Kako su zrakoplovne katastrofe utjecale na modernizaciju ruskog zrakoplovstva
Ruske vojno-zračne snage su u posljednjih šest mjeseci modernizirale više od polovice zrakoplovne tehnike u vojsci. Trenutno udio zrakoplova koji su tek sišli s proizvodne linije iznosi 55% od ukupnog broja, a do 2020. godine će taj pokazatelj dostići 70%. Takve je brojke u intervjuu za agenciju Interfax naveo general-pukovnik Viktor Bondarev, zapovjednik Zračno-svemirskih snaga Rusije.
Stručnjaci tvrde da je taj pokazatelj vrlo visok u usporedbi s inozemnim partnerima. „90% američkih zrakoplova je kupljeno 80-ih godina. Posljednjih su godina oni u naoružanje isporučili samo strojeve pete generacije F-22 i F-35, dok su svu ostalu tehniku samo slali na popravke i modernizaciju“, rekao je za RBTH Hrvatsku vojni analitičar lista Izvestija Aleksej Ramm.
Prema njegovim riječima, u Rusiji je, za razliku od Amerikanaca, bilo razdoblje kada u vojsku nije stupala nikakva tehnika, a u hangarima su stari zrakoplovi samo hrđali. „Današnji pokazatelji su samo rezultat radikalne odluke iz 2010. godine da se naša vojska u potpunosti ponovno naoruža“, dodao je analitičar.
Tako će u okviru programa ponovnog naoružavanja vojske Zračno-svemirske snage Rusije dobiti više od 600 modernih zrakoplova, uključujući lovce pete generacije, kao i više od tisuću helikoptera do 2020. godine.
Vojni avio-park svake godine u prosjeku dobije 150 zrakoplova i helikoptera. Tako su 2016. godine Zračno-svemirske snage Rusije dobile 139 jedinica tehnike, uključujući 59 lovaca:
• MiG-29SMT,
• Su-30M2
• Su-30SM,
• Su-34,
• Su-35S.
„Šlag na torti” su bila dva strateška bombardera Tu-160 i Tu-95.
Tu-95MS / Izvor: Vadim Savicki/Global Look Press
Vojno-civilno zrakoplovstvo
25. prosinca 2016. se u Crnom moru, 70 sekundi nakon polijetanja, srušio vojni avion Tu-154. U njemu su se nalazile 92 osobe.
Ta je tragedija bila je najveća zrakoplovna katastrofa prošle godine, nakon koje rukovodstvo Ministarstva obrane RF razmatra opcije potpune zamjene zastarjelog parka Tu-154 suvremenim strojevima. Takvo je mišljenje za RBTH Hrvatsku izrazio Pavel Bulat, rukovoditelj međunarodnog laboratorija "Mehanika i energetski sustavi" Sveučilišta informacijskih tehnologija.
„Planira se 30-40 godina stare strojeve zamijeniti novim zrakoplovima An-148. No, problem je u tome što će se trebati kupiti otprilike 50 zrakoplova, a cijena svakog An-148 iznosi oko 30 milijuna dolara. Zato će trebati preispitati budžet i korigirati planove za kupnju zrakoplovne tehnike. Zato Ministarstvo obrane neće moći riješiti tu zadaću u kratkom roku“, smatra stručnjak.
Po njegovom mišljenju, postoji alternativa – zamijeniti 40 godina stare Tu-154 sličnim zrakoplovima s početka 90-ih, koji su letjeli na kratke udaljenosti i koji sada besposleno sjede u hangarima ruskih zrakoplovnih kompanija.
„Ovi strojevi su danas jeftini – oko 500 tisuća dolara za zrakoplov. Oni bi mogli na neko vrijeme riješiti problem vojno-civilnog zračnog prometa, dok vojska traži novac za nove skupe strojeve“, dodao je analitičar.
Istaknuo je da će, ako se planovi ne promijene, u narednim godinama okosnicu prometa srednje dužine Ministarstva obrane činiti An-148, kao i Il-112, koji danas prolaze zadnja tvornička ispitivanja. Pritom će se letovi na veće udaljenosti vršiti na Tu-204 i Tu-214.
Financiranje
Posljednjih nekoliko godina je u program ponovnog naoružavanja donijelo niz promjena. Obujam financiranja je ostao isti, ali se morala odgoditi kupnja neke tehnike.
„Prije šest je godina rukovodstvo Ministarstva obrane RF uložilo 7,5 bilijuna rubalja (oko 127 milijardi dolara) u obnovu avio-parka do 2022. godine te je čak planirana i kupnja oko 50 lovaca pete generacije T-50 do tog vremena“, rekao je za RBTH Hrvatsku direktor Centra za analizu strategija i tehnologija Ruslan Puhov. Međutim, prema njegovim riječima, kriza, sankcije i recesija u ekonomiji su potisnuli kako trenutak pojave novih zrakoplova, tako i njihovu količinu.
Osim promjena u rokovima isporuke niza zrakoplovne tehnike, zapovjedništvo Ministarstva obrane je odlučilo kupiti samo 12 lovaca T-50, rekao je Puhov. Same bi isporuke zrakoplova pete generacije mogle ući u sljedeći državni program naoružanja za 2018.-2025. godinu.
Sankcije i zamjena uvoza
2014. godine, nakon prisajedinjenja Krima Rusiji, protiv Rusije su uvedene ekonomske i industrijske sankcije, posebice protiv njezinog vojnog sektora. Stoga je Rusija morala raskinuti komercijalne sporazume s nizom stranih poduzeća.
Za rusku zrakoplovnu industriju je odsutnost zapadnih i, kao najvažnije, ukrajinskih komponenti značilo gubitak motora za vojno-transportne zrakoplove, gubitak tehnološke opskrbe i gubitak baze elektroničkih komponenti za nekoliko zrakoplovnih modela.
U vezi s tim su vlasti morale hitno osmisliti program zamjene uvoza - stvaranje punog proizvodnog ciklusa proizvodnje izvoznih komponenti i dijelova u ruskim postrojenjima. U tu je svrhu iz proračuna dodijeljeno oko 50 milijardi rubalja (842 milijuna dolara).
MiG-29 / Izvor: Vadim Savicki/Global Look Press
Prema riječima glavnog urednika lista Nacionaljnaja oborona Igora Korotčenka, prvi rezultati su se pojavili već godinu dana nakon početka programa.
„Naša su poduzeća već savladala kompletan ciklus proizvodnje dijelova motora za trenažno-borbene zrakoplove Jak-130, a također su osmislili i novi sustav ciljnih oznaka za zrakoplove Su-27SM3, Su-30SM, Su-35S, što je omogućilo da se zamijene ukrajinski sustavi 'Sura'“, rekao je stučnjak.
Prema riječima zamjenika premijera Dmitrija Rogozina, Rusija će biti u mogućnosti u potpunosti proizvesti pandane ukrajinskih komponenti već 2018. godine, a zapadnih - u 2021.
Međutim, stručnjaci smatraju da su ti rokovi previše ambiciozni i da će Rusija proizvodnju pojedinih komponenti i navigacijskih sustava od nule moći izgraditi tek sredinom 2020-ih godina.