Novi visoki predstavnik u BiH: Njemačka predložila, ostali ćute

Izvori iz Evropske unije (EU) su za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdili da su o imenu Christiana Schmidta čuli u medijima, i da nemaju nikakvu potvrdu o njegovom mogućem imenovanju za novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Kako RSE iz istih izvora saznaje, u četvrtak, 7. januara, o Bosni i Hercegovini će se raspravljati u Briselu na Političkom i bezbjednosnom komitetu EU, gdje će učestvovati i šef delegacije u BiH, Johann Sattler. Ne isključuje se mogućnost da se na tom sastanku govori i o izboru novog visokog predstavnika.

Istovremeno, Margret Uebber, ambasadorica Njemačke u Bosni i Hercegovini obavijestila je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine kako je prijedlog Njemačke da novi visoki predstavnik u BiH bude Christian Schmidt. Ovo je za RSE potvrđeno iz Predsjedništva BiH, uz pojašnjenje kako Kolektivni šef države u ovakvim situacijama ne može ništa komentarisati, već da se radi o protokolu.

Christian Schmidt je političar Hrišćansko-socijalne unije i bivši ministar poljoprivrede Njemačke.

Koje kriterijume treba da ispuni BiH?

Trenutni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini je Valentin Incko. Ovu funkciju obnaša od 1. marta 2009. godine, kao diplomata koji ima najduži staž na tom mjestu, u odnosu na svoje prethodnike. Ovaj asutrijski diplomata je sedmi visoki predstavnik u BiH, od 1996. godine.

Prije njega su bili: Miroslav Lajčak (2007.-2009.), Christian Schwarz Schilling (2006.-2007.), Paddy Ashdown (2002.-2006.), Wolfgang Petrisch (1999.-2002.), Carlos Westendorp (1997.-1999.) i Carl Bildt (1995.-1997.)

Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini o mogućnosti da Schmidt bude novi visoki predstavni, za RSE su odgovorili da i dalje imaju “doslijedan stav po pitanju BiH koji se tiče ispunjavanja kriterija za prestanak međunarodne supervizije”.

“Bosna i Hercegovina mora ispuniti konkretne kriterije koje je ustanovio Savjet za implementaciju mira kako bi napredovala i prestala biti predmetom međunarodne supervizije”, navodi se u odgovoru Ambasada SAD-a, u kojem podsjećaju na kriteriji 5+2, koji su uslov za prestanak međunarodne supervizije u BiH.

“Kriteriji 5+2 komplementarni su sa putem BiH ka EU i dok se oni u cijelosti ne ispune, OHR će imati značajnu ulogu u pružanju pomoći i praćenju provedbe Mirovnog sporazuma. Upravo sada je vrijeme za ponovno fokusiranje na ispunjavanju ovih zadatih kriterija”, navedeno je u odgovoru ambasade SAD u BiH.

Za ukidanje OHR-a su 2008. godine postavljena 5+2 uslova i cilja, među kojima su raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, provođenje Konačne odluke za Brčko Distrikt, fiskalna održivost BiH, te zaživljavanje vladavine prava. Ona podrazumijevaju usvajanja Državne strategije za ratne zločine, donošenje zakona o strancima i azilu i usvajanje Državne strategije za reformu sektora pravosuđa.

Dva cilja su potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i na koncu pozitivno mišljenje Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira.

Iz ambasade Velike Britanije u BiH navode za RSE kako “neće da spekulišu o imenima”, te napominju da bilo koji kandidat mora proći zvaničan proces imenovanja.

“Ured visokog predstavnika kontinuirano ima važnu ulogu u osiguranju stabilne budućnosti za Bosnu i Hercegovinu. OHR uživa punu podršku Ujedinjenog Kraljevstva. Ne želimo nagađati, a svaka promjena visokog predstavnika bila bi predmet zvaničnog procesa imenovanja“, navodi se u odgovoru Britanske ambasade u BiH na upit RSE o njemačkom prijedlogu za novog visokog predstavnika.

Iz Ambasade Ruske Federacije u BiH nisu odgovorili na upit RSE o mogućnosti da novi visoki predstavnik bude njemački diplomata.

Istovremeno, iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR) za RSE je saopšteno da će se “suzdržati od komentarisanja bilo kojeg imena, u smislu njegovog potencijalnog nasljednika”.

"Pažnja visokog predstavnika će kao i do sada biti usmjerena na provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Cilj je da Bosna i Hercegovina bude stabilna i funkcionalna zemlja, nepovratno na euro-atlantskom putu za koji se sama opredijelila", navodi se u odgovoru na upit RSE, te dodaje da "pozdravljaju sve korake ka jačanju pozicije Visokog predstavnika i aktivnijeg učešća međunarodne zajednice u sređivanje stanja u BiH".

"Visoki predstavnik je više puta izjavio da situacija, koja još uvijek prevladava u BiH, čini diskusije o zatvaranju Ureda visokog predstavnika preuranjenim", navodi se u odgovoru OHR-a.

Kako se bira visoki predstavnik u BiH?

