Čović smatra da nema zakonskih mogućnosti za održavanje izbora u BiH

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović najavio je da će se četvrtak, 10. februara u zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (BiH) održati sastanak ''onih stranaka koje su u Neumu sjedile uime hrvatskog i bošnjačkog naroda i razgovarale o izmjenama Izbornog zakona BiH''.

Smatra kako bez nužnih izmjena ''nema zakonskih mogućnosti za održavanje izbora'' koji bi se trebali održati najesen.

Tvrdi kako je ''bošnjačka strana'' zadnjeg dana pregovora u Neumu ''po prvi put u šest mjeseci došla sa svojim prijedlogom''.

''Ja sam ga doživio kao 'alibi-prijedlog' da stranci ne kažu da nisu dali nijedan'', kazao je, između ostalog Čović.

Čović kaže kako pregovori u Neumu nisu uspjeli te da je sastanak u četvrtak  još jedan od pokušaja da se dođe do izmjena Izbornog zakona BiH.

''Učinit ćemo sve da napravimo iskorak. Pokušat ćemo usuglasiti ono o čemu smo razgovarali u subotu kad sam primio (predsjednika Naroda i pravde Elvedina) gospodina Konakovića, (člana te stranke Aljošu) gospodina Čamparu i (predsjednika Saveza za bolju budućnost Fahrudina) gospodina Radončića. Vrijeme nam je isteklo već prošle godine'', kazao je Čović u ponedjeljak, 7. februara nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a BiH i online sastanka sa članovima Predsjedništva sestrinske stranke HDZ-a u Hrvatskoj.

Na pregovore u Neumu odbili su doći predstavnici Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, Naše stranke te Demokratske fronte.

Na pitanje novinara o mogućnosti blokade ili bojkota općih izbora na kojima se biraju članovi Predsjedništva i Parlamentarne skupštine BiH te skupštine dva entiteta Republike Srpske i Federacije BiH te deset kantona u Federaciji koji bi se u BiH trebali održati u oktobru, Čović je kazao kako je ''odluka Ustavnog suda BiH vrlo jasna''.

''Ta odluka je stavila van snage odrednice Izbornog zakona BiH i u toj odluci se jasno navodi da se promjena Izbornog zakona mora napraviti u Parlamentarnoj skupštini BiH. Kako te promjene nema, vrlo je jasno kako ne postoje ustavne, odnosno zakonske mogućnosti da se ti izbori održe na način kako se to čulo u dijelu predstavnika Središnjega izbornog povjerenstva i od nekih predstavnika međunarodne zajednice u BiH'', smatra Čović.

Dodao je i kako je u subotu to kazao i visokom predstavniku (OHR) Christianu Schmidtu na ručku u subotu te da ''ne znam čime je Schmidt bio izazvan da na početku pregovora u Neumu ohrabri toliko jednu stranu da ne mora učiniti ništa jer izbori će biti što god bilo''.

''I dalje mislim da nema preduvjeta za izbore ako nećemo promijeniti Izborni zakon BiH. Nešto slično kao što je bilo za Mostar, kad je Ustavni sud BiH poništio neke dijelove Izbornog zakona. Dok ih nismo promijenili, nismo ni imali izbore'', kazao je Čović i dodao da još vjeruje da će se taj zakon promijeniti.

'Elektorski model koji to nije'

Što se tiče prijedloga koje je ''hrvatska strana'' iznijela u Neumu tokom pregovora o izmjenama Izbornog zakona BiH, Čović je pojasnio da su ''svi modeli izbora članova Predsjedništva BiH elektorski''.

''Mi smo mu dali takav naziv jer je (specijalni izaslanik Sjedinjenih Država za izbornu reformu u BiH Matthew) gospodin Palmer krajem 11. mjeseca u Sarajevu na kraju razgovora izišao s jednom takvom idejom. Ona se zasniva da u županijama (kantonima) prema strukturi stanovništva po popisu iz 2013. svaka županija ima određen broj elektorskih glasova koji određuju pobjednika. U Americi elektori dodatno idu potvrditi predsjednika, mi to ne bismo imali, pa zato kažem da to i nije elektorski model'', kazao je Čović.

Dalje je dodao da, recimo u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, može biti pet kandidata te će onaj koji pobijedi dobiti sve elektorske glasove.

''Na isti način u svim drugim županijama (ukupno ih je deset u entitetu Federacija BiH). Svi modaliteti su išli u tom pravcu i drugih koncepata nije bilo. Ključna je razlika u tome imamo li dvije izborne jedinice, odnosno liste u Federaciji. Raspravili smo to s Venecijanskom komisijom koja je vrlo jasno kazala kako nema nikakvih problema oko termina ''legitimno predstavljanje naroda' te definiranja dvije izborne jedinice u Federaciji'', kazao je Čović.

Obrazlažući dalje koncepte o kojima se raspravljalo, Čović je kazao kako su ''htjeli udovoljiti kolegama Bošnjacima' jer dvije izborne jedinice pobuđuju neke sumnje'', pa su se odlučili da će zadržati sadašnji status te da budu dvije liste: 701 za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH i 702 za hrvatskog člana.

