Članica UN komisije najavljuje prvi izvještaj o ratnim zločinima u Ukrajini za septembar

Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih nacija (UN) imenovalo je Jasminku Džumhur, ombudsmenku za ljudska prava u Bosni i Hercegovini (BiH) u tročlanu komisiju koja će istraživati eventualna kršenja ljudskih prava i zlostavljanja u Ukrajini.

Komisija je dobila mandat da "utvrdi činjenice, okolnosti i uzroke kršenja ljudskih prava i zlostavljanja koji bi eventualno mogli doprinijeti ostvarenju međunarodne pravde nad ratom".

"Komisija će, kako samo ime kaže, raditi na utvrđivanju činjenica u cijeloj Ukrajini u okviru međunarodno priznatih granica kao članice Ujedinjenih nacija. Što se tiče vremenskog perioda, sve ono što može reflektirati na konflikt koji se dešava u Ukrajini naravno da će biti relevantno u prikupljanju od strane komisije", kazala je Džumhur za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Prikupljanje dokaza

Na čelu ove komisije je Erik Moseu, bivši predsjednik Međunarodnog krivičnog suda za Ruandu i bivši norveški sudac u Europskom sudu za ljudska prava. U tročlanoj komisiji je i Pablo de Greiff, bivši specijalni izvjestitelj Ujedinjenih nacija za promicanje istine, pravde, reparacija i jamstva neponavljanja zločina.

"Mi trebamo da, u skladu sa rezolucijom Vijeća za ljudska prava (49/1), organizujemo rad komisije. U skladu sa rezolucijom, imat ćemo osigurano osoblje koje će praktično omogućiti djelovanje komisije”, kazala je Džumhur za RSE.

Džumhur je pojasnila kako rad u ovoj komisiji nije profesionalni posao, nego "doprinos eksperata njihovim znanjem i ličnim kapacitetom u tom procesu".

"Komisija će najvjerovatnije imati sjedište sekretarijata u nekoj od zemalja koje su bliže Ukrajini. O tome još uvijek nije odlučeno, a nisu riješeni ni praktični detalji funkcioniranja", dodala je Džumhur.

Vijeće Ujedinjenih nacija za ljudska prava donijelo je 4. marta rezoluciju koja osuđuje navodna kršenja ljudskih prava od strane Rusije tokom njene invazije na Ukrajinu i odobrio formiranje komisije koja će ih istražiti.

Za rezoluciju su glasala 32 člana Vijeća UN-a, a 13 je bilo uzdržano od 47 članova ovog tijela. Samo su Rusija i Eritreja glasale protiv.

"Ova komisija mora već u septembru mora podnijeti prvi izvještaj Vijeću UN-a za ljudska prava. Izvještaj se dostavlja Vijeću za ljudska prava, ali istovremeno izvještaj i dokazni materijali mogu da koriste svi sudovi za utvrđivanje činjenica o krivičnoj odgovornosti počinilaca zločina", rekla je Džumhur.

Dodala je kako je samo prikupljanje činjenica vezanih za kršenje ljudskih prava i kršenje međunarodnog humanitarnog prava obiman posao i radi se jako puno na terenu sa svim subjektima koji raspolažu takvim činjenicama.

"To posebno uključuje obavljanje intervjua, prikupljanje forenzičkih dokaza i sav dokazni materijal bit će raspoložen nadležnim sudskim instancama", kazala je Džumhur za RSE.

Istrage ratnih zločina

Opća skupština UN-a usvojila je 2. marta rezoluciju kojom se izražava najdulje žaljenje zbog invazije Rusije na Ukrajinu i zahtijeva od Rusije da odmah prestane sa prijetnjom i upotrebom sile protiv Ukrajine.

Od Rusije je zatraženo da "odmah, potpuno i bezuvjetno", povuče sve vojne snage sa teritorije Ukrajine u njenim međunarodno priznatim granicama. Rezolucija je usvojena sa 141 glasom za, pet protiv i 35 suzdržanih.

UN usvojio rezoluciju kojom se izražava žaljenje zbog ruske invazije na Ukrajinu

Međunarodni krivični sud (ICC) saopćio je 25. februara, dan nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, da pomno prati situaciju.

Tužiteljstvo ovog suda saopštilo je da prati razvoj događaja sa "sve većom zabrinutošću", te potvrdilo da će istražiti svaki zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin počinjen u Ukrajini.

Tim Međunarodnog krivičnog suda u Hagu otputovao je 3. marta u regiju Ukrajine da ispita moguće ratne zločine svih strana u sukobu, kako je za Reuters kazao glavni tužilac Karim Khan.

Khan je 28. februara saopćio da istragom namjerava obuhvatiti sve nove navode o ratnim zločinima koji spadaju u nadležnost njegove kancelarije, "bez obzira na to koja ih je strana počinila na bilo kom dijelu teritorije Ukrajine".

Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće saopćio je 7. marta da su američki zvaničnici počeli prikupljati informacije kako bi se utvrdilo da li je Rusija počinila ratne zločine, kršenje ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava tokom svoje invazije na Ukrajinu.

Pored toga, Sjedinjene Države i 44 druge zemlje uspostavile su stručnu misiju preko Organizacije za evropsku sigurnost i suradnju (OSCE) kako bi istražile moguća kršenja i zloupotrebe međunarodnih ljudskih prava i humanitarnog prava od strane Rusije.

Ured UN za ljudska prava saopćio je 18. marta da je najmanje 847 civila ubijeno, a 1.399 ranjeno od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara do tog datuma, ali i da se vjeruje da je stvarni broj žrtava daleko veći.

Opsada Mariupolja

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je 19. marta da je ruska opsada Mariupolja "teror koji će se pamtiti stoljećima koja dolaze".

Generalni konzul Grčke u Mariupolju Manolis Androulakis, posljednji diplomat EU-a koji se evakuirao iz ovog grada, rekao je 20. marta da se taj grad pridružuje mjestima koja su u potpunosti srušena u ratovima.

"Mariupolj će postati dio liste gradova koji su potpuno uništeni ratom - Gernika, Koventri, Alep, Grozni, Lenjingrad", rekao je Androulakis.

Josep Borrell, visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, rekao je 21. marta da Rusija čini "ogroman ratni zločin" svojim napadom na ukrajinski lučki grad Mariupolj na obali Azovskog mora, koji je već sedmicama pod opsadom.

Borelj poručio da Rusija čini ratne zločine u Mariupolju

EU osuđuje 'ratne zločine' Rusije u Ukrajini

Ukrajina je podnijela tužbu protiv Rusije na Međunarodnom sudu pravde.

Međunarodni sud pravde (MSP) naložio je 16. marta Ruskoj Federaciji da obustavi vojne operacije u Ukrajini. Međutim, iako su odluke tog suda obavezujuće, on nema direktna sredstva za njihovo provođenje i u prošlosti su ih neke zemlje ignorirale.