemu nalazi ruski obaveštajac Georgij Kleban".
Iako je prvo sazvao sednicu Saveta za nacionalnu bezbednost, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je nakon sastanka sa ambasadorom Rusije Aleksandrom Bocan-Harčenkom konstatovao da je za njega afera sa ruskim obaveštajcem zatvorena.
Iz Višeg javnog tužilaštva u Beogradu su za RSE izjavili u decembru 2019. da ova institucija ne vodi postupak u ovom slučaju.
Smrt predstavnika SDPR-a u MoskviPredstavnik srpske državne kompanije za trgovinu oružjem Jugoimport-SDRP u Moskvi Radomir Kurtić pronađen je mrtav u glavnom gradu Rusije polovinom novembra 2025. godine.
Tu vest su mesec dana kasnije objavili provladini mediji u Srbiji tvrdeći da su srpske službe bezbednosti o "sumnjivoj smrti" obavestile predsednika države.
Potom je vest potvrdio Vučić rekavši da zvanični Beograd očekuje odgovor od ruskih službi, kao i da Moskva nije poslala forenzičke izveštaje.
"Znamo da su tamo nestali određeni hard diskovi i još neke stvari, ali to ne mora da znači da ima veze sa samim događajem. Dakle, to može da bude i rutinska akcija neke službe, kada ustanove identitet nekoga (ko je umro) na ulici", rekao je Vučić za RTS.
On je ipak dodao i da "ne želi da učestvuje u širenju sumnji i teorije zavere".
Ministarstvo spoljnih poslova Srbije nije odgovorilo na upit RSE o tome da li su iz Rusije stigli traženi odgovori i izveštaji.
Nakon objavljivanja vesti o smrti Kurtića ni nadležne institucije ni Jugoimport SDPR nisu odgovorili na upit RSE šta predstavnici srpskog državnog trgovca oružjem rade u Moskvi, duže od tri godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu.
Ruske službe su u maju 2025. optužile Beograd da "pokušava da im puca u leđa", jer isporučuje municiju Ukrajini preko posrednika, među kojima se ističu pojedine NATO članice u Evropi.
U saopštenju ruske Spoljne obaveštajne službe (SVR) na spisku srpskih državnih firmi koje su učestvovale u isporukama bio je i Jugoimport SDPR.
Mesec dana nakon saopštenja ruske službe, Srbija je uvela moratorijum na sav izvoz naoružanja i vojne opreme koja se proizvodi u domaćoj namenskoj industriji.
Zvaničnici Srbije su više puta odbacili optužbe da se Kijevu direktno isporučuje municija, ali su naglasili i da ne mogu da utiču na to gde će završiti naoružanje koje država legalno prodaje na međunarodnom tržištu.
'Zvučni top'Ruske vlasti pritekle su u pomoć zvaničnom Beogradu tokom masovnih antivladinih demonstracija i blokada fakulteta, izazvanih pogibijom 16 osoba na Železničkoj stanici u Novom Sadu.
Zvanični Beograd je zatražio da ruski istražitelji sprovedu "nezavisnu istragu" o tome da li je na antivladinom mirnom protestu 15. marta 2025. upotrebljen zvučni top.
Na brojnim video snimcima vidi se kako se hiljade demonstranata u panici razbežalo sa kolovoza pred naletom, kako su opisali, jakih i neobičnih zvukova i vibracija.
U izveštaju Federalne službe bezbednosti (FSB) Rusije iz aprila 2025. navodi se da je nakon sprovedenih testova zaključeno da nije korišćen zvučni top, inače nedozvoljeno oružje u Sbiji.
U tom izveštaju, koji je objavljen na sajtu Bezbednosno-informativne agencije Srbije, navodi se da akustični uređaji tipa LRAD, koje poseduju policijski organi Srbije, nisu primenjeni tokom protesta.
Prema izveštaju efekat emitera na biološke objekte testiran je na psima zbog "njihove visoke osetljivosti na akustične efekte".
Maja Bjeloš iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku ukazuje za RSE da Kremlj, ovakvim postupcima, pruža podršku vlastima u Beogradu.
"Moguće namere Kremlja su očuvanje političkog režima u Srbiji, odnosno podrška vlasti koja održava bliske odnose i ne uvodi sankcije Rusiji, te povećava ruski uticaj u regionu", dodaje ona.
"Dodatno, ruske službe u kriznim momentima legitimizuju narativ vlasti o 'obojenoj revoluciji', nastojeći tako da umanje odgovornost vlasti za korupciju, nezadovoljstvo građana i nasilno gušenje studentskog protesta", ocenjuje Bjeloš.
Više domaćih i međunarodnih nevladinih organizacija koje su istraživale incident na protestu 15. marta, poput organizacije "Earshot", saopštile su, uz iznošenje dokaza, da je na protestu najverovatnije korišćeno zvučno oružje.
Zahteve srpskim vlastima da istraže da li je na protestu korišćen zvučni top uputio je komitet Ujedinjenih nacija, kao i Evropska unija.
