Tegeltija ne da ostavku, kaže da će razmisliti

Milan Tegeltija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV), dan nakon vanredne sjednice ove pravosudne institucije, u petak, 4. decembra, nije podnio ostavku, kako su to u četvrtak na vanrednoj sjednici VSTV-a od njega tražili članovi VIjeća. Tegeltija se nije javljao ni na telefonske pozive Radija Slobodna Evropa (RSE).

I članovi VSTV-a odbili su da govore za RSE u vezi sa vanrednom sjednicom na kojoj su tražili Tegeltijinu ostavku, pravdajući to 'internim dogovorom prema kojem nakon održane vanredne sjednice, neće istupati pojedinačno u javnosti'.

Na vanrednoj sjednici VSTV-a, održanoj u četvrtak, 3. decembra, se raspravljalo o prijavi protiv Milana Tegeltije, predsjednika VSTV, koji se našao u središtu nove afere kada je portal Istraga.ba objavio audio snimak navodnog razgovora Tegeltije i bivše članice VSTV-a Milijane Buhe o imenovanju njene sestre na jednu od pravosudnih funkcija.

VSTV je, kako je nakon sjednice saopštio Tegeltija, u jednom od zaključaka zatražilo od njega da podnese ostavku.

Ostavku je, po završetku sjednice, zatražila i Evropska komisija 'kako bi se spriječilo produžavanje krize u cijelom pravosuđu, te pomoglo da se vrati povjerenje javnosti'.

Predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija je najavio da će razmisliti o ostavci.

Članovi VSTV ignorisali problem Tegeltijinog načina vođenja institucije

“Pravosudni sistem u Bosni i Hercegovini je u potpunom rasulu, a Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH (VSTV), kao regulator, nema sposobnost da upravlja tim sistemom”, ocjenjuje sudija Suda Bosne i Hercegovine, Branko Perić, za Radio Slobodna Evropa (RSE), dodajući kako se to moglo vidjeti na vanrednoj sjednici, 3. decembra.

"Na vanrednoj sjednici VSTV-a se trebalo raspravljati o tome da li predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija vrši svoju funkciju na pravilan i efikasan način kako to predviđa zakon. Članovi VSTV-a su potpuno ignorisali to ključno pitanje i upustili se u raspravu o zakonitosti snimka i ostalim stvarima koje nisu od značaja", mišljenja je Perić.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, pored zaključka za Tegeltijinom smjenom, uputilo je zahtjev za reakciju Tužilaštva BiH da ispita nezakonito praćenje i snimanje članova VSTV-a. Istovremeno, ta pravosudna institucija, se nije izjasnila o spornom audio snimku, 'dok se ne provjeri njegova autentičnost'.

Perić smatra da trenutni sastav VSTV-a treba podnijeti ostavke.

"Zaključci koji su doneseni su van pameti i pokazuju ustvari da ti ljudi koji podržavaju Tegeltiju u suštini nisu sposobni da rješavaju probleme pravosuđa. Tako da ja ne vidim da će VSTV izaći iz situacije u kojoj se nalazi, jer su svi ti ljudi dugo vremena podržavali Milana Tegeltiju, održavali ga na poziciji, i pored toga što je bilo očigledno da on svoju funkciju ne vrši na zakonit način"', ističe Perić.

Gdje je danas bh.pravosuđe?

Milan Blagojević, sudija Okružnog suda u Banjaluci, smatra da dešavanja u VSTV-u pokazuju kako je bh. pravosuđe 'palo na najniže grane'.

"Ja zaista, poslije onog jučerašnjeg, te podvojenosti, podijeljenosti, zasnovane isključivo na ličnim interesima članova VSTV-a, ne vidim nadu za oporavak našeg pravosuđa, koje je na nikad nižim granama u svojoj istoriji kao sad", ističe Blagojević, navodeći da je kompletno pravosuđe zahvaćeno manjkom morala i etike.

"Problem je prosto u deficitu profesionalnih, moralnih kvaliteta na kojima treba da počivaju nosioci pravosudne funkcije u svakoj državi, pa tako i kod nas", ističe Perić koji podsjeća da ovo nije prva afera za koju se veže Tegeltija.

"Imali smo prošle godine aferu 'Potkivanje 1', u kojoj je Tegeltija, također, tako očigledno kršio zakon. Nakon toga, on je ostao na funkciji. Već tada je postojao i pravni i moralni osnov za njegovo razrješenje, u najmanju ruku za njegovu ostavku, što se nažalost nije desilo, što je također dokaz katastrofalnog stanja domaćeg pravosuđa", pojasnio je Blagojević.

Prema njegovim riječima, postoji očigledni politički pritisak i protekcija na VSTV.

"Pogledajte, kad se desila ta afera 'Potkivanje 1', kad pravosuđe nije imalo moralnih osobina da samo razriješi Milana Tegeltiju, onda je Predstavnički dom Parlamenta BiH donio zakon o prestanku mandata aktualnog saziva VSTS, i to je u ustavno-pravnom smislu potpuno valjan zakon, na njegovo donošenje ima pravo Parlament BiH. Nakon što je to usvojeno u Predstavničkom domu, nije prošlo u Domu naroda i to zato što su protiv tog zakona glasali Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) putem svojih delegata. Time su dokazali uticaj politike na pravosuđe i omogućili da Tegeltija i dalje bude predsjednik VSTS. To je dokaz velik kao stambena zgrada koliki je uticaj politike na pravosuđe", smatra Blagojević.

