Rastući nesklad u trgovinskim podacima Kine i Kirgistana potiče sumnje u transparentnost

Kirgistanski zvaničnici često ističu nagli rast trgovine sa susjednom Kinom, ali se Peking i Biškek oštro razilaze oko obima te razmjene, pokazuju analize zvaničnih podataka koje je proveo Kirgistanski servis Radija Slobodna Evropa.

Kina čini otprilike jednu trećinu ukupne vanjske trgovine Kirgistana i skoro 40 posto njegovog uvoza, što naglašava duboku ekonomsku zavisnost. Ali jaz između zvaničnih statistika dvije zemlje sve je veći, što ukazuje na problem transparentnosti koji će vjerovatno potrajati.

Podaci kineske carine pokazuju da je bilateralna trgovina u 2025. godini dostigla 27,2 milijarde dolara. Kirgistanski podaci taj iznos stavljaju na samo 4,97 milijardi - razlika od gotovo 23 milijarde dolara, odnosno više od pet i po puta niže. Nesklad u statistikama trgovine raste iz godine u godinu; u 2024. godini jaz je iznosio 17,1 milijardu dolara.

Rastući jaz privlači pažnju analitičara i donosilaca odluka, koji kažu da on odražava strukturalne slabosti u carinskom obračunu, nadzoru tranzita i potencijalnoj korupciji duž ključnog srednjoazijskog trgovačkog koridora.

To, međutim, nije spriječilo visoke kirgiske zvaničnike, uključujući predsjednika Sadyra Japarova, da se pozivaju na više kineske brojke.

"Svjedočimo osmostrukom rastu trgovinske razmjene između Kirgistana i Kine posljednjih godina", rekao je Japarov tokom govora na samitu Centralna Azija–Kina u Astani u junu 2025. "Prošle godine, naš trgovinski promet dostigao je rekordnih 23 milijarde dolara."

Priča o dva brojaKirgistanski carinski zvaničnici kažu da se razlika velikim dijelom može objasniti metodologijom.

Kina evidentira svu robu otpremljenu prema Kirgistanu kao izvoz, uključujući i onu koja samo prolazi kroz zemlju na putu ka trećim tržištima poput Uzbekistana, Tadžikistana, Afganistana ili Pakistana. Kirgistan, nasuprot tome, računa samo robu namijenjenu domaćoj potrošnji.

"Kina uključuje svu robu poslanu u ili kroz Kirgistan, dok mi evidentiramo samo uvoz namijenjen domaćoj potrošnji", rekao je za Radio Slobodna Evropa Almaz Akynbekov, zamjenik šefa odjela za prihode u Državnoj carinskoj službi Kirgistana.

Dodao je da su tranzitne količine značajne, pri čemu se ukupna kineska roba koja prolazi kroz Kirgistan procjenjuje na 4,5 milijardi tona godišnje.

Dodatna odstupanja proizlaze iz neevidentiranog e‑trgovinskog uvoza, pojednostavljenih carinskih procedura za individualne kupce i robe koja ulazi preko susjednog Kazahstana a nikada se formalno ne registruje u Kirgistanu.

Ali trgovci i logistički stručnjaci kažu da metodologija objašnjava samo dio jaza.

Kirgistan ima vodeću ulogu kao tranzitno čvorište za kinesku robu koja ulazi u Centralnu Aziju, posebno preko velikih prelaza poput Torugarta i Irkeštama, što dovodi do procvata reeksportne trgovine i rasta ilegalnih aktivnosti.

Kineski izvoz činio je više od 80 posto ukupne trgovine između dvije zemlje u 2025. godini, što ostavlja još više prostora da se razlike u podacima prodube.

Aibek Sarygul, poslovni čovjek koji radi u prekograničnom prijevozu tereta, opisuje široko rasprostranjene neformalne prakse u pošiljkama iz kineskih proizvodnih centara poput Guangdžoua i Jiwaa prema kirgistanskoj pijaci Dordoi, jednom od najvećih veleprodajnih bazara u Centralnoj Aziji.

"U mnogim slučajevima ne postoje ispravne fakture", rekao je za RSE. "Kineske izvozne kompanije same rješavaju dokumentaciju, ali detalji poput cijena i spiskova robe često su nejasni ili nepotpuni."

Korupcija i cijena netransparentnostiOvaj nesklad je privukao pažnju zbog obima neprijavljivanja i carinskih prevara u kinesko‑kirgistanskoj trgovini.

Stručnjaci i zvaničnici kažu da uvoznici često umanjuju vrijednost robe ili je pogrešno klasificiraju kako bi smanjili carinske namete.

Godine 2023. vlasti su razotkrile korupcijsku mrežu u koju su bili uključeni carinski službenici i privatne kompanije, a koja je lažno registrovala kinesku robu kao tranzitne pošiljke namijenjene Uzbekistanu.

U stvarnosti, roba je iskrcavana i prodavana unutar Kirgistana bez plaćanja dažbina. Prema navodima, šema je prouzrokovala štetu od oko 1 milijardu soma, odnosno oko 11,4 miliona dolara, i dovela do više hapšenja.

Slični incidenti zabilježeni su i 2024. godine, uključujući zapljenu krijumčarenih akciznih markica i falsifikovanih carinskih dokumenata povezanih s pošiljkama namijenjenim Uzbekistanu.

Asel Moldalieva, potpredsjednica Kirgistansko‑kineske privredne komore, rekla je da takve prakse često uključuju brokerske firme odgovorne za carinsko posredovanje.

"Neke kompanije manipulišu šiframa proizvoda ili prijavljuju niže cijene", rekla je za RSE. "Na primjer, roba vrijedna 3.000 dolara može biti prijavljena kao 500 dolara, čime se izbjegavaju hiljade dolara poreza."

Carinski zvaničnici priznaju nepravilnosti, ali kažu da su ograničene i da se nadzor stalno pojačava.

Akynbekov iz Državne carinske službe rekao je da kirgiske vlasti rade na usklađivanju statističkih metoda s Kinom i poboljšanju transparentnosti, iako nije naveden nikakav vremenski okvir.

Problem nije jedinstven za Kirgistan. Ostale zemlje Centralne Azije takođe prijavljuju neslaganja s Kinom, iako u manjem obimu.

U 2025. godini jaz između prijavljenih trgovinskih zapremina Kazahstana i Kine iznosio je oko 43 posto - kazahstanska carina procijenila je trgovinu s Kinom na 34,1 milijardu dolara, dok su kineski carinski podaci pokazivali 48,7 milijardi dolara.