Iz Hrvatske na ratište u Ukrajini samo na 'osobnu odgovornost'
Hrvatske vlasti ne raspolažu informacijama o odlasku hrvatskih građana u Ukrajinu na poziv ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da se pridruže obrani zemlje od ruske agresije.
Ministarstvo unutarnjih poslova nije odgovorilo na upit Radija Slobodna Europa (RSE), dok je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova na upit RSE kazalo kako je "svaki hrvatski državljanin slobodan putovati u bilo koju državu te nemamo informaciju koliko ih se uputilo u Ukrajinu iz bilo kojih razloga ako nam se nisu javili".
Radi se o individualnim postupcima na vlastitu odgovornost, kazao je na novinarsko pitanje i hrvatski premijer Andrej Plenković 27. veljače.
"Pratimo te informacije i iz medija i eventualno koje dođu do neke od institucija, ali svaki odlazak u Ukrajinu u ovim okolnostima je akt pojedinaca i idu tamo na osobnu odgovornost", kazao je Plenković.
Blog uživo: Rat u Ukrajini
Šta je poznato?
Hrvatski mediji već nekoliko dana izvještavaju o odlasku hrvatskih građana u rat u Ukrajinu, a izjave daje uvijek jedna te ista mlađa osoba sakrivenog lica koja ne otkriva svoj identitet.
Tvrdi da odlazi u Ukrajinu, da se broj dobrovoljaca iz Hrvatske penje i do 200, i da je njegov motiv za odlazak to što je Ukrajina 1991. prva priznala hrvatsku nezavisnost, i snažno pomogla nakon nedavnih potresa u Zagrebu i Petrinji. Tvrdi također da neće imati nikakvu naknadu, već samo stan i hranu.
RSE nije pronašao nikoga iz Hrvatske koji je krenuo ili se sprema krenuti u Ukrajinu, a da je pritom spreman otkriti svoj identitet.
Veleposlanstvu Ukrajine u Zagrebu javlja se dosta hrvatskih građana
U veleposlanstvu Ukrajine u Zagrebu kazali su nam da im se dosta hrvatskih građana javlja sa upitima o mogućnosti odlaska u Ukrajinu i da je interes velik, međutim usprkos nizu urgiranja od strane RSE, nismo mogli saznati detalje.
Upravo je ukrajinski predsjednik Zelenski u svom pozivu sugerirao onima koji su zainteresirani za sudjelovanje u obrani Ukrajine - ali i Europe, "jer ovo nije samo ruska invazija na Ukrajinu, već početak rata protiv Europe" - da se jave vojnom atašeu u najbližem ukrajinskom veleposlanstvu.
Također, na pozive i mailove RSE ne javlja se ni počasni ukrajinski konzul u Splitu Ivica Pirić, prethodnih dana prisutan u medijima.
Šta govori otvoreni ukrajinski poziv dobrovoljcima?
Vojni analitičar Igor Tabak s portala Obris.org u izjavi za RSE komentirao je ukrajinski poziv dobrovoljcima.
"Činjenica da je Ukrajina službeno, glasno i javno pozvala dragovoljce iz svijeta govori da im podrška treba", jasan je Tabak.
Dobrovoljci iz svijeta borili bi se u posebno za tu namjenu formiranoj Međunarodnoj legiji Teritorijalne obrane Ukrajine.
Tabak upozorava da Ukrajina jest na terenu objektivno vojno slabija, i da joj nedostaje moderne protuoklopne i protuzračne tehnike i modernijih borbenih aviona.
"Ali ono što Ukrajini ne nedostaje su – ljudi! Ukrajina je mnogoljudna zemlja, sa stanovništvom koje se odlučilo braniti i kojih ima dovoljno, i koje ima dovoljno visok moral da napravi sve što treba", dodaje naš sugovornik.
Njemu je, kaže, smiješna svojevrsna konspirativnost hrvatskih vlasti oko ovog odlaska dobrovoljaca, isto kao i kod slanja vojne pomoći Ukrajini.
"Kao što se na nekakav polutajan način dopušta samoorganiziranja pojedinaca, u isto vrijeme Hrvatska nije objavila točan sadržaj vojne pomoći koja je poslana Ukrajini, što su sve druge europske države objavile. Dakle, kod nas je ta jedna konspirativnost na gotovo dječjoj razini nešto što hrvatske vlasti strašno vole – i onda kada treba, a posebno kada ne treba", zaključuje Tabak.
