Nema kazne za one koji podržavaju femicid na društvenim mrežama u BiH
'Pucaj u glavu', bio je jedan je od komentara na ekranu Nermina Sulejmanovića na njegov video uživo na Instagramu. Sa druge strane ekrana je teško pretučena Nerminova partnerica, koju će, nešto kasnije, takođe sve prenoseći uživo, ubiti iz pištolja.
Niko čije su poruke ohrabrenja i podrške u augustovskom danu iskakale na Sulejmanovićevom displeju neće biti sankcionisan.
Razlog - ove komentare tužilaštvo ne smatra krivičnim djelom, kažu iz Tužilaštva Tuzlanskog kantona.
Pozivaju se na Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine u kojem postoji samo krivično djelo "podstrekavanja". To, kako navodi tužilaštvo, koje je vodilo istragu, nije slučaj u ovom predmetu.
Nermin Sulejmanović je 11. augusta u Gradačcu, na sjeveru Bosne i Hercegovine, ubio svoju partnericu Nizamu Hećimović, te još dvije osobe. Ranio je i jednog policajca, nakon čega je izvršio samoubistvo.
Od tada do 2. novembra je trajala istraga nakon koje su tužilaštvo i policija zaključili da nisu protupravno djelovali u slučaju ubistva Nizame Hećimović.
Šta kažu u Ministarstvu unutrašnjih poslova Federacije BiH?
Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije BiH je nakon ubistva Nizame Hećimović najavilo da će policija zatražiti kažnjavanje svih, koji su svojim komentarima tokom prenosa uživo eventualno počinili krivično djelo.
U komentarima su stotine pratilaca lajkale Sulejmanovićev prenos uživo, pozivajući ga da nastavi sa nasiljem, izjavljivali mu ljubav i podršku, te hvalili popularnost koju je stekao.
Dva i po mjeseca kasnije, Ramo Isak, ministar unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je policija uradila sve što je tada najavio.
"Najavili smo, uradili, i dostavili Kantonalnom tužilaštvu koje vodi istragu. I sve je ostalo do njih. Od vještačenja dokumentacije i svega što je bilo potrebno. Znači što je do nas, mi smo uradili i dokomentovali, i prikupili", rekao je Isak za RSE.
Istovremeno, u Tužilaštvu Tuzlanskog kantona kažu za RSE da komentari nisu krivično djelo u ovom slučaju.
"To što je neko lajkao ili odobrio to, to nema krivično-pravnu sankciju. Jednostavno nema u Krivičnom zakonu", kaže za RSE Admir Arnautović, glasnogovornik Tužilaštva Tuzlanskog kantona.
Šta kaže Zakon?
"Onaj ko drugog sa umišljajem podstrekava da učini neko krivično djelo, biće kažnjen kao da ga je sam učinio", navodi se u članu 32 Krivičnog Zakona Federacije Bosne i Hercegovine.
Zakon dalje precizira da se podstrekavanjem smatraju upućivanje molbe, ubjeđivanje ili nagovaranje, kao i prikazivanje koristi od počinjenja krivičnog djela.
Uz to, podstrekavanje je i davanje ili obećavanje poklona, zloupotreba odnosa nečije podređenosti ili ovisnosti, dovođenje ili održavanje osobe u stanju stvarne ili pravne zablude.
U Krivičnom zakonu piše i da neko može biti kažnjen i u slučaju da sa umišljejem drugog podstrekava na činjenje krivičnog djela, a ta osoba uopšt ne počini djelo na koje je nagovarana.
U takvom slučaju, onaj ko podstrekava može biti kažnjen "za pokušaj krivičnog djela", piše u Krivičnom zakonu.
Gotovo identična objašnjenja su i u Krivičnim zakonima entiteta Republika Srpska i Brčko Distrikta.
Internet brži od zakona i u drugim zemljama
Da su nasilje i ekstremistički sadržaji nedovoljno zakonski ragulisani u većini zemalja širom svijeta, objasnio je nedavno za RSE Harvard Jim Waldo, američki informatičar i glavni tehnološki direktor Univerziteta Harvard.