Visoke predstavnike u BiH bira Upravni odbor Savjeta za provođenje mira u BIH (PIK-Peace initiative coalition), a potvrđuje Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN).

Savjet za provođenje mira je međunarodno tijelo zaduženo za sprovođenje Dejtonskog sporazuma, a uspostavljen je 1995. godine, mjesec dana po potpisivanju sporazuma. Savjet, preko OHR-a, nadgleda provođenje Dejtonskog sporazuma i OHR-u daje političke smjernice.

Članice Upravnog odbora su: Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, SAD, Velika Britanija, Predsjedništvo EU, Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.

Adnan Huskić, predsjednik Centra za izborne studije, iz Sarajeva, kaže da za izbor novog visokog predstavnika u BiH trebaju biti sve zemlje Savjeta bezbjednosti UN-a.

“Njemačka ima mogućnost da ispregovara sa Rusijom u tom smislu, da pregovara bar u onom dijelu u kojem bi se taj visoki predstavnik mogao fokusirati na određene stvari koje, pretpostavljam, ne bi suštinski zadirale u ono što su ruski interesi u Bosni i Hercegovini˝, mišljenja je Huskić.

Rusija zagovara zatvaranje OHR-a, a prilikom sastanaka Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira u BIH na svaku odluku, u pravilu, izdvaja svoje mišljenje.

Kompromis velikih sila

Vlade Simović, doktor političkih nauka iz Banjaluke, smatra da je Njemačka u dobroj poziciji da “progura svog kandidata”.

“U tom kontekstu Njemačka može da igra jednu dobru posredničku ulogu i vjerovatno je to adut zbog čega Njemačka insistira na svom visokom predstavniku. Ona može da okupi saglasnost i Rusije, s jedne strane, i Velike Britanije i SAD s druge strane, zato što znaju da Evropska unija počiva na moći i snazi Njemačke i da je to njima neophodan partner u Evropi u stvaranju bilo kakve koncepcije ujedinjene Evrope. Njemačka je, kao takva, više nego bitna SAD-u i Velikoj Britaniji”, smatra Simović, dodajući da Njemačka može da obezbijedi i podršku Rusije zbog bliskih ekonomskih veza

“Sa druge strane, Rusija gradi jako veliki broj ekonomskih partnerstava sa Njemačkom, prije svega vidimo ovaj Sjeverni tok, gasovod koji se gradi. Osim toga, postoji snažna razmjena proizvoda između Njemačke i Rusije i tu se može desiti da će Njemačka diplomatskim kanalima uspjeti da izlobira odgovarajuću podršku za svog kandidata”, mišljenja je Simović.

Miloš Šolaja, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Banjaluci, smatra da bi Schmidt bio kompromisno rješenje između velikih sila, koje žele konačno da završe započete procese u BiH.

“Sjedinjene Države su jako zainteresovane da se Bosna i Hercegovina ostvari kao dejtonski proizvod, a s druge strane Njemačka je najutjecajnija država u Evropi i mnogo je ulagala, i materijalnih i političkih i svih drugih resursa da bi taj proces u Bosni i Hercegovini išao˝, ističe Šolaja.

Koja je uloga visokog predstavnika?

Visoki predstavnik u BiH prati provođenje Mirovnog sporazuma, ostvaruje bliske kontakte sa stranama potpisnicama Sporazuma u cilju afirmacije punog poštivanja svih civilnih aspekata Sporazuma, vrši koordinaciju aktivnosti međunarodnih civilnih organizacija i agencija u Bosni i Hercegovini s ciljem osiguranja efikasne implementacije civilnih aspekata Mirovnog sporazuma.

Jedan od zadataka visokog predstavika je i da pomogne, kada to smatra neophodnim, u rješavanju svih poteškoća koje se jave u vezi sa provođenjem civilnog dijela Sporazuma, učestvuje na sastancima organizacija donatora, podnosi periodične izvještaje o postignutom napretku Ujedinjenim nacijama, Evropskoj uniji, Sjedinjenim Državama, Ruskoj Federaciji i drugim zainteresovanim vladama, stranama i organizacijama.

OHR također usmjerava aktivnosti na uspostavljanje vladavine prava, što je početna tačka i ključni uslov za napredak u svim drugim oblastima reforme.

Jedan od najvažnijih događaja u procesu implementacije mira bio je sastanak PIC-a u Bonnu u decembru 1997. godine.

Razrađujući Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, Vijeće za provođenje mira u BIH je zatražilo od visokog predstavnika da smijeni sa dužnosti javne zvaničnike koji krše zakonski preuzete obaveze i Dejtonski mirovni sporazum, te da, kada to smatra neophodnim, nametne ključne zakone ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela Bosne i Hercegovine.

Valentin Incko, sadašnji visoki predstavnik u BiH, vrlo često je koristio princip kojim se OHR rukovodi u svom angažmanu u Bosni i Hercegovini, a to je odgovornost lokalnih vlasti. Ovim konceptom se zvaničnici i građani Bosne i Hercegovine pozivaju da preuzmu odgovornost za mirovni proces i probleme s kojima se suočava njihova zemlja.