Između protesta i ljudskih prava migranata

Državljanin Maroka S.E.D., osumnjičen za ubistvo državljanina Bosne i Hercegovine koje se dogodilo 17. novembra u sarajevskom naselju Otes u Općini Ilidža, uhapšen je u četvrtak u jednom hostelu u Beogradu.

Portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS) Mirza Hadžiabdić potvrdio je za medije ovu informaciju.

''Vrlo intenzivnim radom policijskih službenika Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo pod rukovodstvom policijskog komesara i direktnim nadzorom Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, uz ostvarenu jako dobru saradnju Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo sa MUP-a Republike Srpske, MUP-a Republike Srbije, Federalnom upravom policije i Obavještajno-sigurnosnom agencijom BiH, u Beogradu je danas (četvrtak, 26. novembar) lociran i uhapšen osumnjičeni za ubistvo J.B. na područje općine Ilidža,'' stoji u saopštenju MUP-a Kantona Sarajevo.

Evo snimka hapšenja:

Ubistvo se, prema navodima Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS), dogodilo nakon što su, kako tvrde u ovoj instituciji, trojica migranata nožem napali mještane sarajevskog naselja. U ovom napadu preminuo je jedan 36-godišnji državljanin BiH inicijala J. B., dok su još dvije osobe povrijeđene.

Dan nakon ubistva uslijedio je i protest građana u sarajevskom naselju Ilidža, na čijem se prostoru desilo ubistvo. Zatražili su da vlasti pod hitno preduzmu mjere da zaštite građane od migranata. Kazali su da je ranije bilo napada i nasilja, te da su sada ugroženi i životi i životne vrijednosti.​

Greška koja vodi stigmatizaciji

Ovo je druga osoba uhapšena zbog sumnje da je počinila ovo ubistvo.

U prvom slučaju, na potjernici koju je raspisao MUP KS, našao se također pakistanski državljanin Hacham Aglaras. Policija je nakon ubistva objavila njegovu fotografiju, ali i poziv građanima da, ukoliko imaju informacije o tome gdje se nalazi, to i prijave. Dva dana nakon ubistva, 19. novembra, je uhapšen.

Ispostavilo se pogrešno, jer, kako je to kasnije saopštila i policija, Aglaras, čija je fotografija s podacima objavljena u medijima, uopšte nije osoba za kojom se traga.

„Određene informacije i saznanja kojima smo raspolagali bile su u tom pravcu da se radi o osobi koja se može dovesti u vezu sa tim krivičnim djelom. Odgovarala je apsolutno opisu osobe koja je bila na mjestu događaja u vrijeme kada je bilo izvršeno krivično djelo i u tom pravcu je i bila raspisana potraga za ovom osobom koja je pronađena“, izjavio je glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS) Mirza Hadžiabdić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Hapšenje uz fotografije koje pokazuju osumnjičenog s policajcima kako leži na zemlji s lisicama na rukama, objavljene su u domaćim medijima, a nakon što je konstatovano da on nije tražena osoba, kako navodi Hadžiabdić „predat je u dalju nadležnost Službi za poslove sa strancima BiH te je osiguran njegov nadzor i kontrola“.

Otkrivanje Aglarasovog identiteta, po njegovu sigurnost, kako smatra Hadžiabdić, ne predstavlja opasnost.

„U ovom momentu ne raspolažemo saznanjima da je ugrožena sigurnost te osobe“, kazao je on.

No, šef Misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u BiH Peter Van der Auweraert smatra drugačije.

„Ono što ja vidim da se događa je da su nekako svi migranti odgovorni i u medijima i javnom diskursu za zločin koji je počinio jedan od njih“, kaže Van der Auweraert.

Propusti, poput hapšenja osobe koja je krivo osumnjičena, kaže Van der Auweraert, neminovno vode nedopustivoj stigmatizaciji i strahu lokalnog stanovništva.

Kako obezbijediti sigurnost?

