SAD i Iran započeli ključne nuklearne pregovore u Ženevi usred rastućeg straha od vojnog sukoba
Američki i iranski zvaničnici započeli su 26. februara u Ženevi razgovore koji se smatraju posljednjim pokušajem da se postigne nuklearni sporazum i izbjegne veliki vojni sukob između dvije strane.
Treća runda razgovora počela je u trenutku dok predsjednik Donald Trump razmatra opcije za američku vojnu akciju ako se ne postigne dogovor o ograničavanju iranskog nuklearnog programa, pri čemu su dvije američke nosačke grupe raspoređene u dometu za napad na Islamsku Republiku.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi vodi razgovore sa izaslanikom Bijele kuće Steveom Witkoffom i Trumpovim zetom Jaredom Kushnerom. Predstavnici Omana djeluju kao posrednici, kao i u prethodnim rundama.
Strane su ranije ovog mjeseca održale indirektne razgovore u Omanu, prve otkako su Izrael i Sjedinjene Države bombardovali ključne iranske nuklearne lokacije tokom kratkog sukoba u junu. Druga runda pregovora održana je u Ženevi 17. februara.
Dvjema rundama nije postignut napredak i ključna sporna pitanja ostaju neriješena.
Tokom pregovora, Sjedinjene Države su zahtijevale da Iran potpuno obustavi obogaćivanje uranija i preda zalihe od oko 400 kilograma visoko obogaćenog uranija — koraci koji bi spriječili Teheran da izgradi nuklearno oružje.
Teheran insistira da je njegov nuklearni program namijenjen mirnodopskim, civilnim potrebama poput proizvodnje električne energije.
Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je 25. februara da Iran pokušava "ponovo izgraditi elemente" svog nuklearnog programa iako "trenutno ne obogaćuje uranijum".
Rubio je dodao da, iako će se razgovori fokusirati na iranski nuklearni program, iranski raketni kapaciteti "moraju biti uključeni u pregovore", s obzirom na to da Teheran posjeduje "hiljade balističkih raketa kratkog dometa koje mogu dosegnuti američke baze u regionu".
Dodao je i da Trumpovi komentari u govoru o stanju nacije od 24. februara, u kojima je rekao da Iran "radi na razvoju raketa koje će uskoro moći dosegnuti Sjedinjene Američke Države", ne znače da Teheran takve rakete već posjeduje, već da "jasno idu putem koji bi im jednog dana mogao omogućiti razvoj oružja koje bi moglo dosegnuti kopneni dio SAD-a".
Portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baqaei rekao je 26. februara da će se indirektni razgovori baviti isključivo iranskim nuklearnim programom.
Baqaei je kasnije rekao da će se šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi vjerovatno pridružiti razgovorima "kako bi pomogao napredovanje diskusija o tehničkim pitanjima".
Omanski ministar vanjskih poslova Badr Albusaidi rekao je 26. februara da su američki i iranski zvaničnici izrazili "neviđenu otvorenost za nove i kreativne ideje i rješenja".
Iran je naznačio da je spreman napraviti ustupke u zamjenu za ukidanje američkih sankcija i priznavanje njegovog prava na obogaćivanje uranija.
Kelsey Davenport, direktorica politike neširenja nuklearnog naoružanja u američkoj Asocijaciji za kontrolu naoružanja, rekla je da još uvijek postoji šansa za diplomatiju, iako su "rizici pogrešnih procjena i rizici povratka sukobu izuzetno visoki".
"Mislim da, uprkos svim prijetnjama, Trump želi sporazum", rekla je Davenport za Radio Farda Radija Slobodna Evropa.
"Ne želi da Sjedinjene Države zaglave u još jednom sukobu u regionu. Mislim da i Iran, kako bi ostvario ukidanje sankcija i spriječio povratak sukoba, vidi vrijednost u dogovoru."
Uoči pregovora 26. februara, Araqchi je rekao da je sporazum "nadohvat ruke, ali samo ako se diplomatiji da prioritet".
Araqchi je također obećao da Iran "ni pod kakvim okolnostima nikada neće razviti nuklearno oružje", ali je insistirao na pravu zemlje da "iskoristi benefite mirnodopske nuklearne tehnologije".
U govoru 24. februara, Trump je izgleda iznio argument za mogući napad na Iran, rekavši da neće dopustiti "najvećem svjetskom pokrovitelju terorizma" da posjeduje nuklearno oružje.
Trump je rekao da Teheran želi obnoviti svoj nuklearni program i da "u ovom trenutku ponovo slijedi svoje mračne nuklearne ambicije", tvrdnju koju je Iran odbacio.
Pregovori u Ženevi dolaze nakon višestrukih Trumpovih prijetnji vojnom akcijom protiv Teherana, prvo zbog brutalnog gušenja masovnih protesta u januaru, a zatim zbog iranskog nuklearnog programa.
Svjetske sile su 2015. postigle istorijski nuklearni sporazum s Teheranom kako bi spriječile da Iran napravi bombu.
Zapadne ekonomske sankcije tada su ublažene, ali Iran je počeo kršiti obaveze nakon što je Trump, tokom svog prvog mandata, 2018. povukao SAD iz sporazuma i ponovo uveo sankcije.