Cvijanović stopama Dodika u slabljenju institucija BiH
"Od toga nema ništa. Treba stvari relaksirati". Ovako inicijativu predsjedavajuće Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović komentariše za Radio Slobodna Evropa (RSE), savjetnik za medije člana Predsjedništva Denisa Bećirovića, Adis Deljković.
Cvijanović je zatražila 8. februara ukidanje Službe za odnose sa javnošću u Predsjedništvu BiH.
Kao razlog je navela saopštenje za javnost koje je poslano iz Bećirovićevog kabineta, a u kojem se javnost obavještava da je kolektivni šef države donio zaključak o slanju medicinskog tima Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u Tursku radi pružanja pomoći nakon zemljotresa.
Cvijanović je zasmetalo to što saopštenje, kako je navela, nije usaglašeno sa sva tri kabineta Predsjedništva BiH.
Služba za odnose sa javnošću djeluje u okviru Sekretarijata. Prema Poslovniku o radu Predsjedništva BiH se nigdje ne navodi da sva tri kabineta trebaju dati saglasnost za saopštenje za javnost.
Predsjedništvo BiH ima tri člana, iz reda bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda. Svi imaju svog savjetnika za medije.
Administrativne i stručne poslove u Predsjedništvu BiH obavlja Sekretarijat, navedeno je u Poslovniku o radu Predsjedništva BiH.
U službama Sekretarijata rade državni službenici, a njihov stalni radni odnos ne ovisi o četverogodišnjim izbornim ciklusima, dok tri člana Predsjedništva BiH dolaze i odlaze u skladu sa četverogodišnjim mandatima.
Članovi se svakih osam mjeseci izmjenjuju na poziciji predsjedavajućeg. Svaki član, pri stupanju na dužnost, dovodi članove svog kabineta i svoje savjetnike odnose sa javnošću.
"To je ista politika koju već neko vrijeme provode političari iz entiteta Republika Srpska, a posebno Milorad Dodik", kaže za RSE politička analitičarka, Ivana Marić.
Ocjenjuje da je potez Cvijanović u duhu dosadašnjih političkih narativa njenog stranačkog šefa Milorada Dodika, koji su usmjereni ka nacionalnim podjelama, te slabljenju državnih institucija.
"Milorad Dodik je shvatio logiku i način funkcioniranja politike u BiH. Dok je bio umjereni političar, koji je govorio istinu i ono što drugi ne žele da čuju, nije mogao preći prag od 10 posto. Međutim, kada je prešao na desnu stranu i počeo da govori ono što njegova biračka skupina želi čuti, on je dobio podršku čak i više od 50 posto na nekim izborima", kaže Marić.
Ona dodaje da će ovakva situacija "možda povećati popularnost i Bećirovića i Cvijanović, te da to neće škoditi političkom ugledu ni jedne ni druge strane, već državi BiH".
Duga istorija Dodikove anti-državne politike
Međunarodna zajednica već godinama opisuje Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, kao "najveću prijetnju stabilnosti zemlje" i opasnog političara čiji je cilj "uništiti bosansku državu".
Petnaest godina Dodikovog 'potkopavanja' BiH
On je najviše rangirani bh. političar sa 'američke crne liste', odnosno osoba kojima su uvedene sankcije. Uvođenje sankcija protiv njega je od Evropske unije zatražio i Evropski parlament.
U rezoluciji usvojenoj 18. januara ove godine, navodi se da "Evropski parlament ponavlja svoj poziv na usvajanje ciljanih sankcija protiv destabilizirajućih aktera u BiH, uključujući one koji ugrožavaju njen suverenitet i teritorijalni integritet, posebno Milorada Dodika".
Dodik je rekao da su sankcije "znak nemoći, a ne nadmoći".
Dodik ne razumije poziv Evropskog parlamenta da ga se sankcioniše
Sankcije je protiv Dodika i Cvijanović je izrekla i Velika Britanija. Njih dvoje dolaze iz Stranke nezavisnih socijaldemokrata, vladajuće političke partije u bh. entitetu Republika Srpska. Ta stranka je od polovine 2021. godine predvodila antiustavne inicijative u skupštini ovog entiteta.
Milorad Dodik je inicirao blokadu rada institucija BiH, nakon što je u julu 2021. godine bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH i zabranio negiranje genocida i ratnih zločina.
Ne propustite pogledati: Na 'putu smrti' s 15 godina | Srebrenica: Dokumentovani genocid | Genocid u tri čina
Dodik je tada najavio, između ostalog, i povlačenje Republike Srpske iz niza državnih institucija i formiranje entitetskih oružanih snaga, sudstva i tužilaštva te uprave za indirektno oporezivanje.