Tokom prvih osam mjeseci 2020. godine, u Bosnu i Hercegovinu (BiH) je, prema podacima državnog Ministarstva sigurnosti, ušlo ilegalno oko 11.000 migranata. Prema podacima IOM-a trenutno ih je u BiH oko 9.000. Njih oko 6.000 smješteno je u migrantske kampove u okolini Bihaća, na zapadu Bosne i Hercegovine, i Sarajeva, kaže Van der Auweraert. Ostali se snalaze kako znaju, potvrdio je on, dodajući kako samo adekvatna državna briga može to zaustaviti.

„Ako želite da investirate u sigurnost lokalnog stanovništva i ako želite da smanjite percepciju osjećaja nesigurnosti, morate osigurati da migranti spavaju u centrima, a ne da se okupljaju vani, u napuštenim zgradama, javnim mjestima i improvizovanim kampovima“, kaže Auveraert za RSE.

Migranti koji se nalaze u napuštenim objektima prepušteni su sami sebi i oni su ti o kojima se mora voditi briga, jer nemaju adekvatne uslove, potcrtava Van der Auweraert.

„Kad smo kod toga ko može nametnuti mjere, dolazimo do Službe za poslove sa strancima koja, kao što znamo, zavisi od Ministarstva sigurnosti i sada su implementirali mjeru zabrane migrantima da napuštaju migrantske centre poslije 16 ili 16 i 30 poslije podne. Mi upravljamo tim centrima i ponašaćemo se u skladu s mjerama, ali moramo biti sigurni da su te mjere u skladu sa zakonima u BiH“, navodi Auveraert.

Ministar smatra da Plan mjera daje rezultate

Ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić za RSE podsjeća da su Vijeće ministara BiH (VM) i Predsjedništvo BiH u posljednjih nekoliko mjeseci donijeli niz zaključaka, kojima se rješava više pitanja vezano za kontrolu kretanja i boravka migranata. On tvrdi da se državna granica kontroliše kvalitetnije, da je broj migranata reduciran, te da se „identificiraju i hapse krijumčari migranata na različitim prostorima duž granice i unutar Bosne i Hercegovine“.

Cikotić ističe i kako je potpisan sporazum o readmisiji sa Pakistanom, kao i da se priprema pregovaranje sa Afganistanom, Bangladešom i Marokom u cilju potpisivanja sporazuma o vraćanju migranata u matične zemlje.

„Taj plan mjera i aktivnosti predstavlja jedan sveobuhvatan pristup upravljanja kretanjem i boravkom migranata na prostoru Bosne i Hercegovine. On u sebi uključuje veliki broj karika u lancu odgovornih institucija, državnih, sigurnosnih, međunarodnih i domaćih. I jako je važno shvatiti da sve karike tog lanca trebaju raditi svoj dio posla, ukoliko želimo da imamo cjelovit efikasan pristup koji će garantirati znatno viši nivo sigurnosti Bosne i Hercegovine i njenih građana“, kaže on.

Centri za smještaj puni

U policiji navode kako snose teret, jer su kapaciteti migrantskih centara puni.

„Iz tog razloga mi imamo zaista jedan značajan broj migranata koji se svakodnevno nalaze na ulicama odnosno putevima u KS i na određeni način pokušavaju da osiguraju sebi egzistenciju, vršeći određeni broj prekršaja, odnosno krivičnih djela. Činjenica je da oni sa sobom nemaju nikakve validne identifikacione dokumente. Procedura provjere i utvrđivanja njihovog identiteta je zaista vrlo složena i zahtjevna i u određenim situacijama vrlo dugotrajna. To otežava i usložnjava rad policije“, navodi Hadžiabdić.

Iz IOM-a kažu da se, uprkos svemu, 'moraju poštovati i elementarna prava migranata, jer su ljudi očajni, a stanje ne ide na bolje'.

„Još uvijek se migranti zadržavaju u napuštenim objektima, ali ide zima i ako neko bude morao birati između života i toga da uđe u nečiju vikendicu i skloni se, izabraće da preživi“, upozorava Van der Auwerart.

Migrant koji je uhapšen u Beogradu, kako je navedeno u saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, biće izručen Bosni i Hercegovini (BiH), a pretpostavlja se da se skrivao u pokušaju da pobjegne u neku od zemalja regije.

***Saradnja na tekstu Mirna Sadiković