Bio je skeptičan da će domaće pravosuđe moći procesuirati osobe koje su podržavale ubistva koja su uživo prenošena putem interneta. To je pitanje jurisdikcije, rekao je.
"U Sjedinjenim Državama imamo Prvi amandman, koji pruža snažnu zaštitu slobode govora i izražavanja. Tako da je to otvoreno pitanje da li bi se čak i kopiranje ekstremističkog sadržaja poput ovog smatralo ilegalnim. Znate, s tim smo se suočili mjesecima unazad i na Novom Zelandu", rekao je.
Dodao je da se trenutno radi na mnogim međunarodnim nivoima kako bi se utvrdilo šta je moguće učiniti da se zaustavi ili ograniči širenje ovakvog sadržaja putem interneta.
"Ali je to veoma teško uzimajući u obzir različitosti u zakonima raznih zemalja", rekao je Waldo.
Šta je pokazala istraga u slučaju ubistva u Gradačcu?
Tužilaštvo Tuzlanskog kantona zaključilo je kako "nije bilo protupravnog djelovanja ovlaštenih službenih osoba iz policijske uprave Gradačca i suca koji je radio u predmetu Nizame Hećimović". Ovo je saopšteno na konferenciji za novinare 2. novembra u Tuzli.
Nizama Hećimović je posredstvom policije zatražila izricanje mjera i zabranu prilaska i uznemiravanja samo nekoliko dana prije nego što je ubijena.
Dalibor Bingas, postupajući tužilac u predmetu je rekao kako "ništa ne ukazuje da je neko sarađivao sa Nerminom Sulejmanovićem i da nije bilo potrebe da se sa njim sarađuje i da mu se dostavljaju lokacije".
"Ona se sakrivala kod svoje tetke koja je njemu bilo jako dobro poznata. Pošto se nasilje dogodilo 3. augusta, on se 4. augusta čuo sa tetkom Nizame. On je dolazio više od dva puta da preda i preuzme njene stvari, kružio oko kuće. Sve vrijeme je imao sumnju da se tu nalazi i kada su popustile 'kočnice' jedini izbor je ta kuća. Nije bilo potrebe da mu se dojavljuje", rekao je Bingas.
Istovremeno, iz policije je rečeno da je protiv više policijskih sliužbenika unutrašnja istraga o kojoj nije želio govoriti detalje.
Inače, Ured disciplinskog tužitelja Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine formirao je predmet o postupanju sutkinja Općinskog suda u Gradačcu, tri dana nakon što je počinjeno trostruko ubistvo.
Sutkinja ovog suda izdala je 7. augusta rješenje kojim je odbila Nizami Hećimović dodijeliti mjeru zaštite, odnosno izreći zabranu približavanja Nerminu Sulejmanoviću, koji je Nizamu ubio četiri dana kasnije.
Na konferenciji za medije je potvrđeno da se provodi disciplinska odgovornost protiv policajke Tuzlanskog Kantona koja je bila osumnjičena da je odala Sulejmanoviću Nizaminu lokaciju. Međutim, nije utvrđeno da je ona odala lokaciju već se disciplinski postupak vodi po drugom osnovu istakli su na konferenciji za medije.
Nasilje u porodici 'privatna stvar'
Prema istraživanju OSCE-a tri od pet žena u BiH smatra da je nasilje uobičajena pojava u njihovim zajednicama, dok su četiri od deset žena iskusile psihičko, fizičko ili seksualno nasilje nakon navršene 15. godine života, od partnera ili drugih osoba.
Ženske sjenke na RSE: Priče onih koji su preživjeli rodno zasnovano nasilje, kao i svjedočenja porodica žena kojih više nema
Gotovo polovina ispitanih žena smatra da je nasilje u porodici privatna stvar, a više od 40% njih ne zna šta treba činiti ako dožive nasilje. Većina žena ne prijavljuje nasilje koje doživi, navodeći sram, materijalnu ovisnost, nedostatak informacija, nepovjerenje u službe i strah, kao razloge zbog kojih ne prijavljuju nasilje relevantnim institucijama.