Prema tvrdnjama Čovića, s Venecijanskom komisijom je usuglašen tekst Ustava BiH, pa bi se tamo gdje piše ''Hrvat'', ''Bošnjak'' odnosno ''Srbin', pisalo ''predstavnik hrvatskog konstitutivnog naroda i svih drugih građana'' te isto tako za bošnjačkog te srpskog predstavnika.

Prema važećim odredbama Ustava BiH koji je dio Daytonskog mirovnog sporazuma potpisanog 1995. kojim je završen oružani sukob u BiH, za tri člana Predsjedništva BiH mogu se kandidirati Srbin iz Republike Srpske te Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH.

To je u više presuda Evropski sud za ljudska prava iz Strasbourga proglasio diskriminatornim.

''U Neumu u nedjelju ujutro i 'bošnjačka strana' je po prvi put u šest mjeseci došla sa svojim prijedlogom. Ja sam ga doživio kao 'alibi prijedlog' da stranci ne kažu da nisu dali nijedan. Kažu da su ga tu noć radili. Prijedlog je bio s jednom listom, da nema liste za hrvatskog predstavnika i svih drugih građana i tako dalje, već zajedničku s koje bi opet po modelu elektora trebalo definirati 'nekog prvog' člana Predsjedništva i nakon toga 'nekog drugog'. Za razliku od našeg modela, morat ćete 'plutajućim rješenjima' tražiti onog drugog'', detalji su koje je iznio Čović.

On je kazao kako se taj ''prvi i drugi član'', ne bi mogli vezati za pitanje vitalnog interesa u klubovima naroda u Domu naroda u Federaciji BiH ''što je jedan problem''.

''Nemoguće je s takvom listom spriječiti 'one koji žele Hrvatima birati člana Predsjedništva' jer bi se oni bez problema u šest županija dogovorili i izabrali ga uz malo dogovora dvije ključne stranke. Mi smo rekli da u startu ne znate tko će biti izabran, po kojim pravilima, odnosno kako doći do onog koji će predstavljati hrvatski konstitutivni narod i sve ostale građane'', kazao je Čović.

'Tko poštuje Ustav BiH mora poštovati i RS'

Čović je kazao i kako je otišao u Banja Luku na sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske (RS) na poziv predsjednika NSRS te da je ''istina da je to izazvalo lavinu reakcija iz 'političkog Sarajeva'''.

''Otišao sam da riješim pitanje povratka u institucije BiH. Otišao sam da kažem da trebamo čuvati Ustav BiH. Republika Srpska je dio Ustava BiH kao što je i Federacija BiH. Otišao sam da kažem da građanska država nije rješenje. Gospodin (Stjepan) Mesić i slični nisu uspjeli sačuvati Jugoslaviju pa bi sad tako čuvali BiH. Otišao sam zbog hrvatskog naroda u RS-u. Republika Srpska, šta god tko od nas mislio o njoj, je realnost sa svojim institucijama od Daytona. I svi oni koji poštuju ustav moraju poštivati i Republiku Srpsku'', kazao je Čović.

On je kazao kako drugo pitanje je li nekog povrijedilo ''pet ili deset sekundi izvučenih iz konteksta''.

''Gdje su predstavnici srpskog naroda bili u Neumu. Ne možemo bez njih izmijeniti Izborni zakon BiH. Gospodin (predsjednik vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad) Dodik je na naše inzistiranje rekao da će poštivati sve što dogovore predstavnici Bošnjaka i Hrvata, ako to ne dotiče Srbe. Za stol će se vratiti predstavnici RS i kako mislimo bez njih razgovarati u Parlamentu BiH'', pitao je Čović.

On kaže kako je htio čuti i predstavnike oporbe iz RS-a te kako ''će nam svi oni trebati kao što će nam trebati i SBB i NiP iz Federacije''.

Na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS u utorak, 1. februara se raspravljalo o političkoj situaciji u BiH, a na sjednici je govorio i Čović.

Usvojeno je 12 zaključaka, od kojih je jedan da predstavnici iz Republike Srpske (RS) mogu da prisustvuju sjednicama u institucijama Bosne i Hercegovine (BiH), ali tako da u svom odlučivanju ''uvažavaju stavove i odluke institucija iz RS''.

Usvojen je i zaključak kojim se traži da predstavnici RS izabrani u Parlamentarnu skupštinu BiH predlože zakon o zabrani zloupotrebe pojma genocid.

Na kraju je na pitanje novinarke hoće li se kandidirati za Predsjedništvo BiH Čović kazao kako ''ćete morati ući malo dublje u obitelj Čović pa o tome raspraviti''.

Izmjene Ustava na koje se čeka od 2009.

Evropski sud za ljudska prava donio je 22. decembra 2009. godine presudu, po apelaciji Derve Sejdića i Jakoba Fincija, koji se kao pripadnici "Ostalih" ne mogu kandidirati na izborima za članove tročlanog Predsjedništva BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Bosni i Hercegovini su naložene izmjene Ustava BiH. Prema postojećim, na te funkcije mogu se kandidirati i biti izabrani samo pripadnici konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba. Ustav je sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. čijim potpisivanjem je završen rat koji je počeo 1992. godine.

Presudu može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina.

U četiri odvojene i naknadne presude Sud u Strazburu je ocijenio i da je Ustav BiH diskriminatoran, praktično, prema svim građanima i građankama BiH.