Traže se dodatne informacije o sedam misija hrvatske vojske u svijetu
U hrvatskom saboru u četvrtak (2. prosinca) se raspravlja o nastavku prisustva Hrvatske vojske u misijama širom svijeta, među kojima i u operaciji NATO-a "Allied Solace“ na Kosovu.
Dok Vlada predlaže nastavak sudjelovanja Hrvatske vojske u misijama u svijetu u sljedeće dvije godine, uz blago povećanje broja vojnika u misijama, opozicija upozorava da Sabor nema dovoljno informacija kada odlučuje o slanju tuđe djece u strane zemlje.
Hrvatska vojska aktualno sudjeluje u sedam misija, od Iraka do Kosova. Tri su misije najbrojnije:
Sudjelovanje u NATO-voj misiji ojačane prednje prisutnosti (eFP – enhanced Forward Presence) na ruskoj granici u Litvi, sa četom mehanizirane pješadije koju će se u perspektivi pojačati sa 188 na 200 vojnika.
Sudjelovanje u istoj takvoj misiji u Poljskoj sa baterijom raketnih lansera i 80 vojnika, u perspektivi sa dalekometnom samohodnom artiljerijom i sa 90 ljudi.
Tu je i NATO misija na Kosovu gdje je novi hrvatski kontingent dvostruko brojniji nego ranije. Ukupno je 130 vojnika, od toga 6 žena, u četi oklopno-mehanizirane pješadije, obavještajnom, logističkom i sanitetskom timu.
Također, Vlada predlaže nastavak sudjelovanja u dvije misije u Iraku, misiji „Sea Guardian“ sprječavanja ilegalnih migracija na Mediteranu i misiji sprječavanja šverca oružja zaraćenim stranama u Libiji, kao i nastavak rada hrvatskih časnika u NATO i drugim multinacionalnim zapovjedništvima.
Novo je u hrvatskoj misiji na Kosovu da se afganistanskim izbjeglicama u kampu Bechtel u Uroševcu/Ferizaju – Afganistancima koji su radili za međunarodne snage i agencije do povlačenja iz Afganistana, i koje je NATO evakuirao i obećao zbrinuti - šalje pedijatar, jer je među njima mnogo djece.
Misije kao strateško opredjeljenje
O učešću u međunarodnim misijama predsjednik saborskog Odbora za obranu Franko Vidović kaže kako su u skladu sa strateškim opredjeljenjem Republike Hrvatske.
"Čime se Hrvatska svrstava među odgovorne članove međunarodne zajednice koja je spremna preuzeti dio tereta u izgradnji i očuvanju međunarodne sigurnosti. Hrvatska sudjeluje u međunarodnim misijama i operacijama sukladno vrijednostima i interesima koje dijeli da drugim članicama sudionicama misija", naglasio je Vidović.
Nino Raspudić iz kleropopulističkog oprbenog Mosta najavio da će njegova stranka biti suzdržana oko svih misija osim Kosova i zapovjedništava i kazao što mu nedostaje u cijeloj priči.
„Ja kao saborski zastupnik koji trebam ovdje dići ruku za slanje naših ljudi u misije, od kojih neke potencijalno mogu biti vrlo ozbiljne, želim imati objašnjenje konteksta. Gdje ih šaljemo, koji je tamo rizik, koji su naši interesi? A ne da se sve gurne ovako đuture, evo to su sedam točaka, misije, dižemo ruku, doviđenja, idemo na ručak! To je krajnje neozbiljno", upozorio je.
Skepsa oko misije na ruskoj granici
U ime desničarskog Domovinskog pokreta Ante Prkačin izrazio je skepsu oko hrvatskog sudjelovanja u misijama NATO-a na ruskoj granici.
Vladajuća Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i dvije socijaldemokratske stranke podržale su slanje misija, a Urša Raukar Gamulin je u ime Zeleno-lijeve koalicije izazila žaljenje što vojnu prisutnost Hrvatske u zemljama kamo su misije upućene ne prati i razvojna prisutnost Hrvatske.
„Držimo da je pogrešan smjer dominantno se kroz vojnu komponentu baviti nekom zemljom, a istovremeno joj ne davati resurse i za razvojnu suradnju? Zašto npr. u Libiji nismo prisutni kroz iskustvo naše postkonfliktne tranzicije, uspostave vlavine prava, procesuiranja ratnih zločina, rada s ratnim veteranima? Sve to bi pomoglo Libiji, ali nas tamo uopće nema“, upozorila je Urša Raukar Gamulin.
Hrvatska u vojnim misijama sudjeluje već 22 godine, od prve misije održanja mira u Siera Leoneu 1999. godine. Aktualno je u misijama u svijetu 248 pripadnika Hrvatske vojske.