Policija zabranila šetnju u Prijedoru na Dan bijelih traka
Policijska uprava Prijedor izdala je rješenje kojim se zabranjuje šetnja građanima Prijedora prilikom obilježavanja Dana bijelih traka u tom gradu 31. maja, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa Fikret Bačić, predsjednik Udruženja ubijene djece Prijedora, u ime organizatora događaja.
To je prvi put nakon devet godina da u Prijedoru na Dan obilježavanja bijelih traka neće biti šetnje. Riječ je o simboličnoj protestnoj šetnji u znak sjećanja na 3.176 ubijenih Prijedorčana, civila nesrpske nacionalnosti.
U odluci Policijske uprave se navodi kako je građanima dozvoljeno samo okupljanje na trgu Majora Zorana Karlice i to u vremenu od 12 do 13 sati.
"Pročitao sam da se zabranjuje šetnja šetačkom zonom, da možemo biti samo na trgu i vrijeme od kada do kada. Pretpostavljam da je mirna šetnja zabranjena zbog najave proslave rođendana Viktora Orbana i petog ustoličenja Aleksandra Vučića", kazao je Bačić za RSE.
Policijska uprava Prijedor dobila je zvaničan zahtjev sredinom maja za održavanje javne proslave rođendana premijera Mađarske Viktora Orbana i vlasnika beogradske televizije Pink Željka Mitrovića na dan kada se u tom gradu obilježava sjećanje na ubijene u proteklom ratu. Ni Orban ni Mitrović nemaju nikakve veze sa Prijedorom.
Na upit RSE da li je zahtjev odobren, iz policijske uprave Prijedor u ponedjeljak, 30. maja nije konkretno odgovoreno.
U odgovoru se navodi kako "Zakonom o javnom okupljanju nije propisano formalno odobrenje javnog okupljanja, ali se definišu ograničenja prava na javno okupljanje i uslovi za donošenje odluke o zabrani javnog okupljanja".
"Rješenjem Policijske uprave Prijedor od 30.5.2022. ograničavaju se aktivnosti organizatora prijavljenog javnog skupa u pogledu mjesta i vremena održavanja i nalažu se mjere bezbjednosti definisane Zakonom o javnom okupljanju", ističe se u odgovoru za RSE.
Dan bijelih traka obilježava se u znak sjećanja na 31. maj 1992. godine, kada je krizni štab Prijedora, na čelu sa Srpskom demokratskom strankom (SDS), izdao naredbu kojom je nesrpskom stanovništvu naređeno isticanje bijelog platna na domovima.
Istom naredbom Bošnjaci i Hrvati su na javnim mjestima na nadlakticama morali nositi bijele trake.
U zločinima koji su uslijedili u Prijedoru i okolnim mjestima ubijeno je 3.176 osoba, među kojima je 102 djece. Oko 30.000 Prijedorčana nesrpske nacionalnosti prošlo je kroz logore Trnopolje, Omarska i Keraterm.
Uoči obilježavanja Dana bijelih traka, u Prijedoru je u ponedjeljak, 30. maja održan program povodom "30. godišnjice odbrane" tog grada na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.
Brojne delegacije su položile vijence kod spomenika "Za krst časni", te upalile svijeće u spomen-sobi "Kameni cvijet".
Kako je rečeno tokom obilježavanja, time je odata počast "srpskim vojnicima i policajcima" koji su poginuli i ranjeni na današnji dan tokom ratne 1992. godine. Pored polaganja vijenaca, organizovana je i šetnja gradom i kulturno-umjetnički program.
Gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor kazao je da se Gradska uprava uključila u organizaciju ovog događaja, uz Organizaciju porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila.
"Poštujući sve žrtve jednako, želimo naglasiti, da je naš grad tada napadnut, da Srbi nisu nikoga napali, već su branili svoje kuće", kazao je Javor.
Za zločine počinjene u logorima na području Prijedora, u Hagu je osuđeno 11 osoba, a pred Sudom BiH još četiri, nakon što je njihov predmet iz Haškog tribunala prebačen na Sud BiH.