Prethodno žrtve moraju imati i povjerenje u institucije kojima prijavljuju zlostavljanje, navedeno je u istraživanju.
Niko čije su poruke ohrabrenja i podrške u augustovskom danu iskakale na Sulejmanovićevom displeju neće biti sankcionisan.
Razlog - ove komentare tužilaštvo ne smatra krivičnim djelom, kažu iz Tužilaštva Tuzlanskog kantona.
Pozivaju se na Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine u kojem postoji samo krivično djelo "podstrekavanja". To, kako navodi tužilaštvo, koje je vodilo istragu, nije slučaj u ovom predmetu.
Nermin Sulejmanović je 11. augusta u Gradačcu, na sjeveru Bosne i Hercegovine, ubio svoju partnericu Nizamu Hećimović, te još dvije osobe. Ranio je i jednog policajca, nakon čega je izvršio samoubistvo.
Od tada do 2. novembra je trajala istraga nakon koje su tužilaštvo i policija zaključili da nisu protupravno djelovali u slučaju ubistva Nizame Hećimović.
Šta kažu u Ministarstvu unutrašnjih poslova Federacije BiH?
Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije BiH je nakon ubistva Nizame Hećimović najavilo da će policija zatražiti kažnjavanje svih, koji su svojim komentarima tokom prenosa uživo eventualno počinili krivično djelo.
U komentarima su stotine pratilaca lajkale Sulejmanovićev prenos uživo, pozivajući ga da nastavi sa nasiljem, izjavljivali mu ljubav i podršku, te hvalili popularnost koju je stekao.
Dva i po mjeseca kasnije, Ramo Isak, ministar unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je policija uradila sve što je tada najavio.
"Najavili smo, uradili, i dostavili Kantonalnom tužilaštvu koje vodi istragu. I sve je ostalo do njih. Od vještačenja dokumentacije i svega što je bilo potrebno. Znači što je do nas, mi smo uradili i dokomentovali, i prikupili", rekao je Isak za RSE.
Istovremeno, u Tužilaštvu Tuzlanskog kantona kažu za RSE da komentari nisu krivično djelo u ovom slučaju.
"To što je neko lajkao ili odobrio to, to nema krivično-pravnu sankciju. Jednostavno nema u Krivičnom zakonu", kaže za RSE Admir Arnautović, glasnogovornik Tužilaštva Tuzlanskog kantona.
Šta kaže Zakon?
"Onaj ko drugog sa umišljajem podstrekava da učini neko krivično djelo, biće kažnjen kao da ga je sam učinio", navodi se u članu 32 Krivičnog Zakona Federacije Bosne i Hercegovine.
Zakon dalje precizira da se podstrekavanjem smatraju upućivanje molbe, ubjeđivanje ili nagovaranje, kao i prikazivanje koristi od počinjenja krivičnog djela.
Uz to, podstrekavanje je i davanje ili obećavanje poklona, zloupotreba odnosa nečije podređenosti ili ovisnosti, dovođenje ili održavanje osobe u stanju stvarne ili pravne zablude.
U Krivičnom zakonu piše i da neko može biti kažnjen i u slučaju da sa umišljejem drugog podstrekava na činjenje krivičnog djela, a ta osoba uopšt ne počini djelo na koje je nagovarana.
U takvom slučaju, onaj ko podstrekava može biti kažnjen "za pokušaj krivičnog djela", piše u Krivičnom zakonu.
Gotovo identična objašnjenja su i u Krivičnim zakonima entiteta Republika Srpska i Brčko Distrikta.
Internet brži od zakona i u drugim zemljama
Da su nasilje i ekstremistički sadržaji nedovoljno zakonski ragulisani u većini zemalja širom svijeta, objasnio je nedavno za RSE Harvard Jim Waldo, američki informatičar i glavni tehnološki direktor Univerziteta Harvard.
Bio je skeptičan da će domaće pravosuđe moći procesuirati osobe koje su podržavale ubistva koja su uživo prenošena putem interneta. To je pitanje jurisdikcije, rekao je.
