Ruski 'začin' u stavovima Zorana Milanovića

Hrvatski premijer Andrej Peanković ne čudi se zbog oštre reakcije Ukrajine na izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića od utorka (25. siječnja) da je Ukrajina korumpirana i da joj nije mjesto u NATO-u.

Hrvatski premijer Andrej Plenković, koji se već isti dan ispričao Ukrajini zbog izjava predsjednika Zorana Milanovića, podsjetio je da ovo nije prvi puta da države koje je Milanović spomenuo pozivaju hrvatske veleposlanike na razgovor.

„Ovakom ovlaš sjećajući se izjava o Bugarskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Mađarskoj, Austriji, sada izjava o Ukrajini – to meni više djeluje kao jedan konzistentan 'track record' unaprjeđivanja dobrih odnosa sa nizom nama dosta važnih zemalja“, bio je ironičan Plenković.

Naime, zbog Milanovićevih izjava o korupciji u Ukrajini i o tome da Ukrajina ne spada u NATO ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je na razgovor hrvatsku veleposlanicu u toj zemlji Anicu Džamić i zatražilo da Milanović povuče svoje izjave.

Plenković je ponovio koji je stav hrvatske Vlade prema krizi u Ukrajini.

„Poštovanje teritorijalnog integriteta i cjelovitosti Ukrajine, davanje prioriteta - sa svim mogućim iskustvom koje imamo - na diplomaciju i na mirno rješenje sukoba i na deeskalaciju u pogledu napetosti koje postoje, i na suradnju sa našim partnerima unutar Europske unije i unutar NATO-a“, kazao je Plenković.

U korist ruske agende

Tonino Picula, socijaldemokratski eurozastupnik koji je koordinator za vanjsku politiku Socijalista i demokrata (S&D) u Europskom parlamentu, za Radio slobodna Europa (RSE) komentirao je ovu Milanovićevu izjavu, pogotovo u kontekstu pisanja ruskih medija kako Milanović kaže ono što drugi u Europskoj uniji (EU) misle.

„To je bogomdana izjava za ruske medije koji na taj način ostvaruju jednu od svojih važnijih agendi, a to je podvajanje zemalja članica Europske unije. Hrvatska bi morala moći vlastite unutarnjepolitičke kontroverze, sukob na relaciji predsjednik države – predsjednik Vlade kanalizirati tako da ne dolazi do reputacijske štete zemlje u međunarodnim odnosima, bilo kao članice Europske unije, bilo kao članice NATO-a“, kaže Picula.

On ocjenjuje da Milanovićevo svaljivanje krivice za eskalaciju napetosti u Ukrajini na unutarnjepolitičke prilike u Americi „nije korektno“, a o njegovom prozivanju Ukrajine za korupciju kaže:

„Treba naprosto evidentirati golu činjenicu da se s druge strane ukrajinsko-ruske granice nalazi više od 100.000 vojnika jednog režima koji je daleko od toga da nije korumpiran. Dapače, radi se o jednoj izrazitoj autokraciji koja iza fasade demokratskog uređenja promovira jednu vrstu opresije prema političkim protivnicima, a ne preza i od njihove likvidacije. Dakle, nekakav demokratski deficit u Ukrajini ne može biti opravdanje da se na tu zemlju izvrši invazija ili da se trajno utiče na njemu nestabilnost“, upozorava socijalistički eurozastupnik.

Postupanje Europske unije prati se u svijetu, ali i u regiji jugoistoka Europe, i Picula kaže kako nije siguran da najutjecajni faktori u EU sada razmišljaju onoliko koliko bi trebalo o percepciji Europske unije kao modela.

„I sa nekim budućim lošim potezima ta reputacijska šteta može biti samo veća. Kako ćeš ti biti uvjerljiv partner u nekom posredovanju n Zapadnom Balkanu, a svi dolje imaju neriješene probleme sami sa sobom i sa susjedima, i kako ćeš se tu postaviti kao vjerodostojan posrednik, kada se počneš povlačiti pred jednim rigidnim i izrazito autoritarnim sustavom“, retorički se pita Picula.

Potpora predsjedniku

Milanoviću je potpora došla od lijeve i desne opozicije. Predsjednik Socijaldemokratske partije Peđa Grbin optužio je premijera Andreja Plenkovića da provocira i zvecka oružjem.

„Ako premijer odlazi u Kijev, onda bi se prije toga sa predsjednikom Republike trebao usuglasiti koji je stav Hrvatske, a ne da dolijeva ulje na vatru“, kazao je Grbin.

