U Hrvatskoj prvi put prijava zbog manje muškaraca na kandidacijskim listama
Predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Gradske skupštine Grada Zagreba Rada Borić komentira kako se u slučaju prijave protiv stranke "Možemo!" zbog prevelikog broja žena na kandidacijskim listama Zakon o ravnopravnosti spolova čitao kako je nekome odgovaralo.
Naime, oporbena politička partija "Možemo!" je prekršajno prijavljena, jer je na listi za lokalne izbore u Osijeku, gradu na istoku Hrvatske, imala preveliku zastupljenost žena i podzastupljenost muškaraca.
U "Možemo!" odbijaju prijavu Državnog odvjetništva kao apsurdnu, jer je zakonska odredba o "najmanje 40 posto osoba podzastupljenog spola" postavljena kako bi više žena participiralo u politici, jer je muškaraca redovito više od pola.
"Apsurdno i nakaradno", tako su iz "Možemo!" ocijenili prekršajnu prijavu zbog previše žena na njihovoj kandidacijskoj listi za Gradsko vijeće Osijeka.
Zakon kaže kako podzastupljenog spola treba biti najmanje 40 posto, a na listi "Možemo!" od 31 kandidatkinja i kandidata 23 su žene. Odnosno, 26 je posto muškaraca, a 74 posto žena.
'Institucionalno nasilje'
Cijeli slučaj, kako kaže dugogodišnja aktivistica za ženska prava Rada Borić, ne čudi, budući da su zakoni u Hrvatskoj "i pisani upravo da se mogu iščitati kako kome odgovara".
"Vrlo je zanimljivo da se ovo dogodilo samo dan prije obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. Kao što znamo, nasilje osim fizičkog i psihičkog prečesto je i institucionalno. U ovom slučaju rekla bih da je to upravo – institucionalno nasilje", ocijenila je Rada Borić.
"Smisao i svrha Zakona o ravnopravnosti spolova i odredbe o kvotama jest da bi više žena u Hrvatskoj participiralo u politici. Ne muškaraca, jer njih već ima, nego žena", kazala je nakon prvog ročišta 24. studenog saborska zastupnica "Možemo!" Sandra Benčić koja je stranku zastupala na sudu.
Što precizira zakon?
U članku 12., stavak 3. Zakona definira se da je podzastupljen spol onaj kojeg ima manje od 40 posto u tijelima političke reprezentacije, a kandidacijske liste se u tom članku uopće ne spominju.
"Dakle, jesu li muškarci u Hrvatskoj podzastupljeni u tijelima političke reprezentacije? Nisu - te se stoga odredba o davanju prednosti muškarcima da bi ih bilo minimum 40 posto ne može na njih primjenjivati. Činjenica je da imamo svega 20 i nešto posto žena zastupnica u Saboru, imamo manje od 20 posto žena zastupljenih u Gradskom vijeću grada Osijeka, i da je to tako diljem Hrvatske – da su žene dan-danas daleko podzastupljene u tijelima političke reprezentacije", upozorila je Sandra Benčić.
Zaprijećena kazna je 40.000 kuna (5.300 eura). Ona je dodala kako je ovo jedan od rijetkih zakona koji je definirao koji mu je konkretan cilj - da u tri izborna ciklusa imamo 52 posto žena u tijelima političke reprezentacije, odnosno onoliko koliko ih je zastupljeno u stanovništvu Hrvatske. Međutim, ni nakon tri izborna ciklusa od donošenja zakona gotovo da se ništa nije primijenilo.
Sandra Benčić je uvjerena da će osječki sud odbaciti ovu prekršajnu prijavu. Nitko iz Državnog odvjetništva koje je podnijelo prijavu nije se ni pojavio na raspravi na osječkom sudu. Također, ona je najavila i da će tražiti da se odredbe zakona dodatno pojasne.
Reakcije Državnog odvjetništva
Komentatorica "Novog lista" Tihana Tomičić u izjavi za RSE nije mogla izbjeći sarkazam, jer Državno odvjetništvo nikada do sada nije reagiralo kada je velikim strankama na listama manjkalo žena.
"Prema mom mišljenju je jako dobra vijest za Hrvatsku da je Državno odvjetništvo reagiralo na način da traži objašnjenje zbog čega je na nekoj listi dominirao jedan spol. Ovo je, naravno, mišljeno sarkastično, jer smo svjesni da je to prvi takav slučaj i da su velike stranke HDZ (Hrvatska demokratska zajednica) i SDP (Socijaldemokratska partija) uvijek bile zaštićene kada nisu imale podzastupljeni spol – a uvijek se radilo o ženama – na svojim listama", gorko se našalila Tihana Tomičić.
I dalje bez nacionalne politike za ravnopravnost spolova
Hrvatska već sedam godina nema donesenu Nacionalnu politiku za ravnopravnost spolova, upozorile su predstavnice Ženske mreže nevladinih udruga i predstavnice političkih stranaka na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama 25. studenog.
Također, započela je kampanja "16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama" u sklopu koje žene u cijelom svijetu, kao i organizacije u Hrvatskoj, upozoravaju na kršenja ženskih ljudskih prava i organiziraju različite aktivnosti, okrugle stolove i kampanje.
Uz taj dan upozoreno je da su žene u Hrvatskoj i dalje većina među nezaposlenima i među stanovništvom u riziku od siromaštva, imaju manje plaće i mirovine od muškaraca te su i dalje mahom žrtve obiteljskog nasilja.