Treba li zakon za rad od kuće?
Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Dragan Jelić ocijenio je da je postojeće zakonsko uređenja rada od kuće nedostatno, i naznačio u kojem smjeru Vlada želi da se mijenjaju odredbe o radu od kuće u Zakonu o radu.
„To nam je cilj – da ne normiramo, nego da napravimo fleksibilni zakon koji se onda može koristiti u različitim segmentima poslovanja“, kazao je Jelić.
Hrvatska prednjači u Europi po ugovorima na određeno vrijeme, aktualna rješenja u Zakonu o radu sasvim su dovoljno fleksibilna i ne treba ih još dodatno fleksibilizirati, pogotovo ne u vrijeme krize, poručuju sindikati.
„Tamo gdje manjka fleksibilnosti, to je kolektivno pregovaranje, kojeg nedostaje, a nema nijednog razloga da se sada krene u izmjene Zakona o radu“, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE)predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
„Ovdje se pokušava iskoristiti situacija krize – ne samo u Hrvatskoj, pokušavali su i u nekim drugim zemljama - da bi se fleksibilizirao sustav rada u Republici Hrvatskoj. To je nama neprihvatljivo, a radi se pod krinkom toga da treba definirati rad na izdvojenom mjestu rada, da treba definirati neke druge odredbe, iako je već sada Zakon o radu u Hrvatskoj izuzetno fleksibilan i daje mogućnosti poslodavcu urediti radne odnose u jednom širokom spektru“, upozorava Sever.
Poslodavci argumente protiv pretjeranog normiranja i sada i ubuduće nalaze u sada vrlo aktualnoj temi odnosa privatnog i radnog vremena ako se radi od kuće.
Za RSE govori predsjednik nevladine udruge koja okuplja mikro, male i srednje poduzetnike Glas poduzetnika Hrvoje Bujas.
„Dakle, ako zakonski definirate rad od kuće i kažete da se treba raditi po tim i tim pravilima, na primjer da se nakon završetka radnog vremena iza pet sati ne smije zvati zaposlenika, a vi ste recimo u IT sektoru, pao je server i vaša stranica, a vi živite od prodaje i od toga jeste li on-line ili niste - netko mora riješiti taj server! Ako taj od kuće to ne riješi, tko će to dovraga riješiti ?!? Dakle pustimo nešto ipak poslodavcima i zaposlenicima, vjerujmo da oni mogu pronaći najbolji model. U konačnici – i poslodavac može reći dosta je bilo, i zaposlenik može reći – dosta je bilo, idem na tržište, više ne želim raditi kod tebe, jer nisi dobar poslodavac… Mi se plašimo tog tržišta, a čini mi se da nema potrebe za time“, poručuje Bujas.
Novinarka portala faktograf.hr Gabrijela Galić za RSE kaže da je rad od kuće doista normiran svega jednim člankom Zakona o radu, ali da je taj članak kvalitetno razrađen.
„Sijaset velikih firmi imaju dijelom organiziran rad od kuće i prije korone, od T-coma nadalje, i ljudi su savršeno zadovoljni, a sve je riješeno po postojećem zakonu. Osnovni problem rada od kuće – i ja sada neko vrijeme radim od kuće – je što jako teško možeš razdijeliti privatno i poslovno. Ja nemam djecu, a mogu samo zamisliti kako je ljudima koji rade od kuće a imaju djecu“, dodaje Gabrijela Galić.
Iako neki artikulirani Vladin prijedlog izmjena zakonskog rješenja o radu kod kuće još nije vidio svjetlo dana, iz Vlade su najavili da će se više baviti pitanjem sredstava za rad, odnosno kompjutera i korištenja interneta, a ne drugim stvarima.
U ponedjeljak 5. listopada održan je prvi sastanak Vlade, sindikata i poslodavaca oko usklađivanja prijedloga izmjena Zakona o radu.
Prije korone u Hrvatskoj je tek svaki 71. zaposlenik radio od kuće, dok je u EU to bio slučaj kod svakog 19. zaposlenika.
Portal MojPosao je u travnju u vrijeme lockdowna napravio istraživanje na 900 ispitanika o radu od kuće u Hrvatskoj. Od zaposlenih ispitanika, od kuće je radilo njih 69%. Gotovo petina spitanika (18%) nije radilo od kuće, jer im to priroda posla ne dozvoljava, dok je bilo i onih (9%) koji bi mogli raditi od kuće, ali im to poslodavac nije omogućio. Svi samozaposleni ispitanici (njih 4% od ukupnog broja ispitanika) radili su od kuće.
Nakon obustave lockdowna broj onih koji rade od kuće uvelike se smanjio, ali nema preciznih podataka o broju ljudi koji i dalje rade od kuće.