Predani potpisi za referendum protiv kovid-potvrda u Hrvatskoj
Oporbena kleropopulistička stranka Most predala je u Saboru potpise prikupljene za refendum kojim se traži ukidanje Nacionalnog stožera Civilne zaštite i kovid-potvrda, a odlučivanje o epidemiološkim mjerama prepušta Saboru.
Prikupili su preko 400.000 potpisa – po njihovoj procjeni više od traženih 10 posto potpisa svih upisanih birača za raspisivanje referenduma.
“Mislim da je ovime poslana sasvim jasna poruka Vladi i Ustavnom sudu što ljudi u Hrvatskoj očekuju. Očekuju referendum”, kazao je nakon predaje potpisa predsjednik Mosta Božo Petrov.
Sabor će potpise poslati Vladi kako bi ona prebrojala ima li doista potrebnih 368.867 valjanih potpisa. Po prvi puta biti će uspostavljen i nadzor tog procesa, jer organizatori, ali i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, unaprijed optužuju Vladu koju vodi Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) - da će ih okrasti.
Koji su daljnji koraci?
Socijaldemokratski zastupnik i bivši ministar uprave Arsen Bauk u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) pozdravlja uvođenje monitoringa, za kojeg bi on najradije da ga obavljaju zastupnici koje delegira saborski Odbor za Ustav.
“Mislim da je dobro da bude monitoring kako ne bi samo jedna strana – u ovom slučaju Vlada – utvrđivala broj potpisa kada je on recimo graničan. Ja se sjećam – kada bi mi utvrđivali broj potpisa, oni bi ih donijeli mnogo više, pa bi to bila de fakto formalnost”, ocjenjuje Bauk.
Ako se utvrdi da je broj valjanih potpisa dovoljan, Sabor ipak može zatražiti da Ustavni sud ocijeni je li koje od pitanja u skladu sa Ustavom.
Dva su pitanja. Jedno se odnosi na izmjenu članka 17, stavka 1. Ustava RH, gdje bi se dodala i epidemija, odnosno pandemija kao trenutak u kojem se mogu ograničiti prava i slobode zajamčeni Ustavom, ali samo dvotrećinskom većinom u Saboru. Drugo je pitanje da se u Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti izbriše Nacionalni stožer, i da se u roku od 30 dana ukine kovid-potvrde.
HDZ-ov predsjednik Sabora Gordan Jandroković iznio je stav većine u Saboru.
„Osobno sam stava da će Odbor za Ustav uputiti plenarnoj sjednici zahtjev da se od Ustavnog suda traži stav jesu li pitanja u skladu s Ustavom“, rekao je Jandroković novinarima.
Politički tajnik Mosta Nikola Grmoja ne očekuje da će Ustavni sud proglasiti pitanja neustavnim i na taj način spriječiti referendum.
“Ustavni sud itekako osluškuje bilo hrvatskog naroda i njima je jasno koliko je ljudi potpisalo inicijativu za ovaj referendum. Ja nisam siguran da će imati hrabrosti ići u rušenje ovih referendumskih inicijativa”, ocijenio je Grmoja.
Nakon što im se dostavi upit, Ustavni sud ima rok od 30 dana odgovoriti jesu li referendumska pitanja u skladu s Ustavom. Ako utvrdi da jesu, tada Sabor raspisuje referendum, ako utvrdi da nisu, tada referenduma nema.
Mostovci su prigodom predaje potpisa kazali kako je njihov jedini interes – briga za zdravlje građana. Bauk, pak, misli da je politički kontekst ove njihove inicijative – rejting.
“Kolegama iz Mosta je zbog ove referendumske inicijative privremeno porastao rejting, Ali treba vidjeti hoće li to biti trajno stanje. Oni će vjerojatno napraviti sve da to tako i ostane, ali iskustvo govori da nakon nekog vremena taj entuzijazam zamre, pa da dođu neke druge teme kojima će se oni morati prilagođavati”, zaključuje Bauk.
Predsjednik države za referendum, premijer protiv
VladajućI HDZ je protiv ovog referenduma, dok ga predsjednik Hrvatske Zoran Milanović podržava.
"Narav te inicijative je čista destrukcija i samopromocija, nebriga za poštivanje propisa koji su doneseni na temelju zakona i nebriga za zdravlje građana. Dakle, to je jedna vrlo perfidna, u biti zla inicijativa", poručio je hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković 21. prosinca kleropopulističkoj opoziciji.
Milanović je 20. prosinca izravno prozvao Vladu da će onemogućiti Mostov referendum.
"Vjerojatno će ih probati pokrasti. Tko? Vlast. Sumnjam na HDZ, oni su skloni takvim stvarima. Imamo posla s lopovima, helou", kazao je Milanović novinarima.
Most je od početka pandemije osporavao znanstvenu utemeljenost epidemioloških mjera koje je provodila hrvatska Vlada, odnosno Nacionalni stožer Civilne zaštite. Njihovi zastupnici bili su i na prosvjedima protiv kovid-potvrda, a Mostov saborski zastupnik i sinjski gradonačelnik Miro Bulj jedini u Hrvatskoj ne traži od svojih zaposlenika da imaju kovid-potvrde kada dolaze na posao, a da se kovid- potvrde traži i od građana kada dolaze poslom u gradsku upravu, čime krši i zakon.
Referendumi prethodnih godina
Kako bi se osiguralo da referendum o ulasku Hrvatske u Europsku uniju 2012. godine “prođe”, ublaženi su uvjeti za uspjeh referendum, pa je za uspjeh dovoljno da “za” glasa većina onih koji iziđu na referendum. To su iskoristile klerikalne inicijative i referendumom uspjele u mandatu Milanovićeve vlade lijevog centra izmijeniti ustavnu definiciju braka koji je sada definiran kao “zajednica muškarca i žene”.
Klerikalci u sprezi sa desnicom pokrenuli su 2018. godine još tri referendumske inicijative .
Jednom se željelo da Hrvatska iziđe iz Istanbulske konvencije koja osnažuje borbu protiv nasilja nad ženama i u obitelji. Preostale dvije referendumske inicijative su htjele da se smanji broj saborskih zastupnika, pa tako i zastupnika manjina, a da se zastupnicima manjina oduzme pravo da glasaju o povjerenju Vladi i o državnom proračunu.
Međutim, vlada desnog centra premijera Andreja Plenkovića je nakon brojanja ustanovila da nijedna od tih inicijativa nije prikupila dovoljan broj valjanih potpisa.
Sindikati su sakupili 700.000 potpisa za referendum protiv vladine namjere da povisi dobnu granicu za odlazak u mirovinu, na što je Plenkovićeva vlada 2019. godine od te mjere odustala i većinom prihvatila rješenja koja su predlagali sindikati.
Oporbena nacionalistička desnica je 2021. godine pokrenula inicijativu za raspisivanje referendum protiv uvođenja eura, a za ostanak kune kao hrvatske valute, ali sami su priznali da u zakonskom roku nisu sakupili potreban broj potpisa.