U BiH traže pomoć za naplatu dugovanja iz Rusije i Ukrajine

Preduzeće Agroimpex iz Gradiške, na sjeveru Bosne i Hercegovine (BiH), zbog rata u Ukrajini, ne može da naplati 300.000 evra za jabuke izvezene u Rusiju.

Naplata je praktično onemogućena zbog oštrih sankcija Rusiji nakon invazije na Ukrajinu. Ruske banke su isključene iz SWIFT sistema (međunarodni sistem obavještavanja o uplatama u bankama).

"Imali smo mi najavu priliva iz Rusije i poslali smo dokumenta, po kojima je otišao naš izvoz. Međutim, javili su nam da su sredstva vraćena i da ih ne možemo dobiti", priča za Radio Slobodna Evropa (RSE) Vlado Palačković iz Agroimpexa.

Pratite BLOG UŽIVO o ruskoj invaziji na Ukrajinu

Svoja potraživanja to preduzeće je prijavilo Privrednoj komori Republike Srpske (RS), jednog od dva entiteta u BiH.

Komora RS-a je evidentirala više od milion maraka (pola miliona evra) zarobljenog novca u Rusiji, u samo nekoliko dana od raspisivanja poziva da kompanije iz tog entiteta prijave nenaplaćena potraživanja.

Nakon što se prikupe svi podaci, oni će biti upućeni Vladi RS-a, sa kojom će se razgovarati kako pomoći ugroženim izvoznicima.

"U skladu sa dogovorom na sastanku sa predsjednikom Vlade RS-a 5. marta, tražićemo najbolja zajednička rješenja, koja bi, eventualno čak išla u pravcu da preuzme ta potraživanja, da isplati taj novac preduzećima kako bi ona mogla nesmetano da rade", rekao je za RSE Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS-a.

Tu ideju o preuzimanju potraživanja podržavaju i privrednici koji izvoze za Ukrajinu i Rusiju.

"Mislimo da bi Vlada trebala da nama isplati taj novac koji mi potražujemo od Rusije, pa neka ga ona onda naplati. To bi nam pomoglo da nastavimo sa poslovanjem", kaže Vlado Palačković iz Agroimpexa.

Iz BiH robu za Rusiju izvozi 38 kompanija, a za Ukrajinu 28. Podaci su to državne Uprave za indirektno oporezivanje (UIO).

No, u Spoljnotrgovinskoj komori BiH za RSE navode da za sada nemaju podataka koliko kompanija ima blokirana sredstva u Rusiji i Ukrajini.

Ističu da im do sada niti jedna kompanija nije prijavila probleme.

"Mi nemamo informacije o tome, jer nam se niko do sada nije obratio sa tim problemom. Obično se prijave Savjetu ministara i mi to onda znamo. Za sada nema nijednog poziva prema vlastima da se taj problem rješava. Po nama, dakle, problem ne postoji. Ali to je s rezervom, zato što nismo ni kontaktirali", rekao je za RSE Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH.

I u Privrednoj komori drugog entiteta, Federacije BiH, za RSE tvrde da im se niko od izvoznika nije obratio.

Najveći BiH izvoznik u Rusiju i Ukrajinu traži pomoć države

Farmaceutska kompanija Bosnalijek, koja je najveći bh. izvoznik robe na tržište Rusije i Ukrajine, zatražila je pomoć države zbog problema sa izvozom nakon početka rata u Ukrajini.

"Zbog strateškog značaja kompanije za cijelu državu, očekujemo i tražimo od svih institucija u Bosni i Hercegovini da nam pomognu u potencijalnom prevazilaženju poteškoća", naveli su u odgovoru na upit RSE iz Bosnalijeka, čije je sjedište u Sarajevu.

Prema zvaničnim podacima, iz BiH u Rusiju je samo prošle godine izvezeno više od 81 milion maraka (oko 40,5 miliona evra) farmaceutskih proizvoda.

Vrijednost izvoza u Ukrajinu u toj oblasti iznosila je preko tri miliona maraka (oko 1,5 miliona evra).

Iz Bosnalijeka nisu odgovorili na upit RSE, koliku je štetu pretrpjela kompanija.

Ono što je poznato je da su akcije Bosnalijeka pretrpjele pad od početka rata u Ukrajini.

Samo dan prije početka napada Rusije na Ukrajinu, 23. februara, vrijednost akcije Kompanije na Sarajevskoj berzi iznosila je nešto više od 29 maraka (oko 15 evra).

Jedna akcija Bosnalijeka 9. marta košta 24 marke (12 evra), što je pad za više od petine vrijednosti.

Gotovo 80 procenata kompletnog izvoza u Rusiju i Ukrajinu su farmaceutski proizvodi, zbog čega će, prema mišljenju analitičara,  farmaceutska industrija i pretrpjeti najveće posljedice.

"Može doći do problema u tekućem poslovanju, a to znači refleksiju prema promjeni poslovne politike, dobavljačima i ukupno privredi u BiH. U kratkom roku to znači ugroženost poslovanja, ali mislim da nije tolika ugroženost u smislu tržišne egzistencije, da može doći do bankrota", kaže za RSE ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Izvoznici upozoravaju i na gubitak drugih tržišta

Preduzeće Lafat komerc sa sjedištem u Federaciji BiH u Kalesiji, na istoku BiH, na tržište Ukrajine i Rusije do sada je izvozilo opremu za grijanje i termo montažu. No, njihovi proizvodi su u tim poslovima završavali i u Rumuniji i Moldaviji, te upozoravaju i na gubitak tih tržišta.

"Stao je izvoz, narudžbe su nam otkazane. Otkazane su što se tiče i Moldavije, čak i Rumunije jednim dijelom, jer te velike korporacije sa kojima sarađujemo rade na tom tržištu", kaže za RSE vlasnik kompanije Adnan Lović. On nije na upit RSE govorio o obimu izvoza, niti o tome koliki je iznos nenaplaćenih potraživanja.

"Tačne podatke nemamo što se tiče naplate i toga. Radimo i s Rusijom i Ukrajinom. Ukrajina nam je stala skroz. Mi sa dvije firme, znači Termal Lopare i Lafat izvozimo za Ukrajinu, a za Rusiju samo Lafat", rekao je Lović.

U preduzeću Belaprom iz Brčko distrikta, nadali su se ove godine uduplavanju izvoza u Rusiju i Ukrajinu, no to je, kako kažu, sada sve zaustavljeno.

Prošle godine su izvezli filtera za šuplje cigarete u iznosu od 30.000 evra.

"Mi na sreću nemamo problema s naplatom, jer nam je politika bila da avansno naplaćujemo. Međutim sad je sve blokirano, a imali smo nekih novih kupaca u Ukrajini, a ne možemo naći ni prevoz za robu ka Rusiji", kaže za RSE Nihad Savanović iz Belaproma.

Formirati interventni fond za pomoć izvoznicima

Ekonomski analitičari ističu da je ova situacija test za vlasti u BiH, ali i banke kako da odgovore kada je potrebna podrška ugroženim kompanijama.

"Nije više samo u pitanju tržište Ukrajine i Rusije, već je upitna naplativost i na kompletnom tržištu Evropske unije (EU), zato što brojne EU kompanije imaju trenutno problema sa poslovanjem, što utiče na naže izvoznike posebno", kaže ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Nove sankcije EU - beloruskim bankama, te oligarsima i zvaničnicima Rusije

Čavalić smtra da bi bilo dobro da se u BiH formira interventni fond koji bi pomogao da se ne ugrozi finansijska stabilnost izvoznih kompanija. U sve bi trebalo uključiti banke, finansijske institucije, te vlasti, uz moderatorsku ulogu privrednih komora.

"Cilj je da se postigne zajedničko rješenje u kom neće samo država pomoći, Banke bi trebale ponuditi određeni vid podrške, kroz možda neke interventne kredite koji će minimizirati rizik poslovanja u ovom trenutku", zaključuje Čavalić.

Šta sve izvozi BiH u Rusiju i Ukrajinu?

BiH je izvezla u Rusiju, u toku prošle godine, robe u vrijednosti od 107,8 miliona maraka (oko 54 miliona evra).

Pored farmaceutskih proizvoda, na drugom mjestu je izvoz jabuka, krušaka i drugog voća.

Prema podacima UIO BiH je u Rusiju u toku prošle godine izvezla voća i oraštastih plodova u vrijednosti nešto većoj od 8,8 miliona maraka (4,4 miliona evra). 

Osim toga izvoze se i naftni derivati, obuća, montažni objekti, namještaj i žive biljke.

Istovremeno, izvoz iz BiH u Ukrajinu u toku 2021. godine iznosio je nešto više od devet miliona maraka (oko 4,5 miliona evra).

I u izvozu u Ukrajinu dominira farmaceutska industrija.

BiH u Ukrajinu je izvezla i proizvoda od gvožđa i čelika vrijednih 1,9 miliona maraka (oko milion evra). Izvoženi su kotlovi i mašine vrijedne 967.000 maraka (oko 500.000 evra).

Među izvoznim artiklima su i eterična ulja, neorganski hemijski proizvodi, drvo i proizvodi od drveta i druga roba u malim količinama.