Izrael i SAD oštro reagovali na Makronovu najavu priznanja palestinske države
Najava francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da će na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u septembru priznati palestinsku državu izazvala je val osuda u Izraelu i Washingtonu.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu nazvao je potez "nagradom za teror" i upozorio da bi to moglo dovesti do stvaranja još jedne "iranske ispostave". Rekao je i da bi palestinska država "pod ovim uslovima bila bi odskočna daska za uništenje Izraela, a ne za život u miru."
"Budimo jasni: Palestinci ne žele državu pored Izraela, već umjesto Izraela."
Američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je da SAD "snažno odbacuju" Macronov plan.
"Ova nepromišljena odluka samo ide na ruku Hamasovoj propagandi i unazadjuje proces mira. To je šamar u lice žrtvama 7. oktobra," napisao je Rubio na X-u.
Kanadski premijer Mark Carney ranije je uputio kritike Izraelu zbog, kako je rekao, "neuspjeha u sprečavanju humanitarne katastrofe u Gazi" i ponovio podršku rješenju o dvije države. Carney je optužio izraelske vlasti za kršenje međunarodnog prava zbog blokade pomoći koju je finansirala Kanada za civile u Gazi.
"Pozivamo sve strane da u dobroj vjeri pregovaraju o hitnom prekidu vatre," dodao je.
"Ponovo pozivamo Hamas da odmah oslobodi sve taoce, a izraelsku vladu da poštuje teritorijalni integritet Zapadne obale i Gaze," rekao je Carney.
Sjedinjene Države su u diplomatskoj depeši u junu upozorile da se protive jednostranim potezima priznanja palestinske države, navodeći da bi to moglo biti protivno američkim vanjskopolitičkim interesima i izazvati posljedice.
Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee izjavio je da nezavisna palestinska država više nije primarni cilj američke politike.
Američki predsjednik Donald Trump je ranije izrazio sumnje o rješenju dvije države i predložio da SAD preuzmu kontrolu nad Gazom. Prijedlog su osudile brojne organizacije za ljudska prava, arapske zemlje, Palestinci i Ujedinjene nacije, nazivajući ga "etničkim čišćenjem".
Zahvaljujući se Francuskoj potpredsjednik Palestinske uprave Hussein Al Sheikh poručio je da Macronova odluka odražava "predanost Francuske međunarodnom pravu i podršci palestinskom pravu na samoodređenje i uspostavu nezavisne države."
U međuvremenu, "čitav humanitarni sistem se urušava" u Gazi, a broj ljudi koji umiru od gladi raste, kaže palestinska agencija Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNRWA).
Jedno od petero djece u gradu Gazi sada je pothranjeno kažu iz UNRWA.
Više od 100 međunarodnih humanitarnih organizacija upozorilo je na masovno izgladnjivanje, a Svjetska zdravstvena organizacija izjavila da veliki dio stanovništva Gaze "gladuje".
Izrael, koji kontrolira ulazak svih zaliha u Gazu, kaže da nema opsade i krivi Hamas za sve slučajeve pothranjenosti. UN je, međutim, upozorio da je nivo pomoći koja stiže u Gazu "slaba" i da kriza gladi na tom teritoriju "nikada nije bila tako strašna".
Izrael je početkom marta zaustavio isporuke pomoći Gazi nakon dvomjesečnog primirja. Od tada je uspostavio novi sistem pomoći kojim upravlja kontroverzna Humanitarna fondacija za Gazu (GHF), koju podržavaju SAD i Izrael.
Prema podacima ureda UN-a za ljudska prava, više od hiljadu Palestinaca ubijeno je u posljednja dva mjeseca dok su pokušavali dobiti hranu.
Makronova odluka dolazi pred održavanje UN-ove konferencije koju je Francuska planirala sa Saudijskom Arabijom na kojoj će utvrditi mapu puta ka palestinskoj državi uz osiguranje sigurnosti Izraela.
Diplomate navode da Macron nailazi na otpor od saveznika poput Velike Britanije i Kanade. U New Yorku se sljedeće sedmice očekuje dolazak oko 40 ministara vanjskih poslova.
Izraelski zvaničnici mjesecima lobiraju protiv ovog poteza, a neki su ga nazvali "nuklearnom bombom" za bilateralne odnose.
Prema izvorima upoznatim s dešavanjima, Izrael je Francuskoj uputio ozbiljna upozorenja koja uključuju smanjenja razmjene obavještajnih podataka pa do prijetnji o mogućem anektiranju dijelova Zapadne obale.