Mostar dobio jedinstveni dan civilnih žrtava rata
Gradsko vijeće Mostara je u utorak jednoglasno usvojilo inicijativu da se 13. juni proglasi “Danom civilnih žrtava rata grada Mostara”.
Inicijativu su u oktobru prošle godine uputili Udruženje građana civilnih žrtava rata Mostar i Zajednica porodica žrtava ubijenih na Uborku i Sutini 1992. godine.
Inicijativa o zajedničkom Danu civilnih žrtava rata Mostara bila je upućena gradonačelniku i Gradskom vijeću Mostara, u kojem vladajuću koaliciju čine Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH, te "Koalicija za Mostar 2020.", sastavljena od pet probošnjačkih i građanskih stranaka, predvođenih Strankom demokratske akcije (SDA).
Tada je navedeno kako je u Mostaru tokom rata stradalo oko 867 civila, te da do danas grad nema službeni datum obilježavanja dana civilnih žrtava rata.
Na lokalitetima Uborak i Sutina, sjeverno od Mostara, 13. juna 1992. godine, pripadnici srpskih paravojnih formacija ubili su 114 civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti iz nekoliko gradskih i prigradskih naselja.
"Na lokalitetima Uborak i Sutina počinjen je prvi i najveći masovni zločin u ovom gradu i Hercegovini, za koji do danas niko nije procesuiran", izjavio je ranije za Radio Slobodna Evropa Adnin Hasić, član Upravnog odbora Udruženja građana civilnih žrtava rata u Mostaru, čiji su roditelji tada strijeljani.
U vrijeme kada je zločin počinjen, jedinicama JNA na tom području komadovao je general Momčilo Perišić.
Haški tribunal Perišića je 2011. prvostepeno osudio na 27 godina zatvora za pomaganje i podržavanje zločina u Sarajevu i Srebrenici, kao i za raketiranje Zagreba. Dvije godine kasnije Žalbeno vijeće Tribunala oslobodilo ga je po svim tačkama optužnice. Perišića Haški tribunal nije teretio za stradanje civila u Mostaru.
Zločini počinjen u Uborku i Sutini bili su dio optužnice Haškog tribunala protiv Vojislava Šešelja, vođe srbijanskih radikala. Šešelj je 2016. oslobođen pred Haškim tribunalom optužbi po komandnoj odgovornosti za zločine dobrovoljaca Srpske radikalne stranke i Srpskog četničkog pokreta, koji su počinjeni između 1991. i 1993. godine u Hrvatskoj, Vojvodini, te BiH.
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, na području grada Mostara živi nešto više od 105.000 stanovnika, većinom bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.