Sindrom nekažnjivosti

Parlamentarna privremena istražna komisija za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama Parlamenta Bosne i Hercegovine u četvrtak 3. decembra razmotrila je izvještaj Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) o stanju u bh. pravosuđu.

"Privremena istražna komisija je na jučerašnjoj sjednici tražila od Vijeća ministara BiH da Parlamentu, najkasnije u idućih 60 dana, dostavi prijedloge zakona usmjerenih ka saniranju ove situacije, uključujući eventualno i prijedlog zakona kojim bi se osigurala odgovornost trenutnog saziva VSTV-a - što se konkretno odnosi na smjenu cijelog saziva ili pojedinih članova", navodi za RSE u pisanoj izjavi Damir Arnaut, predsjedavajući Komisije.

Dodaje kako je od VSTV-a zatraženo da u roku od 15 dana Komisiji dostavi informacije 'zbog čega je došlo do katastrofalnog Izvještaja OSCE-a', te da li javno izneseni stavovi predsjednika VSTV-a vezano za taj Izvještaj predstavljaju i stavove cijelog VSTV-a.

Arnaut ističe i da je od Direkcije za evropske integracije BiH zatražena informacija o mjerama koje su oni poduzeli, 's obzirom da ovakvo stanje u pravosuđu usporava evropski put zemlje'.

Član komisije, Branislav Borenović, kaže da sam naslov izvještaja 'Sindrom nekažnjivosti' dovoljno govori o stanju u bh. pravosuđu.

"Imam osjećaj da je pravosuđe opterećeno nekim svojim unutrašnjim odnosima, to su centri moći koji ne rade svoj posao, gdje je ta nekažnjivost rezultat nerada, nečinjenja i nezamjeranja onima koji su vjerovatno nosioci koruptivnih radnji i teških krivičnih djela. To su uglavnom ljudi koji se bave javnim poslovima", ističe Borenović.

On dodaje da je nevjerovatan podatak iz izvještaja koji pokazuje da se u pravosuđu niko ne bavi problemom korupcije na srednjem i visokom nivou.

"Nevjerovatno je da u 2019. godini ključna tužilaštva nisu imala nijednu potvrđenu optužnicu za visoku i srednju korupciju. Tužilaštvo BiH, Javno tužilaštvo RS, skoro sva okružna javna tužilaštva u Republici Srpskoj, skoro sva kantonalna tužilaštva u kantonima. Jedna sumorna slika, na desetine i stotine tužilaca nisu bili u stanju da podignu ili potvrde niti jednu optužnicu za visoku ili srednju korupciju", ocjenjuje Borenović.

Istovremeno, Milan Blagojević, sudija Okružnog suda u Banjaluci smatra da je jedini način 'resetovanje pravosuđa'.

"Mora se uraditi ponovo ono što je pokušano da se uradi 2001., 2002., znači za sve sudije koje sada obavljaju sudijski posao i tužilački posao u Bosni i Hercegovini mora se ponovo raspisati konkurs, a postojeće sudije, uključujući i mene, mogu da obavljaju posao do konačnog novog izbora, u kojem ćemo vidjeti ko će proći, a ko ne ponovo za sudiju ili tužioca u Bosni i Hercegovini", stava je Blagojević.

Izmjene Zakona iz oblasti pravosuđa predlaže Vijeće ministara BiH.

Međunarodne institucije apeluju da se reforma pravosuđa u BiH provede zbog čega su najavili i uskraćivanje pomoći. Evropska komisija je u junu najavila da će uskratiti novac bh. pravosuđu, uslovljavajući VSTV da se ozbiljno posveti i istraži navode o koruptivnim radnjama u sudstvu.

Iz Evropske unije više puta je upozoreno da bez napretka na reformi pravosuđa, BiH neće dobiti status kandidata za članstvo u EU.

Šta je VSTV?

Prema zakonskoj regulativi, Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH je nezavisna institucija osnovana 2004. godine, čiji je osnovni mandat uspostavljanje i očuvanje nezavisnog, efikasnog i odgovornog pravosuđa. VSTV BiH je nezavisno kontrolno tijelo bh. pravosuđa, koje u svojoj nadležnosti ima i pravosudni nadzor.

VSTV je i regulatorno tijelo na nivou Bosne i Hercegovine koje uspostavlja etičke i profesionalne standarde za pravosudnu profesionalnu zajednicu.

VSTV broji 15 članova, od koji 13 kandiduju sudovi u BiH,  jednog člana bira Predstavnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine, a koji ne obavlja pravosudnu funkciju i nije iz reda zastupnika Parlamentarne skupštine, i jednog člana bira Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog ministra pravde Bosne i Hercegovine, a koji ne obavlja pravosudnu funkciju i nije član Vijeća ministara.

Članovi Vijeća biraju se na mandat od četiri godine s mogućnošću reizbora.

Sastav Vijeća odražava strukturu stanovništva prema popisu iz 1991. godine, pa tako u sastavu Vijeća treba da bude šest Bošnjaka, pet Srba, tri Hrvata i jedan iz reda ostalih.