Borovac zadovoljna, iako BiH ne provodi presude sudova za ljudska prava
Borovac za Radio Slobodna Evropa (RSE), uoči obraćanja, kaže kako će ukazati na to da Bosna i Hercegovina ima određen nivo pripremljenosti za provođenje evropskih i UN-ovih pravnih standarda u oblasti zaštite ljudskih prava.
„Zakon o ravnopravnosti spolova, zakon o strancima, azilu, besplatnoj pravnoj pomoći je naš pravni sistem učinio efikasnijim, kada su u pitanju prava osoba, čija se prava štite kroz ove zakone. Isto tako, poboljšani su zakoni u oblasti socijalne zaštite, posebno kada govorimo o zakonima koji se odnose na zaštitu djece, jer je veliki značaj donošenje Zakona o hraniteljstvu u Bosni i Hercegovini“, ističe ministrica Borovac.
Navodi i da je dosta urađeno na smanjenju raseljavanja, što predstavlja, kako ističe, značajan doprinos pomirenju u BiH.
„Ono što su izazovi za BiH je provođenje presude suda za ljudska prava. Svjesni smo, također, da mnogo moramo da učinimo da bi se donijela i revidirana Strategija za ratne zločine i tranzicijsku pravdu. Isto tako, moramo završiti proces traženja nestalih osoba, jedan sveobuhvatan dokument u oblasti zaštite prava i borbe protiv diskriminacije, a naravno, dati i adekvatan odgovor na povećan priliv migranata u BiH“, ističe Borovac.
Bosna i Hercegovina ne izvršava presude Evropskog suda za ljudska prava iako je to dužna, pored ostalog, kao članica Vijeća Evrope i potpisnica Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Može li se prisiliti BiH da provede presude Evropskog suda?
Još 2005. godine, Bosna i Hercegovina je ocijenjena u mišljenju Venecijanske komisije kao država koja nije u stanju da izvršava svoje, kako međunarodne, tako i regionalne obaveze.
Evropski sud je utvrdio diskriminaciju u predmetima Dervo Sejdić i Jakob Finci, Azra Zornić, Ilijaz Pilav, Samir Šlaku i Fata Orlović.
Inače, u decembru će se navršiti deset godina od presude u predmetu Sejdić - Finci.
„Sejdić – Finci“ i „Šlaku“ su istovjetni slučajevi jer se radi o uskraćenom pravu nacionalnih manjina (koje se u Ustavu BiH nazivaju "ostali") da se kandidiraju za Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamenta. Ako bi se etnički opredijelili kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, na taj način bi mogli ostvariti pravo da budu birani.
Sadiković: BiH je zarobljena država
Slučaj „Azra Zornić“ nalaže BiH mogućnost koja je zastupljena u svim evropskim državama, da se čovjek pojedinac izjašnjava prije svega kao građanin, i na taj način koristi i štiti sva svoja građansko-politička prava, pa i pravo na pravične izbore.
Presuda u predmetu Ilijaz Pilav tiče se teritorijalno-etničke diskriminacije prilikom izbora za Predsjedništvo BiH, jer mu nije omogućeno da se kao Bošnjak iz Republike Srpske kandiduje za Predsjedništvo BiH.