Glavni tužilac BiH: Istraga o Dodikovoj vili na Dedinju opstruirana zbog neustupanja dokaza iz Srbije

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine donijelo je odluku o nepostupanju u slučaju procesuiranja visokopozicioniranih zvaničnika Republike Srpske u predmetima za napad na ustavni poredak, što se odnosi na tadašnje visoke entitetske zvaničnike Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića.

Ovo je na konferenciji za novinare u Sarajevu, 12. marta izjavio Milanko Kajganić, glavni tužilac Tužilaštva BiH.

Predmet je formiran početkom 2025. godine nakon što je Narodna skupština RS usvojila zakone kojima se zabranjuje djelovanje državnih pravosudnih i policijskih institucija na teritoriji entiteta, što je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.

Tužilaštvo je tvrdilo da postoji osnov sumnje da su trojica tadašnjih najviših zvaničnika RS organizovano djelovali na rušenju ustavnog poretka države.

Nakon nekoliko mjeseci izbjegavanja hapšenja, Dodik je u pratnji branioca početkom jula prošle godine dobrovoljno došao u Tužilaštvo BiH, gdje je ispitan u svojstvu osumnjičenog.

O kupovini vile Dodika u BeograduKada je riječ o predmetu koji se odnosi na kupovinu vile Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata, na Dedinju u Beogradu, Kajganić je kazao da tu od 2015. postoje određene opstrukcije.

"Veliki broj tužilaca je za to bio zadužen. Svaki put kada sam pitan za to i kada sam tražio izjašnjenje, problem je bio isti, neustupanje dokaza po međunarodnoj pravnoj pomoći iz Srbije", kazao je Kajganić.

Tužilaštvo BiH otvorilo je 2016. godine istragu o tome kojim novcem ili kreditom je Dodik 2007. kupio vilu u naselju Dedinje u Beogradu.

Polovinom aprila prošle godine Dodik je trebao biti pozvan da pred Tužilaštvom Bosne i Hercegovine da iskaz o spornoj kupovini vile u elitnom beogradskom naselju Dedinje, potvrdio je tada za Radio Slobodna Evropa (RSE) Dodikov advokat Goran Bubić.

Opoziciona Srpska demokratska stranka (SDS), podnijela je krivičnu prijavu protiv Dodika 2015. godine. U njoj SDS tvrdi da je Dodik kupio vilu na Dedinju 2007. godine za 750.000 eura u gotovini, a da je transakcija obavljena fiktivnim kreditom u nekadašnjoj Pavlović banci iz Bijeljine, čiji vlasnik je tada bio Slobodan Pavlović.

Dodik je iskaz u ovom slučaju dao u Tužilaštvu BiH 2022. godine, kada je negirao sve optužbe.

O procesuiranju bh. državljana koji ratuju u Ukrajini U Tužilaštvu je otvoreno 15 predmeta u vezi s bh. državljanima koji ratuju u Ukrajini, rekao je glavni tužilac Kajganić.

Kad je riječ o optužnici za jednog od povratnika s ukrajinskog ratišta Darija Ristića, Kajganić je rekao da je Sud BiH vratio Tužiteljstvu na dopunu optužnicu.

"Tu imamo ozbiljan problem jer krivično djelo pridruživanje stranim vojnim ili paravojnim formacijama drugih država kaže da se neće procesuirati lica koja sun a zakonit način dobila državljanstvo te zemlje. Mi imamo situaciju gdje naši državljani dobivaju državljanstva Rusije ili Ukrajine. Vidjet ćemo kako će Sud BiH tretirati našu optužnicu. Za nas su ta lica izuzetna bezbjednosna prijetnja. Mi ne želimo da idu ratovati u druge zemlje", rekao je Kajganić.

Najavio je i mogućnost da se preko inicijative kod Ministarstva pravde BiH izmijeni dio o dobivanju državljanstva kako bi spriječili osobe da se pridružuju ratištima i kako bi mogle biti procesuirane u slučaju da to ipak urade.

Kajganić je najavio i mogućnost da Tužilaštvo zatraži izručenje Selvera Hrustića, još jednog državljanina BiH koji je ratovao na strani Rusije, a potom zarobljen u Ukrajini.

O curenju informacijaGlavni tužilac BIH je ocijenio i da postoji problem curenja informacija iz Tužilaštva BiH i policijskih agencija, te da se događa da kada se izda naredba o privođenju, osumnjičene osobe za to saznaju i bježe.

Kao jedan od primjera je naveo Zorana Galića, zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).

Tužilaštvo BiH sumnjiči Galića za organizovani kriminal, zloupotrebu položaja i primanje dara, te krijumčarenje akciznih roba.

On je 8. jula 2024. godine prešao granicu BiH i bijegom u Hrvatsku izbjegao hapšenje.

Govoreći o premještanju tužilaca sa mjesta šefova odsjeka, Kajganić je objasnio da se to radi zbog nedostatka šest tužilaca koji bi trebalo da rade na predmetima.

Nakon raspisivanja konkursa te pozicije će biti popunjene, što će omogućiti, kako je rekao, da se zadaci efikasno obavljaju.

"Tužilac Džermin Pašić je prebačen, jer je formirano nekoliko predmeta u kojima je on učesnik u događaju, nakon što se pojavila informacija koja bi uticala na njegov integritet. Da izbjegnemo sumnju u pristrasno posmatranje, privremeno sam ga prebacio u Odjel za ratni zločin", rekao je Kajganić.

Glavni tužilac BiH je rekao i da trenutno 245 osoba čeka na suđenje u predmetima ratnih zločina, te da je većina njih, kao i svjedoka u poodmakloj životnoj dobi.

Istakao je i da su preostala 162 krivična predmeta protiv poznatih izvršilaca.

Takođe je naglasio da je bh. tužilaštvo u situaciji da imaju više predmeta u kojima su osumnjičene osobe nedostupne bh. organima gonjenja, jer se nalaze u zemljama regiona.

Jedan od ključnih zadataka, kako je rekao, u narednom periodu će biti podizanje optužnica u predmetima organizovanog kriminala i korupcije.

Prema njegovim riječima, u posljednjih nekoliko godina fokus je bio na predmetima iz Sky i Anom aplikacija.

"Podignuto je 20 optužnica protiv 105 osoba, a optuženi su i pripadnici raznih policijskih agencija, kao i dva advokata. Predloženo je i trajno oduzimanje imovine u vrijednosti od oko 15 miliona eura, što je četiri puta više nego godinu ranije", kazao je Kajganić.

Inače, u Tužilaštvu BiH nema nijedan predmet visoke korupcije.