"U Sjedinjenim Državama imamo Prvi amandman, koji pruža snažnu zaštitu slobode govora i izražavanja. Tako da je to otvoreno pitanje da li bi se čak i kopiranje ekstremističkog sadržaja poput ovog smatralo ilegalnim. Znate, s tim smo se suočili mjesecima unazad i na Novom Zelandu", rekao je.
Dodao je da se trenutno radi na mnogim međunarodnim nivoima kako bi se utvrdilo šta je moguće učiniti da se zaustavi ili ograniči širenje ovakvog sadržaja putem interneta.
"Ali je to veoma teško uzimajući u obzir različitosti u zakonima raznih zemalja", rekao je Waldo.
Šta je pokazala istraga u slučaju ubistva u Gradačcu?
Tužilaštvo Tuzlanskog kantona zaključilo je kako "nije bilo protupravnog djelovanja ovlaštenih službenih osoba iz policijske uprave Gradačca i suca koji je radio u predmetu Nizame Hećimović". Ovo je saopšteno na konferenciji za novinare 2. novembra u Tuzli.
Nizama Hećimović je posredstvom policije zatražila izricanje mjera i zabranu prilaska i uznemiravanja samo nekoliko dana prije nego što je ubijena.
Dalibor Bingas, postupajući tužilac u predmetu je rekao kako "ništa ne ukazuje da je neko sarađivao sa Nerminom Sulejmanovićem i da nije bilo potrebe da se sa njim sarađuje i da mu se dostavljaju lokacije".
"Ona se sakrivala kod svoje tetke koja je njemu bilo jako dobro poznata. Pošto se nasilje dogodilo 3. augusta, on se 4. augusta čuo sa tetkom Nizame. On je dolazio više od dva puta da preda i preuzme njene stvari, kružio oko kuće. Sve vrijeme je imao sumnju da se tu nalazi i kada su popustile 'kočnice' jedini izbor je ta kuća. Nije bilo potrebe da mu se dojavljuje", rekao je Bingas.
Istovremeno, iz policije je rečeno da je protiv više policijskih sliužbenika unutrašnja istraga o kojoj nije želio govoriti detalje.
Inače, Ured disciplinskog tužitelja Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine formirao je predmet o postupanju sutkinja Općinskog suda u Gradačcu, tri dana nakon što je počinjeno trostruko ubistvo.
Sutkinja ovog suda izdala je 7. augusta rješenje kojim je odbila Nizami Hećimović dodijeliti mjeru zaštite, odnosno izreći zabranu približavanja Nerminu Sulejmanoviću, koji je Nizamu ubio četiri dana kasnije.
Na konferenciji za medije je potvrđeno da se provodi disciplinska odgovornost protiv policajke Tuzlanskog Kantona koja je bila osumnjičena da je odala Sulejmanoviću Nizaminu lokaciju. Međutim, nije utvrđeno da je ona odala lokaciju već se disciplinski postupak vodi po drugom osnovu istakli su na konferenciji za medije.
Nasilje u porodici 'privatna stvar'
Prema istraživanju OSCE-a tri od pet žena u BiH smatra da je nasilje uobičajena pojava u njihovim zajednicama, dok su četiri od deset žena iskusile psihičko, fizičko ili seksualno nasilje nakon navršene 15. godine života, od partnera ili drugih osoba.
Ženske sjenke na RSE: Priče onih koji su preživjeli rodno zasnovano nasilje, kao i svjedočenja porodica žena kojih više nema
Gotovo polovina ispitanih žena smatra da je nasilje u porodici privatna stvar, a više od 40% njih ne zna šta treba činiti ako dožive nasilje. Većina žena ne prijavljuje nasilje koje doživi, navodeći sram, materijalnu ovisnost, nedostatak informacija, nepovjerenje u službe i strah, kao razloge zbog kojih ne prijavljuju nasilje relevantnim institucijama.
Prethodno žrtve moraju imati i povjerenje u institucije kojima prijavljuju zlostavljanje, navedeno je u istraživanju.