Hrvatska spremila smještaj za 2.700 izbjeglica iz Ukrajine

Iako broj izbjeglica iz Ukrajine koji su stigli u Hrvatsku nije dosegao tisuću, sve javne službe, nevladine udruge i brojni motivirani građani su na nogama i pomažu.

Neki koji su stigli iz Ukrajine još su u šoku, a neki su odmah počeli funkcionirati.

"Suprug i cijela obitelj su mi još u Ukrajini. Komuniciramo preko interneta. Planiram pronaći smještaj i naći posao, jer sam psihoterapeutkinja po struci“, kazala je novinarima 33-godišnja Tatiana koja je s kćerkicom stigla u Zagreb preko Mađarske.

Hrvatsku su odabrale jer njihov suprug i otac radi u IT kompaniji koja ima ured i u Zagrebu, i on ovdje ima kolege.

Majka i kćer za sada su smještene u zagrebačkom motelu "Plitvice" gdje smještaj i skrb organizira Hrvatski Crveni križ.

Volonteri i zaposlenici Hrvatskog Crvenog križa su najprisutniji u radu s izbjeglicama.

"Do četvrtka ujutro stiglo je u Hrvatsku 823 izbjeglica iz Ukrajine. U prihvatnim centrima u Varaždinu i Osijeku sada nema nikoga, odnosno ljudi dođu, prijave se i krenu dalje, a u motelu 'Plitvice' ih je 53, plus nekoliko koje se upravo uvodi u sustav", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) glasnogovornica Hrvatskog Crvenog križa (HCK) Katarina Zorić koja samo što ne spava u prihvatnom centru.

Smješteni u prihvatnim centrima

"Trenutno im nudimo humanitarnu pomoć, jer su smješteni u prihvatnim centrima ili idu dalje u privatni smještaj. Uglavnom se radi o higijenskim potrepštinama i nešto odjeće", kaže Zorić i dodaje da izbjeglice evidentiraju u Službi traženja HCK.

"To je osnova za sve dalje korake - spajanje članova razdvojenih obitelji, komunikaciju s obitelji koja je ostala u Ukrajini ili je negdje drugdje u svijetu, mogućnost nastavka dječjeg školovanja u hrvatskoj i drugo", kaže glasnogovornica HCK-a.

Međutim, ono što je u ovoj situaciji najbitnije je – psihosocijalna pomoć koju Ukrajincima koji su izbjegli od ratnih razaranja u prihvatnim centrima pružaju specijalizirani timovi.

"Oni dolaze umorni i iscrpljeni. To su većinom žene i djeca, zbunjeni i zapravo nesvjesni svega što se oko njih događa i zaista im se treba u tom ljudskom smislu posvetiti. Veseli nas da vidimo rezultate da su oni nakon dan-dva bolje, aktivniji su i žele sudjelovati u aktivnostima. Najbrže se oporavljaju djeca", dodaje Katarina Zorić.

Upravo za djecu su pripremljene hrpe igračaka, opremljene su igraonice, a ako ništa od toga ne pomaže, onda volonterke i volonteri HCK-a s njima u hodniku znaju zaigrati i – badminton.

Građani žele pomoći

Građani od prvog dana dolaze i žele donirati odjeću i hranu, međutim u HCK to za sada ne primaju.

"Ta je njihova namjera prekrasna, Hrvati su uvijek imali veliko srce, međutim mi iz iskustva znamo da je vrlo nezgodno dodatno slati humanitarnu pomoć ako ne znate točno – kome, kojim ćete je kanalima dovesti i slično. To samo stvara probleme na terenu", kaže glasnogovornica.

Dodaje da upravo zato HCK, predvođen izvršnim predsjednikom Robertom Marktom, odlazi u subotu u Ukrajinu, na granicu s Rumunjskom.

"Obići će zajedno s izaslanstvom Međunarodne federacije Crvenog križa granicu i novi logistički centar koji je sada u fazi uspostavljanja, i koji će moći zaprimati donacije“, pojašnjava glasnogovornica HCK.

U 24 sata otkako je Hrvatski Crveni križ objavio poziv za novčane donacije prikupljeno je više od 100.000 kuna (oko 13,3 tisuće eura), međutim stigle su najave više hrvatskih kompanija za ozbiljne donacije za pomoć izbjeglicama iz Ukrajine, kažu u HCK.

Volontera ima dovoljno, javilo se i dovoljno prevoditelja za ukrajinski, a aktualno se radi s izbjeglicama iz Ukrajine u 26 lokalnih podružnica HCK-a.

U Istri pozivi građanima da ustupe slobodne stanove

Prvi vatrogasac Istre Dino Kozlevac, koji je načelnik Županijskog stožera Civilne zaštite, došao je na naslovne stranice novina efikasnim vođenjem borbe protiv korone u Istarskoj županiji, koja se i dalje nastavlja, a već je tu nova zadaća – skrb za izbjeglice iz Ukrajine.

Njih je u Istri stotinjak, od toga je trećinu stiglo posljednja 24 sata, i svi su smješteni na sigurnim lokacijama u privatnim kućama.

