Beton prijetnja Zlatnom ratu, čuvenoj plaži na otoku Braču

Nevladine udruge i struka upozoravaju da će planirano nasipanje i betoniranje 350 metara plaže i šetnice nedaleko od bisera hrvatskog turizma – plaže Zlatni rat - u Bolu na otoku Braču nepovratno uništiti taj jedinstveni prirodni fenomen i dodatno ugroziti zaštićene vrste podmorskog bilja.

Iako su tražili da se zbog osjetljivosti cijele priče izradi studija utjecaja na okoliš, iz resornog ministarstva odgovorili su - da ona nije potrebna. Investitor projekta – uređenja plaže Benačica  -  je općina Bol u kojoj se ta plaža i Zlatni rat i nalaze.

“Osnovni problem je u tome da se elaborat, odnosno dokumentacija potrebna za ovakve projekte radi ne bi se zaštitilo okoliš, već da se da zakonsku podlogu projektu, a i više instance više vode brigu o interesu investitora, nego o zaštiti okoliša,” upozorava u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) Alen Soldo sa Odjela za studije mora Sveučiišta u Splitu.

“Tako i u ovom slučaju kada se nešto radi pored Zlatnog rata. A ovaj slučaj je i izašao u javnost jer je Zlatni rat jedna od najpoznatijih europskih i svjetskih plaža. Znači, palo im je na pamet nasuti i betonirati velike dijelove obale i izbaciti gatove ispred Zlatnog rata. A pretpostavljam da svi oni koji su bar jednom za njega čuli znaju da se Zlatni rat mijenja, bar onaj njegov vrh, s obzirom na to kako rade morske struje, odnosno vjetrovi. I ako se u neposrednoj blizini Zlatnog rata grade gatovi, potencijalna opasnost je nemjerljiva,” upozorava Soldo.

Ekolozi tvrde jedno, investitori drugo

Elaborat je zaključio da neće biti nikakvih problema ni štetnih utjecaja, međutim Soldo koji ga je stručno analizirao upozorio je da u njemu ima mnogo netočnosti, da je mnogo toga ispušteno, da u njegovu izradu nisu bili uključeni  stručnjaci za zaštitu morskog okoliša, a da je utjecaj vjetra i valova  - jer se ipak sve to dešava na otoku -  u slučaju one intervencije posve pogrešno utvrđen. A Soldo upozorava da olujni vjetar na širem području Brača puše prosječno 64 dana godišnje. Zbog toga su ekološke udruge i domaći stanovnici zatražili  intervenciju Ministarstva, ali – bez uspjeha.

“Ministarstvo ipak nije  zatražilo izradu dodatne studije utjecaja na okoliš,” nastavlja Soldo.

“Problem je u tome što ta najviša instanca vrlo blagonaklono gleda na takve stvari. Zato i nije čudo da nam se dešava ovakva betonizacija obale i da gomila morskog okoliša zapravo nestaje. Upravo na tom području postoji morska cvjetnica poseidionia oceanica. To je jedna od morskih cvjetnica koje su strogo zaštićene europskim i našim zakonodavstvom, ali nitko nikada u našoj državi nije bio kažnjen za njeno uništavanje, a kazne za njeno uništavanje nisu prekršajne, već kaznene, pa se može i u zatvor,” opisuje Soldo odnos sustava na uništavanje okoliša na Jadranu.

Međutim, na upozorenja ekologa da će posieidonija oceanic biti ugrožena, investitori kažu da je tamo nema, iako se – kaže Soldo -  i na Google maps dobro vidi da je tamo prisutna!

Na žalost, ovo nije jedinstven slučaj devastacije obale, upozorava naš sugovornik.

“Ja vam garantiram da u ovom trenutko na Jadranu ima barem desetak sličnih slučajeva. Samo u ovom trenutku,” kaže Soldo.

Pritužbe sa cijelog Jadrana

U splitskoj ekološkoj udruzi “Sunce” kažu kako su na svoj Zeleni telefon u prošloj godini primili oko 350 pritužbi sa cijelog Jadrana, a voditeljica odjela okolišnog prava u toj udruzi Ivana Krstulović Baković za RSE kaže kako najviše pritužbi dolazi iz Dalmacije i Istre i sa otoka, i da trećinu od tih pritužbi otpada na razne oblike bespravne gradnje, među kojima su i ovakva nasipanja obale.

“Na žalost predmet poput ovog nije izoliran slučaj, i usudila bih se reći sa ekološkog aspekta da je to pošast novijeg doba. Primjećuje se porast broja slučajeva nasipavanja obale. Ta nasipavanja znaju biti zakonski uređena, kao što je ovaj slučaj uvale Benačica u Bolu, ili se provode onako kaubojski po nahođenju neke lokalne osobe koja želi dograditi neki mulić, osigurati prostor za ležaljke ili što već. Zajednički nazivnik svim tim problemima je upravo potencijalna šteta morskim ekosustavima,” upozorava stručnjakinja za okolišno pravo.

U Bolu je aktualna smjena vlasti jer je dosadašnji općinski načelnik Tihomir Marinković koji je veliki zagovornik betonizacije i nasipavanja izgubio na izborima 16. svibnja. Do zaključenja ovog priloga RSE nije dobio odgovor na upit upućen novoizabranoj nezavisnoj načelnici Bola Katarini Marčić da komentira situaciju oko uređenja plaže Benačica.