Formiranje Vlade Crne Gore uslovljeno stavom o Ukrajini

Ruska invazija na Ukrajinu razlog je odugovlačenje pregovora o formiranju nove Vlade Crne Gore jer oko tog pitanja nema saglasnosti među partijama koje bi trebalo da je čine, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) politički analitičar Zlatko Vujović.

On naglašava da mandatar Dritan Abazović neće dobiti podršku u crnogorskom parlamentu, ukoliko sve učesnice u Vladi otvoreno ne osude rusku agresiju u Ukrajini.

Naime, suverenističke partije, čija je podrška neophodna za izbor Abazovićeve Vlade, ranije su saopštile da će kriterijum za podršku biti jasna evroatlantska orijentacija, uključujući i stav da je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu.

Prema najavi Abazovića, u novoj, manjinskoj Vladi ministarska mjesta bi zauzeli funkcioneri koalicije "Crno na bijelo" koju čine njegov Građanski pokret URA i udruženje CIVIS, potom partije manjinskih naroda - Albanska koalicija, Albanska lista i Bošnjačka stranka i prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP).

Abazovićevoj Vladi neophodna je parlamentarna podrška Demokratske partije socijalista (DPS), predsjednika Mila Đukanovića, a računa na podršku i još dvije suverenističke, socijaldemokratske partije. Te partije ne bi učestvovale u Vladi.

Međutim Vujović upozorava da Vlada neće dobiti njihovu podršku, prije svega zbog namjere mandatara da prosrpskoj SNP dodijeli značajna mjesta u novoj vlasti.

"Očigledno je da nova Vlada neće dobiti blanko podršku da ta proruska partija dobije i mjesto predsjednika Skupštine a samim tim i glas za odlučivanje u Savjetu za nacionalnu bezbjednost. Sada imamo još jedan problem koji opterećuje taj proces a to je situacija u Ukrajini jer trećinu mjesta u toj budućoj vladi treba da pripadne proruskoj SNP", komentariše Vujović.

Stalni članovi Savjeta za nacionalnu odbranu i bezbjednost su predsjednik države, premijer i predsjednik parlamenta a odluke se donose jednoglasno.

SNP je do sada odbijala da se jasno odredi prema ruskoj invaziji na Ukrajinu.

Jasno određenje buduće Vlade o ruskoj invaziji na Ukrajinu

Tokom pregovora o budućoj Vladi, objavljena su dva dokumenta o obavezama nove Vlade i parlamentarne većine u cilju izlaska Crne Gore iz političke i institucionalne krize. 

U jednom od njih navodi se osuda agresije Rusije na Ukrajinu ali je ostalo nejasno da li će to biti u dokumentu o principima rada buduće Vlade.

Zlatko Vujović ukazuje na primjeru odlazeće Vlade Zdravka Krivokapića koliko je bitan jasan stav oko ruske agresije na Ukrajinu.

Naime, Krivokapićeva Vlada i pored obaveze Crne Gore da prati spoljnu politiku Evropske unije (EU), što i čini od 2012. godine, nije potvrdila odluku o sprovođenju evropskih sankcija protiv Rusije. Premijer je 17. marta prekinuo sjednicu na kojoj je trebalo da budu potvrđene sankcije.

Odluka Vlade bila je neophodna da bi se sankcije sprovele u praksi i da spisak mjera proslijedi institucijama zaduženim za njihovo sprovođenje.

Zašto bi u programu nove Vlade trebalo da se nađe jasan stav po pitanju Ukrajine, Vujović objašnjava aktuelnom situacijom u kojoj se Crna Gora nalazi poslednjih mjeseci:

"Imamo situaciju da Vlada nije usvojila sankcije protiv Rusije, da je blokirana spoljnopolitička aktivnost zemlje i sistem bezbjednosti i da u izvršnoj vlasti dominira rusko – srpski politički kadar koji zastupa interese ruske politike."

Iako joj je izglasano nepovjerenje početkom februara, Krivokapićeva Vlada je u tehničkom mandatu, do izbora nove. 

Nepotvrđivanje evropskih sankcija od strane Krivokapićeve Vlade izazvalo je negativne reakcije evropskih institucija i centrale EU u Briselu.

Zašto je SNP problem nove Vlade ?

I mandatar Abazović je osudio premijera Krivokapića da je neprihvatljivim predlozima opstruirao usvajanje odluke o sankcijama Rusiji.