Što kaže zakon?
Hrvatski zakon kažnjava organiziranje odlaska ili odlazak u ratovanje u drugu zemlju ako se time ruši ustavni poredak te zemlje, podriva teritorijalnu cjelovitost zemlje i ako se ide kao plaćenik, dakle "isključivo motiviran osobnim dobitkom koji znatno prelazi visinu naknade" koju dobivaju drugi vojnici koji rade isti posao u toj vojsci.
"Tko kršeći pravila međunarodnoga prava novači, koristi, plaća ili osposobljava plaćenika za sudjelovanje u oružanom sukobu ili zajedničkom činu nasilja usmjerenom na rušenje vlade, podrivanje teritorijalne cjelovitosti države ili ugrožavanje njezina ustavnog ustrojstva, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. (...)Tko radi stjecanja materijalne koristi kao punoljetni plaćenik izravno sudjeluje u oružanom sukobu ili zajedničkom činu nasilja, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine", stoji u članku 95 važećeg Kaznenog zakona u Hrvatskoj.
Pritom se, prema tumačenju Vrhovnog suda, plaćenika definira na način kako je definiran u čl. 1 Međunarodne konvencije protiv novačenja, korištenja, plaćanja i osposobljavanja plaćenika.
Do sada nitko u Republici Hrvatskoj nije odgovarao zbog ratovanja u trećim zemljama.
Prakse u drugim zemljama
Ukrajinski zakon omogućuje stranim državljanima služenje u ukrajinskoj vojsci.
Prakse o služenju vlastitih građana u stranim vojskama su u raznim zemljama različite. Danske vlasti odlučile su da će omogućiti svojim državljanima da se pridruže ukrajinskim snagama, a češki predsjednik Miloš Zeman načelno je voljan odobriti svojim građanima odlazak u borbu na strani ukrajinskih vlasti, ali će tražiti dodatne konzultacije.
Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss pozdravila je odlazak britanskih državljana u Ukrajinu, ali joj se usprotivio ured britanskog premijera Borisa Johnsona, inače žestokog kritičara ruskog napada na Ukrajinu.
Britanski zakon iz 1870. zabranjuje svojim građanima ratovati za vosjku zemlje s kojom je Velika Britanija u miru. Australija dopušta svojim građanima ratovanje u vojsci strane zemlje, ali im zabranjuje ratovanje u paravojnim postrojbama.
Dobrovljci sa Balkana
U sukobu na istoku Ukrajine 2014. i 2015. godine borilo se, prema navodima portala Balkan Insight iz 2019. godine, protiv proruskih separatista dvadesetak hrvatskih državljana.
Dodaje se da su hrvatski državljani bili dobrovoljci bataljona Azov, desničarske paravojne formacije, ali u tekstu nema preciznijih informacija – na koga se istraživači pozivaju u vezi sa brojem Hrvata na ukrajinskom ratištu.
U međuvremenu je bataljon Azov, koji je prerastao u pukovniju, inkorporiran u ukrajinsku Nacionalnu gardu, pod zapovjedništvom Ministarstva unutrašnjih poslova. Bio je to način kako formalizirati zapovijedanje i financiranje paravojnih jedinica koje su se borile protiv proruskih separatista u ranim godinama rata u Donbasu.
Ukrajinski veleposlanik u Srbiji Oleksander Aleksandrovič iznio je prosinca 2018. godine procjenu da je više od 300 građana Srbije otišlo da se bori na strani proruskih separatista.
Službeni podaci sudova dostavljeni RSE u studenom 2021, govore da su u razdoblju od 2015. do 2018. godine donesene 32 osuđujuće presude.
Sve presude su donesene temeljem sporazumima o priznanju krivice. U 28 slučajeva, sud je okrivljenima presudio uvjetnu kaznu zatvora, dok su na kućni pritvor u trajanju od šest mjeseci osuđene četiri osobe.
U Srbiji je za organiziranje sudjelovanja u ratu ili oružanom sukobu u stranoj državi zaprijećena kazna zatvora u trajanju od dvije do deset godina. Srbija je 2021. godine, kako je objavio RSE, donijela i prvu presudu za organiziranje sudjelovanja u ratu na okupiranoj teritoriji u Ukrajini.
Osuđeni je dobio kaznu od šest mjeseci kućnog zatvora, bez nanožnice (nanogice). Ime osuđenog nije objavljeno.