"Sustav Civilne zaštite u Istri pripremio je zgradu Mornaričke bolnice u Puli sa 250 kreveta kao jednu pričuvu, zlu ne trebalo. Međutim, u kojem će pravcu sve ići, to nitko ne zna. Mi smo spremni, Vidjet ćemo koja će biti količina izbjeglica, koliko će ih biti u Istri. Što god bilo, mi smo spremni da pomognemo ljudima u nevolji – to je naša vokacija", kazao je Kozlevac za RSE.

Iz Crvenog križa Istre apeliraju da im se jave svi građani koji imaju stambeni prostor na raspolaganju i žele pomoći u zbrinjavanju izbjeglica, i pozivaju sve osobe stigle iz ratom pogođenih područja da se izravno obrate Društvu Crvenog križa kako bi im pružili adekvatnu pomoć i psihosocijalnu podršku.

U slučaju potrebe, razmatra se i smještaj ukrajinskih izbjeglica u turističke kapacitete u vlasništvu države, i razgovori o tome se već vode, kazao je medijima ministar unutarnjih poslova i voditelj Nacionalnog stožera Civilne zaštite Davor Božinović.

Poseban fokus na djecu

Ministarstvo znanosti i obrazovanja već je napravilo okvir za obrazovanje djece i mladih koji kao izbjeglice stignu iz Ukrajine – predškolskim obrazovanjem i osim toga uključivanjem bilo u hrvatski osnovnoškolski sustav, nakon što na pripremnom tečaju savladaju osnove hrvatskog jezika, bilo po postojećem modelu C po kojem se školuju pripadnici ukrajinske manjine u Hrvatskoj.

"Predvidjeli smo i opciju za srednjoškolce. Ako ne postoji baš istovjetni program kakav je imao u Ukrajini, ovdje u Hrvatskoj upisat će najbliži srodni srednjoškolski program", pojasnio je novinarima državni tajnik u Ministarstvu Tomislav Paljak.

"Razrađuje se i plan za prihvat studenata. Oni će shodno programima koje studiraju u Ukrajini moći izabrati te ili srodne programe ovdje. Za to vrijeme imat će organiziran smještaj i prehranu i bit će novčano stipendirani", najavio je Paljak.

Izbjeglicama pomažu Facebook inicijative i nevladine udruge koje su formirane još kada je trebalo priskočiti u pomoć žrtvama potresa u Petrinji i okolici , ali se formiraju i nove. Mišo Nejašmić vodi nedavno hrvatsku podružnicu nevladine humanitarne udruge AIDhub, koja je – kaže on za RSE - u radu s izbjeglicama od prvog dana krize uzrokovane ruskim napadom na Ukrajinu.

"Tu smo da osmislimo ubrzane kanale komunikacije, a najviše ćemo se angažirati oko posebnih usluga za izbjeglice i koordinirati ih prema institucijama. Sada organiziramo ljude za za call centre kako bi izbjeglice koji iz Ukrajine dođu u Hrvatsku imale jezičnu podršku u zdravstvu, policiji, sudstvu i drugdje gdje bude trebalo", kaže Nejašmić koji se pribojava da bi zbog razvoja krize u Ukrajini u Hrvatsku moglo doći i nekoliko desetaka tisuća izbjeglica.

"Kako najveći broj ljudi iz hrvatskog dijela AIDhuba dolazi iz kulture i obrazovanja, taj će se segment dodatno obrađivati. Tu ćemo biti najjači i pripremamo neka rješenja i know-how za koja mislimo da će i internacionalno funkcionirati, i tu nam je fokus", kaže naš sugovornik.

Pomoć Moldaviji iz Hrvatske

Kao izraz solidarnosti, s obzirom na priljev izbjeglica iz Ukrajine te sigurnosno okruženje u kojoj se nalazi, hrvatska Vlada je na sjednici u četvrtak donijela odluku o hitnom upućivanju pomoći Republici Moldovi u obliku robe i opreme ukupno vrijednih oko 1,8 milijun kuna (2,4 milijuna eura).

Moldova je zatražila pomoć u robi i opremi od međunarodnih institucija, a Hrvatska je pomoć koju će joj uputiti osigurala iz raspoloživih zaliha Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno Ravnateljstva Civilne zaštite, koje je Vlada zadužila da organiziraju slanje. Radi se o šatorima, krevetima i drugim stvarima potrebnim za hitno zbrinjavanje izbjeglica.

Premijer Andrej Plenković rekao je kako je ta odluka još jedan doprinos Hrvatske u aktualnoj teškoj humanitarnoj situaciji vezanoj uz Ukrajinu.

"Hrvatska za sada ima oko 2.700 mjesta pripremljenih za prihvat izbjeglica iz Ukrajine u Zagrebu, Varaždinu i Osijeku. Kako će se puniti, tako ćemo dalje otvarati prostore i zbrinjavati izbjeglice", kazao je novinarima ravnatelj Civilne zaštite Damir Trut, koji očekuje da će broj ukrajinskih izbjeglica u Hrvatskoj "sigurno rasti".

On ocjenjuje da su svi segmenti sustava Civilne zaštite za to pripremljeni i osposobljeni, u prvom redu HKC.