Italija bez predsjednika i nakon trećeg pokušaja glasanja
Italijanski poslanici nisu uspjeli da izaberu novog predsjednika u trećem krugu glasanja.
Italija i dalje čeka na izbor predsjednika nakon što nijedan kandidat nije uspješno osigurao dvotrećinsku većinu u trećem krugu glasanja održanom u srijedu, 26. januara.
Kao i tokom prve dvije runde glasanja u ponedeljak i utorak, većina predstavnika priložila je prazne listiće, jer se politički blokovi desnog i lijevog centra nisu približili dogovoru oko obostrano prihvatljivog kandidata.
Nakon povlačenja bivšeg premijera Silvia Berlusconija iz trke za predsjednika, pregovori između lidera partija o mogućem kandidatu su se intenzivirali.
Od četvrtka, četvrtog dana glasanja, apsolutna većina već je dovoljna za pobjedu.
Najviše glasova (125) u srijedu je dobio aktuelni predsjednik Sergio Mattarella (80), iako je do sada jasno odbacio mogućnost drugog mandata. Međutim, mnogi političari žele da Sicilijanac Mattarella ostane na funkciji kako ne bi ugrozio vladu premijera Marija Draghija, koji se dugo smatrao favoritom za tu ulogu.
S obzirom na to da ne može da obnaša obje funkcije, u Rimu su sedmicama u toku pregovori o tome kako dalje sa vladom, u kojoj su zastupljene gotovo sve glavne stranke u parlamentu.
Premijer Mario Draghi, koji je bio favorit za tu funkciju uoči izbora, dobio je samo pet glasova dok stranke u zemlji nisu prihvatile ideju da ga povuku s posla u tako osjetljivom trenutku.
Politički analitičari upozorili su da bi premještanje bivšeg šefa Evropske centralne banke u predsjedničku palatu moglo da zada smrtonosni udarac ionako slaboj koalicionoj vladi, što bi bio povod za vanredne izbore.
Četvrti krug glasanja održaće se u četvrtak ujutro i mogao bi dovesti do pomaka, budući da prag za pobjedu sada pada s dvotrećinske većine na apsolutnu većinu.
Italijanski predsjednik je ceremonijalna figura, ali ima veliku moć u situaciji krize.
Sumnje oko kandidata navele su 412 od oko 1.000 poslanika, senatora i regionalnih zastupnika da u srijedu glasaju praznim listićima.
Draghija, koji je prije godinu dana doveden da vodi vladu nacionalnog jedinstva, neki su hvalili kao najboljeg kandidata za sedmogodišnju predsjedničku funkciju zbog njegovih percipiranih vještina u osiguravanju političke stabilnosti.
Međutim, većina insistira da ostane na mjestu premijera kako bi nadgledao reforme koje se traže u zamjenu za sredstva iz programa Evropske unije (EU) za oporavak nakon pandemije.
Draghi je prošlog mjeseca nagovijestio da je zainteresovan da postane šef države, ali je od tada nije davao komentare.
Matteo Salvini, lider krajnje desne stranke Liga, optužio je lijevi centar da obara svako ime koje je iznijela desnica - koja je u početku podržavala milijardera magnata Silvija Berlusconija.
Berlusconi, koji se službeno povukao iz trke tokom vikenda, osvojio je četiri glasa na glasanju u srijedu.
Salvini i drugi iz desnice glatko su odbili prijedlog lidera Demokratske stranke lijevog centra (PD), Enrica Lette - zaključavanje slično papinskoj konklavi kako bi se pronašao zajednički kandidat.
Izvor: dpa, AFP