Krajnje desni Domovinski pokret, kojeg vodi nekadašnji član vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), vukovarski nacionalistički gradonačelnik Ivan Penava slaže se sa Milanovićem. Plenkoviću zamjera izjavu otprije tjedan dana da će Hrvatska „jasno i odlučno reagirati da se izbjegne bilo kakva nestabilnost.“

„Ne vidim što ijedan hrvatski čovjek treba tražiti na bilo kakvoj fronti, u bilo kakvoj stranoj državi, osim u ovoj,“ kazao je Penava novinarima u Saboru.

Vanjskopolitičke posljedice predsjednikove izjave

Analitičari su vrlo kritični prema najnovijoj Milanovićevoj izjavi.

„Svojom izjavom o Ukrajini Milanović je doveo u pitanje hrvatsku ideju pihvaćanja partnerstva unutar NATO-a, jer kako nitko u NATO-u nije rekao da će slati vojnike u Ukrajinu, tako nitko nije rekao da neće slati vojnike u krizu“, kaže u izjavi za Radio slobodna Europa (RSE) vanjskopolitički analitičar „Jutarnjeg lista“ Željko Trkanjec.

„Ako se kriza – što je teško za očekivati, ali nije isključeno – prelije prema Poljskoj, Poljska se može naći na udaru čak možda i ruska agresije, i u tom slučaju NATO može aktivirati članak 5, koji podrazumijeva kolektivnu obranu. Hoće li u tom slučaju Hrvatska reći - ne, nećemo poslati svoje vojnike u Poljsku! To je dubinski problem Milanovićeve izjave zbog kojeg je reagirala većina medija zemalja članica NATO-a, koje su to pitanje postavile“, kaže Trkanjec.

On pita – je li to isto kao što je bivši američki predsjednik Donald Trump rekao 2018. godine, kada je Crna Gora ulazila u NATO – trebamo li mi baš braniti Crnu Goru, što je bilo ozbiljno pitanje transatlantske sigurnosti. Trkanjec kaže kako je Milanović u krivu kada je krizu u Ukrajini tumačio isključivo unutarnjepolitičkim događajima u Americi.

„To dijelom jesto točno, ali ne zbog unutarnjepolitičkih problema u Americi, nego zbog toga što ih je Putin iskoristio da si olakša pregovaračku poziciju“, ocjenjuje naš sugovornik. Po njegovoj ocjeni,

„Milanović je i u ovom slučaju, kao i u niz drugih vanjskopolitičkih stvari ozbiljno zabrljao, doveo u pitanje hrvatsku vjerodostojnost kao partnera u NATO-u i još jednom ozbiljno izvrijeđao Europsku uniju. On u dijelu svoje izjave govori kako je Europska unija odgovorna za puč u Ukrajini, a puč u Ukrajini je termin koji koristi Moskva. Niti jedna druga država članica EU ne koristi taj termin“, kaže Trkanjec.

On posjeća da EU prihvaća činjenicu da u nekoj zemlji može doći do javne reakcije, pa čak i rušenja Vlade

„Kada su u Bugarskoj bili prosvjedi koji su umalo doveli do pada vlade Bojka Borisova, nitko na to nije reagirao, jer je to također demokratski model borbe“, kaže analitičar.

Trkanjec upozorava da je Milanović ovim istupom „još jednom narušio vanjskopolitički ugled Hrvatske, koji je – kada se govori o Ukrajini i Rusiji – izuzetno specifičan“.

On je podsjetio da je hrvatski premijer Andrej Plenković u prosincu 2021. godine bio u Ukrajini, vodio razgovore sa svim vodećim članovima vlade i organizirao hrvatsko-ukrajinski gospodarski forum, a da Moskva na to nije negativno reagirala.

„Ako se sjetimo 2016, kada je također bio u Ukrajini i ponudio hrvatsko iskustvo mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja, reakcija iz Moskve bila je izuzetno burna, ljuta i napadačka. A ovaj puta je nastupio muk. Par tjedana nakon toga hrvatski ministar vanskih poslova Gordan Grlić-Radman bio je u Moskvi, razgovarao sa ruskim kolegom Sergejem Lavrovom, imao s njime razgovor u četiri oka i – kao što je najavio – prenio mu poruke Europske unije. Dakle u poziciji kada Hrvatska ima idealno poziciju mogućnosti razgovora sa obje strane u sukobu, hrvatski predsjednik želi narušiti takav sustav", upozorava Trkanjec.

On zaključuje kako je uzrok ovakvom Milanovićevom postupanju u neinformiranosti – očito ne čita što se zbiva u Hrvatskoj i u svijetu, i u želji da – što god hrvatska Vlada napravi – on to na bilo koji način naruši. Za njega je Plenkovićev dojam nakon slušanja Milanovićeve izjave o Ukrajini - kako je mislio da je riječ o nekom ruskom dužnosniku – „primjeren“.