Hapšenja skoro 30 godina nakon masakra bošnjačkih civila kod Bijeljine
Sedam osoba je uhapšeno u petak u Bosni i Hercegovini (BiH) zbog sumnje da su počinili masakr civila bošnjačke nacionalnosti devedesetih godina u mjestu Balatun na sjeveroistoku BiH, objavili su policija i tužilaštvo.
Policajci Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uhapsili su ove osobe na području Bijeljine i Sokoca, u bh. entitetu Republika Srpska (RS), saopšteno je iz te agencije.
Osumnjičeni se terete sa su kao pripadnici policijskih struktura RS učestvovali u ubistvu 22 osobe bošnjačke nacionalnosti, među kojima je bilo 7 djece i 8 žena, u mjestu Balatun kod Bijeljine, objavilo je Tužilaštvo BiH.
Među uhapšenima su i osobe koje se terete da su direktno učestvovale u egzekucijama žrtava.
Nalog za hapšenje je izdao tužilac Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH. Osumnjičeni će nakon hapšenja biti predati tužiocu na ispitivanje.
O masakru u Balatunu
U noći između 24. i 25. septembra 1992. godine pripadnici specijalne jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske, poznati pod nazivom ,,Pahuljice’’, odveli su članove porodica Sarajlić, Sejmenović i Malagić na rijeku Drinu u selu Balatun i tu ih ubili. Među njima je bilo sedmoro djece i osam žena.
Petnaest tijela je pronađeno u susjednoj Srbiji, na grobljima u Sremskoj Mitrovici, Šapcu i Beogradu.
Amir Hadžisalihović je za Radio Slobodna Evropa (RSE) 2015. godine posvjedočio o zločinu u kojem su ubijeni i članovi njegove porodice.
"U toku noći 24. na 25. septembar, između 12 i 1 sat, podigli su ih sa spavanja, moju sestru, zeta, njihovu djecu, prijatelja, priju, i brata njenog. Odvezeni su u obližnje selo Balatun kroz koje protiče rijeka Drina i tu su pobijeni. Dva dana su plutali i rijeka ih je odnijela prema Sremskoj Mitrovici. Nekoliko godina kasnije pomoću dobrih ljudi iz Mitrovice saznao sam da je izvršena obdukcija, da postoje fotografije tijela u MUP-u, i da su sahranjeni na njihovom gorblju. Kada sam pogledao fotografije odmah sam prepoznao sestričinu po dugoj kosi i plavim cipelama", prisjetio se Amir Hadžisalihović.
U aprilu iduće navršiće se 30 godina otkako su u Bijeljini počinjeni zločini kada su srpske paravojne postrojbe, predvođene Željkom Ražnatovićem Arkanom, upale u grad i nasilno preuzele vlast.
Televizijske ekipe su zabilježile privođenja Bošnjaka i njihova tijela nakon masovnih ubistava. Oko grada su bili vojska, tenkovi, topovi i minobacači, a u Bijeljini pripadnici Arkanove Srpske dobrovoljačke garde, Beli orlovi, Nova srpska garda i druge paravojne formacije.
U prva četiri dana u aprilu 1992. Arkanove paravojne jedinice ubile su najmanje 100 civila, a prema podacima Udruženja „Povratak“, do 1995. u ovom gradu ubijeno je najmanje 500 civila.
Arkan, koji je tokom rata u BiH i Srbiji predvodio paravojnu jedinicu "Srpska dobrovoljačka garda", optužen je u Haškom tribunalu u martu 1999. za ratne zločine. Nije mu suđeno, ubijen je u beogradskom hotelu Intercontinental 2000. godine.
Na samom početku rata u BiH u aprilu 1992. godine u Bijeljinu su osim Arkanovih ušle i druge različite paravojne formacije koje su prvih dana rata činile brojne zločine nad bošnjačkim civilnim stanovništvom.
Paravojne formacije - Tigrovi
Stare paravojske za nove generacije
Fotograf Ron Haviv svjedočio je pred sudom u Srbiji o ubistvima u Bijeljini gdje se tada nalazio i napravio i fotografije koje su šokirale svijet.
Akcija hapšenja za zločine kod Bijeljine provedena 3. decembra 2021. je druga takva akcija zapšenja zbog ratnih zločina u BiH u posljednjih desetak dana.
Na području Novog Grada su pripadnici SIPA-e 30. novembra uhapsili devet osoba sa područja tog mjesta na krajnjem sjeverozapadu BiH.