Šefica OEBS-a u BiH poručila da je trenutno najvažnije obezbijediti novac za izbore

Trenutno je najvažnije da Savjet ministara Bosne i Hercegovine (BiH) donese potrebne odluke o izdvajanju novčanih sredstava koja su potrebna za organizaciju Opštih izbora u BiH u oktobru 2022. godine.

Poručila je to Kathleen Kavalec, šefica Misije Evropske organizacije za bezbjednost i saradnju (OEBS) u BiH tokom posjete Tuzli (sjeveroistok BiH) u ponedjeljak, 21. marta.

Ona je, u izjavi koju prenosi FENA, navela da je razočarana što bh. politički lideri nisu postigli sporazum o potrebnim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.

„Mi nećemo odustati. Nastavit ćemo raditi na tome. Moram reći da se radujemo izborima u oktobru koji trebaju biti organizovani u skladu s međunarodnim obavezama ove države kao države članice OEBS-a“ navela je Kavalec.

Posljednja runda razgovora o izmjenama Izbornog zakona neuspješno je završena u nedjelju 20. marta.

Pregovori sa političkim strankama BiH vođeni posredstvom međunarodnih pregovarača Angeline Eichhorst, direktorice pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS), i Michaela Murphyja, novoimenovanog ambasadora SAD-a u BiH.

Šefica Misije OEBS-a poručila je da će ta organizacija i aktivno dalje raditi u sferi izborne reforme, „jer su posvećeni odredbama koje se tiču integriteta izbornog procesa u BiH“.

„Na osnovu poziva BiH Kancelarija OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava u četiri navrata je pratila provođenje izbora i o tome napravila izvještaj i ukazala na različite manjkavosti te dala konkretne preporuke za otklanjanje tih manjkavosti iz izbornog procesa“, rekla je Kathleen Kavalec.

Podsjetila je da BiH, kao država članica OEBS-a ima obavezu da organizuje demokratske izbore u redovnim intervalima.

Kavalec je navela i da je OEBS zabrinut zbog narušavanja povjerenja građana u izborni proces te su iz tog razloga, kako je kazala, mnogo puta pozivali na donošenja potrebnih izmjena i dopuna kojima bi se ojačali integritet i transparetnost izbornog procesa.

Izjava Kavalec dolazi nakon što je u nedjelju lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Dragan Čović izjavio da “apsolutno nema uvjeta da se organiziraju izbori”.

Bez dogovora o Izbornom zakonu nakon devet mjeseci pregovora

Pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH trajali su devet mjeseci.

Učestvovali su lideri šest domaćih političkih partija - Stranka demokratske akcije (SDA), Narod i Pravda, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Hrvatska demokratska zajednica 1990 (HDZ 1990), Savez za bolju budućnost (SBB) i Narodni evropski savez (NES).

Suština izmjena Izbornog zakona jeste u provođenju presuda Evropskog suda za ljuska prava kojima se traži ukidanje diskriminatornih odredbi koje onemogućavaju svim građanima da biraju i da budu birani, bez obzira na nacionalnu pripadnost.

Hrvati traže da im se osigura izbor "legitimnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH", kao i delegata u Domu naroda Federacije BiH, te Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom sa sjedištem u Federaciji BiH predložile su da se iz Ustava BiH i Izbornog zakona BiH brišu nacionalne odrednice članova Predsjedništva BiH.

Hrvatske stranke traže da tamo gdje u Ustavu i Izbornom zakonu piše ''Hrvat'', ''Bošnjak'' odnosno ''Srbin', stoji ''predstavnik hrvatskog konstitutivnog naroda i svih drugih građana'', te isto tako za bošnjačkog, te srpskog člana Predsjedništva BiH.

Prema sadašnjem Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, "Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH (FBiH)" i "Srbin iz entiteta Republika Srpska (RS)".

To je odrednica koja onemogućuje Jevrejima, Romima i ostalim ''nekonstitutivnim'' narodima, mogućnost kandidovanja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.

Zbog ovakvog izbornog zakonodavstva, Evropski sud za ljudska prava donio je četiri odluke protiv BiH, a Ustavni sud BiH jednu presudu.

Evropski sud za ljudska prava je proglasio dijelove Ustava BiH diskriminatornim, najprije 22. decembra 2009. u predmetu “Sejdić-Finci”, te kasnije u presudama u predmetima “Pilav”, “Zornić”, “Šlaku” i “Pudarić”.

Nijedna od ovih presuda nije provedena. Presude može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina koja bi podržala neki od prijedloga.