U BiH prave zalihe iako ne prijeti nestašica hrane
Salem Zukić, prodavac u trgovini u Nišićima, selu udaljenom tridesetak kilometara od Sarajeva, kaže da je prije dva dana u njegovoj trgovini nestalo brašna i da su građani počeli masovno da ga kupuju.
“Bila je stara zaliha brašna, i eto. Kao što je na tržištu otišlo (porasla cijena, nap.a.) gorivo i neki artikli, mogla bi i cijena brašna otići za marku, dvije”, priča Zukić, dodajući da i “ulja slabo ima”.
Poput kupaca iz trgovine u Nišićima, mnogi i u drugim gradovima Bosne i Hercegovine (BiH) zabrinuti zbog ratnih dešavanja u Ukrajini, posljednjih nekoliko dana kupuju osnovne životne namirnice u velikim količinama. Najviše uzimaju brašno i ulje, praveći zalihe u bojazni da ne dođe do nestašice.
Među onima koji su pokušali kupiti brašno je i Hamida Kahrimanović iz Donjeg Vakufa, u srednjoj BiH.
“Ja gdje god sam tražila, nisam mogla naći pakovanje od 25 kg, nije ga nigdje bilo. Tražila sam u Bestu, Robotu, Bingu, u manjim trgovinama ovdje kod nas u naselju, nigdje ga nije bilo. Tražila sam sigurni na 8-9 mjesta, nisam ga mogla naći”, kaže ona.
Dodaje da je u nedjelju, 28. februara saznala u kojoj prodavnici ga može kupiti, ali da cijena vreće brašna od 25 kg iznosi 27 maraka (oko 13.5 eura).
“Malo sam se ljutila što mi ta trgovina nije htjela izdati račun, nisam ni insistirala, ali nisu mi dali račun, kao ni kupcu prije mene. Ali pošto u kući imam 2-3 kg brašna, tako sam bila prinuđena da kupim tu vreću, ali inače ne bih”, kazala je Kahrimanović za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Neki nisu podlegli panici
S druge strane, ima i građana, kao Senad iz Sarajeva, koji nisu podlegli opštoj panici, te ne stvaraju zalihe.
“Nisam ništa uzeo, mislim da je više inscenirana ta kriza nego što je potrebno. U svakom slučaju, uzeću nešto, ali ništa posebno”, ističe on.
Kaže da razumije paniku ljudi koji kupuju prekomjerne količine namirnica.
“Boje se ljudi, panika vlada, inače smo svi podložni panici u ovakvim situacijama. Boje se krize, boje se gladi, pogotovo mi što smo doživjeli to u BiH”, ispričao je Senad.
Slično razmišlja i Mostarac Irfan.
“Mislim da je sve to nepotrebno i može dići nepotrebnu paniku. Ne znam šta bih rekao za ljude koji to kupuju i koji je njihov cilj kada je sve dostupno i biće dostupno”, kaže Irfan.
Premijer tvrdi da ne treba stvarati zalihe
Fadil Novalić, predsjednik Federalne vlade, poručio je da građani nemaju razloga za zabrinutost, jer postoje dovoljne zalihe pšenice i brašna, te da je snabdijevanje kupaca uredno. On je apelovao na građane BiH da ne stvaraju nepotrebne zalihe zato što će snabdijevanje biti uredno.
Budući da je velika potražnja za robama prilika da se povećaju cijene, Novalić kaže i da je direktoru inspekcijskih službi naredio da vrše kontrole cijene i određivanje marže.
Istovremeno i Madžid Avdagić, direktor Klas d.d. Sarajevo, jedan od proizvođača u mlinsko-pekarskoj djelatnosti napominje da svaki dan dopremi do 1.500 tona pšenice.
Avdagić navodi i da nemaju nikakvih problema sa snabdijevanjem pšenicom i da njihovi dobavljači kontinuirano poštuju potpisane ugovore.
Šta kažu inspekcije?
Federalna uprava za inspekcijske poslove navodi u saopštenju 28. februara da će vršiti intenzivne inspekcijske o formiranju cijena i marži u FBiH, naročito osnovnih životnih namirnica, brašna, ulja i šećera.
Apelovali su na sve privredne subjekte i druga pravna i fizička lica koja obavljaju trgovinu spomenutim proizvodima na veliko i trgovinu na malo, da prilikom formiranja cijena vode računa o životnom standardu građana i stabilnosti tržišta.
Pojašnjavaju da su odlukama Vlade FBiH, između ostalog, obuhvaćeni: pšenično brašno i sve vrste hljeba od pšeničnog brašna, mlijeko i tekući jogurt 2,8 % m.m., svježa jaja, so za ljudsku ishranu, riža, tjestenina, margarin i biljna mast, te deterdžent za veš u prahu, tečni deterdžent za suđe, sapun i nafta.
Kakva je situacija u Republici Srpskoj
Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS-a i vlasnik firme “Žitoprerada Prijedor” kazao je za RSE da nema potrebe za panikom, te da njegova firma ima normalne zalihe kao i dosada.
“Naši kupci ne treba da brinu, imaće normalne količine. E sad, ako ljudi žele danas da kupe unaprijed za tri mjeseca, onda tokom tri mjeseca neće kupovati. Taj film smo već gledali jednom, kada su ljudi, kada je krenula korona, kupovali zalihe za tri mjeseca”, rekao je Kos.
Po njegovom mišljenju, ne postoji potreba za panikom, jer su tržišta pšenice iz Srbije, Hrvatske i Mađarske odakle se BiH snabdijeva, još uvijek slobodna.
“Da su zatvorene granice i da kamioni ne mogu da voze, rekao bih ovo je rat, blokade su svuda, pa neka ljudi jedu šta ko ima. Ali mi taj slučaj još uvijek nemamo”, kazao je.
Međutim, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS-a Stojan Marinković kazao je za RSE da u RS-u postoji problem, a to je nepostojanje robnih rezervi.
“Apelovali smo zadnjih 12, 13, 15 godina da se aktiviraju robne rezerve u njihovom punom kapacitetu. Nažalost, mi to nemamo, i sada smo na neki način prinuđeni da se plašimo i očekujemo nestašice i da ishitreno reagujemo”, rekao je.
Istovremeno, predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković 28. februara da RS u narednom periodu planira nabavku određene količine životne namirnice, kao što su pšenica, kukuruz, so, ulje.
“Ne želimo da to previše eksponiramo u javnosti da ne bismo izazivali nepotrebnu paniku među stanovništvom, evo vidite sad se nešto dešava čim Vlada nabavlja te namirnice i da onda krenu u nekontrolisanu kupovinu”, kazao je Višković.
Istakao je da u ovom trenutku RS ima dovoljno svih namirnica, te da nema nestašice bilo kakvih roba.
Ko vrši inspekcije cijena i marži?
Za inspekcijske nadzore nad provođenjem odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o formiranju cijena i marži u FBiH, zadužena je Federalna uprava za inspekcijske poslove, koja je u sastavu Vlade ovog entiteta.
Za iste vrste poslova u drugom bh. entitetu Republika Srpska, zadužen je Inspektorat RS-a, a nad čijim radom nadzor vrši Vlada RS-a.
Poslove nadzora vrši i 10 kantonalnih inspekcija u entitetu Federacija BiH.
*****Saradnja na tekstu Mirsad Behram