Cvijanović je zatražila 8. februara ukidanje Službe za odnose sa javnošću u Predsjedništvu BiH.
Kao razlog je navela saopštenje za javnost koje je poslano iz Bećirovićevog kabineta, a u kojem se javnost obavještava da je kolektivni šef države donio zaključak o slanju medicinskog tima Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u Tursku radi pružanja pomoći nakon zemljotresa.
Cvijanović je zasmetalo to što saopštenje, kako je navela, nije usaglašeno sa sva tri kabineta Predsjedništva BiH.
Služba za odnose sa javnošću djeluje u okviru Sekretarijata. Prema Poslovniku o radu Predsjedništva BiH se nigdje ne navodi da sva tri kabineta trebaju dati saglasnost za saopštenje za javnost.
Predsjedništvo BiH ima tri člana, iz reda bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda. Svi imaju svog savjetnika za medije.
Administrativne i stručne poslove u Predsjedništvu BiH obavlja Sekretarijat, navedeno je u Poslovniku o radu Predsjedništva BiH.
U službama Sekretarijata rade državni službenici, a njihov stalni radni odnos ne ovisi o četverogodišnjim izbornim ciklusima, dok tri člana Predsjedništva BiH dolaze i odlaze u skladu sa četverogodišnjim mandatima.
Članovi se svakih osam mjeseci izmjenjuju na poziciji predsjedavajućeg. Svaki član, pri stupanju na dužnost, dovodi članove svog kabineta i svoje savjetnike odnose sa javnošću.
"To je ista politika koju već neko vrijeme provode političari iz entiteta Republika Srpska, a posebno Milorad Dodik", kaže za RSE politička analitičarka, Ivana Marić.
Ocjenjuje da je potez Cvijanović u duhu dosadašnjih političkih narativa njenog stranačkog šefa Milorada Dodika, koji su usmjereni ka nacionalnim podjelama, te slabljenju državnih institucija.
"Milorad Dodik je shvatio logiku i način funkcioniranja politike u BiH. Dok je bio umjereni političar, koji je govorio istinu i ono što drugi ne žele da čuju, nije mogao preći prag od 10 posto. Međutim, kada je prešao na desnu stranu i počeo da govori ono što njegova biračka skupina želi čuti, on je dobio podršku čak i više od 50 posto na nekim izborima", kaže Marić.
Ona dodaje da će ovakva situacija "možda povećati popularnost i Bećirovića i Cvijanović, te da to neće škoditi političkom ugledu ni jedne ni druge strane, već državi BiH".
Duga istorija Dodikove anti-državne politike
Međunarodna zajednica već godinama opisuje Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, kao "najveću prijetnju stabilnosti zemlje" i opasnog političara čiji je cilj "uništiti bosansku državu".
Petnaest godina Dodikovog 'potkopavanja' BiH
On je najviše rangirani bh. političar sa 'američke crne liste', odnosno osoba kojima su uvedene sankcije. Uvođenje sankcija protiv njega je od Evropske unije zatražio i Evropski parlament.
U rezoluciji usvojenoj 18. januara ove godine, navodi se da "Evropski parlament ponavlja svoj poziv na usvajanje ciljanih sankcija protiv destabilizirajućih aktera u BiH, uključujući one koji ugrožavaju njen suverenitet i teritorijalni integritet, posebno Milorada Dodika".
Dodik je rekao da su sankcije "znak nemoći, a ne nadmoći".
Dodik ne razumije poziv Evropskog parlamenta da ga se sankcioniše
Sankcije je protiv Dodika i Cvijanović je izrekla i Velika Britanija. Njih dvoje dolaze iz Stranke nezavisnih socijaldemokrata, vladajuće političke partije u bh. entitetu Republika Srpska. Ta stranka je od polovine 2021. godine predvodila antiustavne inicijative u skupštini ovog entiteta.
Milorad Dodik je inicirao blokadu rada institucija BiH, nakon što je u julu 2021. godine bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH i zabranio negiranje genocida i ratnih zločina.
Ne propustite pogledati: Na 'putu smrti' s 15 godina | Srebrenica: Dokumentovani genocid | Genocid u tri čina
Dodik je tada najavio, između ostalog, i povlačenje Republike Srpske iz niza državnih institucija i formiranje entitetskih oružanih snaga, sudstva i tužilaštva te uprave za indirektno oporezivanje.