"Moramo zauzeti stranu, a naša strana nije ruska. Oni koji to ne shvataju podrivaju naš najveći cilj, da budemo članica EU", rekao je Abazović.

Ipak kao mandatar ponudio je mjesta u Vladi SNP-u, čiji je lider Vladimir Joković prije dvije sedmice izjavio da " ne može odgovoriti da li Rusija vrši invaziju", rekavši da će se o tome odrediti "kada bude vrijeme".

Na posljednjim izborima SNP je nastupila u koaliciji sa prosrpskim i proruskim Demokratskim frontom sa kojim je zajednički glasala za nekoliko spornih odluka u crnogorskom parlamentu.

Ulazak SNP u novu Vladu Abazoviću obezbjeđuje neophodan broj glasova u parlamentu za donošenje krupnih odluka u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije i kriminala, budući da se te odluke donose dvotrećinskom većinom. Ukoliko bi manjinsku Vladu podržali samo DPS, suverenističke i stranke manjinskih naroda, imali bi tek prostu većinu.

Poslanici SNP u junu prošle godine nijesu glasali za usvajanje Rezolucije o zabrani negiranja genocida u Srebrenici a glasali su i protiv smjene tadašnjeg ministra pravde Vladimira Leposavića, koji je negirao taj genocid.

"Ovdje je pitanje zašto bi neki subjekti koji su svojevremeno glasali protiv smjene Leposavića, sada bili nagrađeni pozicijama u novoj Vladi. Šta ćemo postići ako ćemo na važne pozicije u sistemu odbrane i bezbjednosti jedne NATO članice postaviti proruski kadar " kaže Zlatko Vujović.

Inače, SNP je 1997. godine osnovao Momir Bulatović izdvajajući svoje krilo stranke iz tadašnje DPS Mila Đukanovića koji je napravio otklon od politike Slobodana Miloševića.

Momir Bulatović i njegova partija su podržavali Miloševića do njegovog pada 2000. godine.

Manjinska ili tehnička Vlada?

Ulasku SNP u novu Vladu oštro se protive proruski Demokratski front i Demokrate, smatrajući to "izdajom izborne volje" iz avgusta 2020. Godine kada su zajedno sa pokretom URA smijenili tridesetogodišnju vlast DPS.

Oni traže formiranje prelazne ili tehničke Vlade u kojoj bi učestvovale sve partije koje bi pripremile nove izbore. Ovi politički subjekti su najavili vaninstitucionalno djelovanje ako bude formiranja manjinska Vlada.

Politički analitičar Zlatko Vujović smatra da je Crna Gora sada daleko od formiranja manjinske Vlade ali nije siguran koliko je blizu novih izbora.

"Smatram da ne treba isključiti mogućnost formiranja tehničke Vlade koju zagovaraju Demokratski front i Demokrate jer bi možda ta tehnička Vlada omogućila ostavljanje po strani nekih pitanja o kojima ne postoji šira saglasnost a fokus bi bio stvaranje uslova za održavanje narednih izbora", ocjenjuje Vujović.

Poslednje rješenje – novi izbori

Abazović je rekao da će odgovor svih opozicionih stranaka da li će podržati njegovu Vladu, čekati do ponedjeljka 21. marta, a da su alternativa izostanku odgovora – novi izbori.

Potpredsjednik Abazovićeve partije, Goran Đurović je 20. marta rekao da će URA i njen lider Abazović, ukoliko ubrzo ne dobiju jasnu podršku za evropsku vladu biti prinuđeni da vrate mandat predsjedniku Crne Gore. Nakon toga bi se išlo na izbore koji bi po Đuroviću u ovom trenutku bili najlošije rješenje.

"U situaciji agresije Rusije na Ukrajinu, enormnog rasta cijena i važnosti predstojeće turističke sezone, održavanje izbora u ovom trenutku bilo bi katastrofalno rješenje za crnogorsku privredu i za građane", kaže Đurović.

Formalno, Abazović ima još dva i po mjeseca rok da sastavi Vladu koja bi onda išla na izglasavanje u crnogorskom parlamentu.

No, ko će zakazati tu sjednicu ostaje nepoznanica budući da je crnogorski parlament u blokadi. Predsjedavajući Strahinja Bulajić iz Demokratskog fronta iz političkih razloga odbija da zakaže sjednicu parlamenta kako bi onemogućio izbor nove Vlade sa parlamentarnom većinom koja isključuje njegov Demokratski front.