"Očekujemo brzu, transparentnu i verodostojnu istragu o navodima o upotrebi zvučnog oružja protiv demonstranata", saopštila je Evropska komisija u ponovljenom zahtevu Beogradu 17. januara.
Utočište za proterane ruske diplomate iz EUNajmanje trojica ruskih diplomata, koji su proterani iz zemalja Evropske unije zbog špijunaže, potom su akreditovana u Srbiji.
Višemesečno istraživanje RSE, objavljeno u martu 2023. pokazalo je da su dvojica od njih imala veze sa ruskim obaveštajnim službama.
Rusija je pojačala svoje diplomatsko prisustvo u Srbiji nakon talasa proterivanja diplomata iz EU 2022. zbog ruske invazije na Ukrajinu.
Na listi Ministarstva spoljnih poslova Srbije u martu 2023. nalazilo se 62 akreditovanih diplomata, u poređenju sa 54 u martu 2022. godine.
Nijedna institucija u Srbiji se do danas nije oglasila povodom ovih saznanja.
Ni sada Ministarstvo spoljnih poslova Srbije nije odgovorilo na upit RSE o tome da li trenutno među ruskim diplomatama ima onih koje su pojedine članice EU proterale ili stavile na "crnu listu".
Špijuniranje ruskih aktivistaU decembru 2021. godine, ruski opozicioni aktivista Vladimir Kara-Murza optužio je Aleksandra Vulina, tada ministra policije, da je odneo u Moskvu snimke sastanka ruskih opozicionara u Beogradu, nakon čega je jedan od njih uhapšen u Rusiji.
Vulin se u decembru te godine sastao u Moskvi sa sekretarom Saveta bezbednosti Rusije Nikolajem Patruševim sa kojim je razgovarao o navodnim "obojenim revolucijama".
Vulin je demantovao tvrdnje koje je protiv njega izneo ruski opozicionar i najavio tužbu protiv Kara-Murze, ali nije poznato da li je pokrenut sudski postupak.
MUP Srbije ni BIA nisu odgovorili na upit RSE da su preduzimali bilo kakve radnje u cilju ispitivanja navoda Kara-Murze.
Dve godine kasnije Kara-Murza je u Rusiji osuđen za izdaju i širenje lažnih informacija na maksimalnu kaznu od 25 godina.
Kara-Murza je bio među trojicom ruskih aktivista koji su u leto 2024. oslobođeni u razmeni zarobljenika između Rusije i zapadnih zemalja.
Aleksandar Vulin je od jula 2023. na listi sankcija Sjedinjenih Država zbog navodne korupcije i umešanosti u trgovinu drogom, kao i zbog veza sa Rusijom.
Pokušaj državnog udara u Crnoj GoriSlučaj "državni udar", koji je pre jedne decenije potresao javnost u susednoj Crnoj Gori, dobio je 20. februara sudski epilog.
Apelacioni sud Crne Gore je saopštio da je u ponovljenom postupku potvrdio oslobađajuću presudu za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora u oktobru 2016. godine.
Obrazloženje suda je da nije dokazano da su optuženi izvršili krivična dela koja su im stavljena na teret.
Odlukom Apelacionog suda, oslobođeni su prosrpski političari Milan Knežević i Andrija Mandić, kao i ostali optuženi u ovom slučaju.
Ukupno 13 osoba iz Rusije, Srbije i Crne Gore bilo je obuhvaćeno optužnicom.
Za organizaciju i finansiranje državnog udara bili su optuženi ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov.
Od crnogorskih državljana, pored Mandića i Kneževića, optužen je bio i Mandićev vozač Mihailo Čađenović.
Andrija Mandić je danas predsednik Skupštine Crne Gore, dok je Knežević poslanik u parlamentu.
Koalicija koju su predvodili Mandić i Knežević na izborima 2023, podržala je aktuelnu Vladu premijera Milojka Spajića.
Pre toga su obojica, na izborima 2020, učestvovali u smeni gotovo tridesetogodišnje vlasti Demokratske partije socijalista (DPS), čiji je lider bio nekadašnji predsednik Crne Gore Milo Đukanović.
U slučaju "državni udar", bilo je optuženo i osam državljana Srbije, među kojima je i penzionisani general srpske Žandarmerije Bratislav Dikić.
Dvojica optuženih su bili nedostupni, a Srbija je odbila da ih izruči.
Za Rusima Šišmakovim i Popovim Crna Gora je ranije raspisala međunarodnu poternicu.
Svi optuženi negirali krivicu i tvrdili da se međusobno ne poznaju.
Viši sud ih je najpre osudio na zatvorske kazne. Apelacioni je poništio tu presudu i naložio novo suđenje, a Viši sud ih je u ponovljenom procesu oslobodio.
Na tu presudu Specijalno tužilaštvo je podnelo žalbu, koja je odlukom Apelacionog suda od 20. februara odbačena.