Prekinuta sjednica Savjeta za bezbjednost i odbranu Crne Gore

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović , objavio je na Tviteru, da je razgovarao sa zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD Gabrijelom Eskobarom o ulozi Crne Gore kao NATO članice i oprezu u odnosu na stabilnost Zapadnog Balkana, u kontekstu rata u Ukrajini.

A uloga Crne Gore u NATO snagama u tom kontekstu trebala je da bude tema Savjeta za bezbjednost i odbranu, koja je prekinuta na samom početku, 2. marta.

Sjednica Savjeta je sazvana zbog, kako je navedeno, obaveza Crne Gore koje proističu iz njenog  članstva u NATO, a povodom situacije u Ukrajini. Preknuta je jer je napustio jedan od članova, potpredsjednik Skupštine Strahinja Bulajić, saopštio je član Savjeta i premijer Zdravko Krivokapić 2. marta.

Održavanje sjednice je inicirao predsjednik Đukanović, predsjedavajući Savjeta, koji je 28.februara zatražio hitno djelovanje Ministarstva odbrane i Generalštaba Vojske Crne Gore u cilju "stvaranja uslova za donošenje odluka Savjeta".

Savjet za odbranu i bezbjednost čine, predsjednik Crne Gore, predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade. Prema poslovniku, odluke se donose jednoglasno, što je odlaskom Bulajića sa sjednice onemogućeno, tako da o predloženoj temi nije ni raspravljano.

Ipak, jedan od lidera prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić, saopštio je da je predsjedavajući Skupštine Strahinja Bulajić, ujedno njegov partijski kolega, odbio da pošalje pripadnike Vojske Crne Gore "van prostora otadžbine".

On je čestitao Bulajiću što se "odupro pritisku Mila Đukanovića i presiji i podmetanjima članova razriješene vlade Zdravka Krivokapića".

Strahinja Bulajić je na mjesto potpredsjednika Skupštine došao 7. februara nakon što su opozicione partije i Građanski pokret URA sa mjesta šefa parlamenta smijenile Aleksu Bečića, lidera Demokrata.

Demokrate su sa prosrpskim DF-om i URA-om formirali Vladu nakon izbora 2020. godine, smijenivši Đukanovićevu Demokratsku partiju socijalista (DPS).

Zbog političkih neslaganja, Vladi je 4. februara izglasano nepovjerenje, a pokušaje formiranja nove, manjinske Vlade, koju bi trebalo da podrži Đukanovićev DPS, prate velike političke tenzije.

Bulajićev DF blizak je predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i ima bliske veze sa Rusijom. Jedan od lidera DF-a Andrija Mandić nedavno je podržao stav Vučića koji je rekao da neće Rusiji uvoditi sankcije.

Premijer Zdravko Krivokapić je saopšto i da Vlada podržava sve odluke NATO-a, cijeneći bezbjednosnu situaciju i obaveze Crne Gore koje proizilaze iz međunarodnih sporazuma. Po njegovom tumačenju sjednica Savjeta nije ni održana, jer nije bilo  rasprave o temi koja se tiče učešća crnogorskih vojnika u strukturama NATO-a.

Crna Gora je članica NATO-a od 2017. godine.

O upotrebi jedinica VCG-a u međunarodnim snagama, prema Ustavu, odlučuje Skupština, na predlog Savjeta.

Ruske snage započele su napade na Ukrajinu 24. februara po nalogu predsjednika Vladimira Putina. Putin je rekao da je odobrio "specijalnu vojnu operaciju" kako bi se uklonila, prema njegovim navodima, ozbiljna prijetnja iz Ukrajine.

Zapad je oštro osudio ruske postupke, nazivajući ih kršenjem suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine.