Britanski ambasador kaže da ga 'često pitaju da li će u BiH biti rata'

Ambasador Velike Britanije u Bosni i Hercegovini (BiH) Matthew Field izjavio je da BiH ima veliku podršku Velike Britanije, te je naglasio da nema razloga za zabrinutost, referirajući se na sve češće spominjanje mogućnosti novoga rata.

"Često me pitaju da li će u BiH biti rata. U gradskom prijevozu, na ragbi utakmici, prolaznici me pitaju isto dok šetam planinom i moj odgovor je uvijek isti - ne! Ali to nije moja odluka, to mora biti zajednički napor i namjera svih", kazao je Field u ponedjeljak, 14. marta, tokom predavanja studentima na Internacionalniom Burchu univerzitetu u Sarajevu.

Dodao je kako je Velika Britanija spremna učiniti i više ako treba da do takvog scenarija u BiH ne dođe.

Kako je kazao, BiH se često se spominje u međunarodnim krugovima, te je i sam dolazak dodatnih snaga EUFOR-a potaknuo brojne dileme i pitanja.

"EUFOR je povukao rezerve u BiH i vidite ih sada više na ulicama. To je s jedne strane uznemirujuće za ljude koji žive ovdje, ali je to također pozitivna vijest, jer pokazuje posvećenost međunarodne zajednice ovoj zemlji", naveo je, ističući da rat u Ukrajini iz temelja mijenja svijet.

U BiH je 4. marta stiglo dodatnih 500 vojnika EUFOR-a, iz koje gu kao razlog naveli da bi "pogoršana bezbjednosna situacija na međunarodnom nivou mogla potencijalno uzrokovati nestabilnost u BiH".

Dodatni vojnici došli su iz Austrije, Bugarske, Rumunije i Slovačke dok traje invazija Rusije na Ukrajinu.

Feild se osvrnuo se i na trenutna dešavanjima u BiH i svijetu, ističući kako aktuelni izazovi na globalnoj političkoj sceni mogu biti pretvoreni u priliku za BiH.

"U posljednje dvije sedmice vidjeli smo događaje koji su potpuno transformisali svijet. U Ukrajini imamo užasne događaje koji nažalost nisu jedinstveni u svijetu, ali je način na koji je međunarodna zajednica reagovala jedinstven. Kao odgovor na agresiju Rusije nad Ukrajinom uvedene su opsežne ekonomske sankcije, podrška u naoružanju i pokazana je velika briga za nadolazeću izbjegličku krizu", istaknuo je britanski ambasador.

Govoreći o članstvu BiH u Evropskoj uniji (EU), kazao je da neće biti dovoljna samo želja nego da će biti potrebno pokazati pozitivne pomake.

"Ono na šta se trebamo fokusirati je kreiranje boljeg života za građane. Stopa odlaska mladih ljudi iz ove zemlje je opasna, posebno ako uzmemo u obzir da obrazovani, uspješni ljudi s dobrim poslovima napuštaju zemlju zajedno sa porodicama, jer ne žele da im djeca odrastaju ovdje. To moramo hitno promijeniti", kazao je Field.

Istaknuo je da se političari trebaju fokusirati na poboljšanje životnih uslova, pružanje bolje ekonomske perspektive, smanjenje korupcije i svih oblika nelegalnih aktivnosti koji podrivaju razvoj i napredak BiH ka euroatlantskim integracijama.

Također je naveo da opći izbori, koji su planirani za oktobar, moraju biti održani.

"Dugoročno u svjetlu ove krize, svi tražimo način kako smanjiti utjecaj Rusije u BiH i na zapadnom Balkanu", poručio je britanski ambasador.

BiH se uskladila sa odlukom Evropske unije (EU) o uvođenju sankcija protiv Rusije, nakon invazije koju je ta država izvršila na susjednu Ukrajinu.

No, od početka eskalacije krize nema zajednički stav po većini pitanja koja se tiču ovog sukoba – pa ni po pitanju sankcija.

Radi se o sankcijama koje obuhvataju, između ostalog, finansije, energetiku, transport, kontrolu izvoza i viznu politiku.

Dok su članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović proteklih dana osuđivali rusku invaziju na Ukrajinu, i pozivali na teritorijalni suverenitet te države, Milorad Dodik je u više navrata tvrdio da BiH u ovoj situaciji treba da ostane neutralna.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić uputio je 8. marta pismo najvišim zvaničnicima Evropske komisije, u kojem je zatražio da institucije EU "stave u razmatranje mogućnost dodjeljivanja kandidatskog statusa BiH".

Zbog ruske invazije na Ukrajinu Komšić uključio 'alarm' u Sarajevu

U pismu koje je uputio predsjedniku Vijeća EU Charlesu Michelu, predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen, komesaru EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepu Borrellu, te Oliveru Varhelyju, komesaru za susjedsku politiku i proširenje, Komšić se referirao na trenutnu invaziju Rusije na Ukrajinu koja je 28. februara zatražila članstvo u EU.

Osvrnuo se na usklađivanje vanjske politike BiH sa vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije te kazao da je ''više nego ikada je potrebno europsko jedinstvo i jasan signal da je Zapadni Balkan dio Evrope, a države koje ga čine neupitne buduće članice EU''.